Prije godinu dana ministar zdravstva Vili Beroš bio je prvi na listi za odstrel.
Podulja je bila lista grijeha nekada popularnog ministra. Blamaža s platformom CijepiSe, čiju je izradu povjerio tvrtki "Cuspis" svojeg poznanika Vinka Kojundžića. Nevoljkost da provede korjenitu reformu zdravstva. Konstantan rast dugova u sustavu koji svake godine na koncu mora sanirati država. U Banskim su dvorima još prošlog proljeća ozbiljno razmatrali mogućnost njegove smjene, no aktualni ministar uspio je, s jasno danim žutim kartonom, ostati na svojoj poziciji. Beroševo se ime spominjalo i u svim ovogodišnjim spekulacijama oko rekonstrukcije Vlade. Govorilo se da će ga premijer Andrej Plenković smijeniti, da je izgubio njegovo povjerenje, da ima doduše podršku privatnika u zdravstvu, ali ne i neko snažnije stranačko zaleđe koje bi ga zadržalo u ministarskoj fotelji.
No promjene u Vladi Beroša su i ovoga puta – mimoišle. Plenkovićev tim napustili su ministri koji su se našli na udaru USKOK-ovih istraga: potpredsjednik Vlade Boris Milošević, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, kojega je njegov bivši podređeni istražiteljima "otkucao" za sudjelovanje u dodjeli dozvola za vjetroelektranu Krš-Pađene, a koji se iz Vlade povukao na vlastiti zahtjev.
Beroš je, međutim, ostao.
– Ključnu ulogu pritom je odigrala činjenica da se premijer ograničio samo na promjene ministara koji imaju teret istraga. Da se išlo u širu rekonstrukciju Vlade, ministar Beroš sigurno više ne bi bio ministar – kazao nam je jedan zastupnik vladajuće koalicije, upoznat s detaljima koalicijskih razgovora o promjenama u Vladi.
Nije tajna da Beroš prilično često završi na raportu kod premijera, da mu kolege zamjeraju što zdravstvo gomila dugove, a reforma još nije ni blizu tome da zaživi, te da se i sami zastupnici HDZ-a žale kako je teško braniti ministra čije je poslovanje dobilo ozbiljna upozorenja državnih revizora. Oni su u svojem izvještaju za 2020. jasno naveli da dokumentacija za poslove "adaptivnog održavanja" Centralnog upravljačkog sustava (CUS) i aplikativnog sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH, koji su ugovoreni s Kojundžićevom tvrtkom "Cuspis", nije bila uredna.
Da stvar po Beroša bude gora, u međuvremenu je i USKOK počeo češljati poslove sklopljene u zdravstvu tijekom njegova mandata. I one vezane uz ugovore s "Cuspisom", i one vezane uz nabavu uređaja za intraoperativno zračenje za zagrebački KBC Sestre milosrdnice u Vinogradskoj ulici. Uređaj je po svemu sudeći – pretplaćen. Njegova cijena na tržištu je pet milijuna kuna, a plaćen je dvostruko više: čak 11 milijuna kuna. Uređaj je, da priča bude zanimljivija, nabavila mala tvrtka "Endomedica" koja je godinu dana ranije imala samo 180 tisuća kuna prihoda. Da bi joj nakon sklopljenog posla u zdravstvu promet skočio na više od 9 milijuna kuna, uz ostvarenu dobit veću od dva milijuna.
Ako istražitelji utvrde da je u postupcima ovih nabava bilo nepravilnosti – i da te nepravilnosti vode do Beroša – njegova sudbina je zapečaćena.
No upućeni tvrde da nije isključeno da Beroš odstupi i prije eventualno po njega nepovoljnih rezultata tih istraga.
U Vladi naime od njega očekuju da provede reformu zdravstva, koja se za sada drži u velikoj tajnosti. Procurili su tek detalji. Poput onog da Ministarstvo zdravstva namjerava ukinuti olakšice za mlade do 30 godina da ne moraju uplaćivati doprinose od prvog zaposlenja do pete godine radnog staža. Da bi se najviša participacija povećala na 4 tisuće kuna. Te da će se naknade za bolovanja i porodiljske dopuste skinuti sa stavke Hrvatskog zavoda za zdravstvenu zaštitu. Ako se poslovi na reformi ne ubrzaju, nije isključeno da Beroš na prvoj idućoj krivini ipak "odleti" iz Vlade.
Hrvatska još uvijek nema ni novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ni Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dobar dio stručnjaka za zdravstveni sustav smatra da je vrijeme pandemije bilo idealno za provedbu reforme, jer bolnice nisu radile u punom opsegu pa je i promjene tada bilo lakše napraviti.
Ovako, Berošu ostaje doista neugodan zadatak da reformu pripremi i provede u ovoj godini, kako bi se njezini pozitivni efekti mogli osjetiti u idućoj. I kako se Vlada pod teretom reformskih rezova ne bi našla na udaru kritika u izbornoj godini.
A što više bude s tim odugovlačio, teže će biti i njemu. I njegovu potencijalnom nasljedniku.