Imamo prvi izračun trajnoga dodatka za hrvatske umirovljenike: mogao bi iznositi i par stotina eura! Pogledajte kalkulacije

Iako su se nadali da će to biti božićni poklon već ove godine, u umirovljeničkim udrugama nisu posve nezadovoljni – takozvana 13. mirovina kao pravo koje udruge snažno zagovaraju još od 2008. godine nije postala stvarnost, ali su se zato izborili za novi institut koji u nas dosad nije postojao: trajni dodatak uz mirovinu.

Podsjetimo ukratko, na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u srijedu s resornim ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem postignut je dogovor da će se prvim sljedećim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) uvesti tzv. trajni dodatak na mirovinu koji će se vezati za godine staža, a ne visinu mirovine.

Formula za izračun dodatka

Do iznosa dodatka za svakog pojedinog umirovljenika, barem kako je sada poznato, dolazilo bi se umnoškom faktora vrijednosti godina staža, izraženog u eurima, s godinama staža. Dodatak bi se isplaćivao jednom godišnje, a zamijenio bi dosadašnja jednokratna novčana primanja za umirovljenike (od COVID krize isplaćeno ih je ukupno šest).

- Nije nikada bilo riječi o tome da 13. mirovina treba biti identična punom iznosu mirovine. Postoje različita iskustva u Europi od zemlje do zemlje, a isto tako većina njih počinjala je s manjim iznosom tog primanja. Ono što je važno naglasiti, prema dogovoru koji smo postigli, u nas će trajni dodatak ulaziti u mirovinu, što znači da će usklađivanjem mirovina i on rasti - ističe Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), koja je članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike.

Predsjednica SUH-a Jasna Petrović kaže da su njihova stajališta kako bi se godine staža množile s deset eura. Međutim, njezine su procjene kako je realnije očekivati da će se množiti s pet eura
 

Damjan Tadić/Cropix

Umirovljeničkim je udrugama to važno jer je na sastanku, podsjetimo, dogovoreno i kako će se od iduće godine mijenjati formula usklađivanja mirovina sa sadašnjih 70:30 na omjer 85:15 u korist većeg faktora rasta, bilo da je riječ o rastu plaća ili inflacije, a što bi trebalo dovesti i do rasta mirovina.

Iako su sve strane nakon sastanka naglašavale kako će se tek dogovarati visina iznosa faktora vrijednosti s kojim će se množiti godine staža, pa će se tek nakon toga moći nešto više znati o visini trajnog dodatka za svakog pojedinog umirovljenika, ipak su već počele špekulacije koliko bi taj faktor mogao iznositi. Predsjednica SUH-a Jasna Petrović kaže kako o tome još nije bilo riječi, ali da su njihova stajališta kako bi on za početak u idućoj godini trebao iznositi deset eura. Međutim, dodaje, ostaje upitno bi li to Vlada prihvatila te su njezine procjene kako je realnije očekivati da će se on kretati u visini od pet eura.

Dogovori s vladom iza Nove godine

Jednostavnim izračunom, to bi značilo da umirovljenici s najmanje godina staža (15 godina), ovisno o tome koja se računica uzme u obzir, mogu očekivati dodatak između 75 i 150 eura, oni s prosječnih 30 godina staža između 150 i 300 eura, a oni iznad 40 godina staža, ugrubo, između 200 i 400 eura. Naravno, to su tek špekulacije jer je na Nacionalnom vijeću tek dogovoreno da će svi zaključci s posljednje sjednice biti poslani Vladi, a izgledno je da tek iza Nove godine slijede i konkretniji dogovori, čime se već ulazi u superizbornu 2024. godinu. Jasna Petrović već je izrazila nezadovoljstvo što na sastanku nije bilo riječi o rokovima ostvarenja dogovorenih mjera, premda su umirovljeničke udruge nastojale da se dogovoreno realizira prije izbora, ali se nada:

Višnja Fortuna, predsjednica MUH-a: Za nas je važno što smo uspjeli postići da trajni dodatak ulazi u mirovinu i da će ući u zakon kao trajno pravo

Boris Kovačev/Cropix

- Naša su procjene da bi dogovoreni zaključci sa sjednice Nacionalnog vijeća trebali biti implementirani do 1. srpnja iduće godine – kaže Jasna Petrović. Iako nije 13. mirovina, to “trinaesto primanje” u obliku trajnog dodatka tako bi umirovljenicima u 2024. godini moglo stići ili kao uskrsnica (u ožujku ili travnju?) ili kao regres (u lipnju?), kako je to regulirano u nekim europskim zemljama. Ne sumnjamo da će tempo ostvarenja diktirati i izborni kalendar u idućoj godini, a na tragu toga u umirovljeničkim se udrugama nadaju da dogovoreno – iako nisu svi (predstavnici) umirovljenika zadovoljni ovim rješenjima – ipak neće ostati mrtvo slovo na papiru.

- Za nas je važno što smo, uz druga dogovorena rješenja, uspjeli postići da trajni dodatak na mirovinu ulazi u mirovinu i da će ući u zakon kao trajno pravo. O iznosima nismo konkretno razgovarali, očekujemo da će se faktor vrijednosti dogovarati svake godine, a donosit će ga Vlada - kratko je rekla Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.•

Zbog trajnog dodatka hrvatski umirovljenici trebali bi raspolagati s nešto više eura (ilustracija)

/Shutterstock