U čitavoj Dalmaciji farme mliječnih krava mogu se nabrojiti na prste jedne ruke. Uglavnom su u Sinjskoj krajini. Mlijeko im otkupljuje sirana u Čaporicama po cijeni od oko četiri kune za litru. No, to ni približno nije dovoljno za opstanak farmi u uvjetima visokih troškova proizvodnje, poglavito cijena stočne hrane koje su odletjele u nebo.
Ivan Putnik u Brnazama ima četrdesetak muznih krava, skupa s teladi i junadi ukupno oko 70 grla. Krave dnevno daju više od 400 litara kvalitetnog mlijeka koji otkupljuje sirana za proizvodnju sira.
- Ne znam što bih vam rekao. U ovom poslu nema nikakve zarade, svaki dan samo proizvodimo gubitke - kaže nam vlasnik OPG-a Putnik.
Isporučuju sirovo mlijeko jer nemaju uvjeta za proizvodnju sira na vlastitom OPG-u. To zahtijeva nova ulaganja i velik novac koji nemaju.
- Proizvodimo vlastitu hranu za stoku i opet ne možemo opstati. Pod ovim uvjetima se ne isplati ništa raditi niti proširivati proizvodnju - rezolutan je Putnik, koji bi, kaže, bio zadovoljan s otkupnom cijenom mlijeka od 5,50 kuna, koliko je nekada i bilo.
Žalosna sudbina
Od proizvodnje mlijeka odustala je i Mira Zoraja, koja je na OPG-u Zoraja u Radošiću proizvodila i do četiri tisuće litara mlijeka. Držali su krave holstein i simentalke.
- Nije se više moglo. Sve je poskupjelo, a mlijeko nismo imali gdje voziti. Splitska mljekara je propala, do Sinja nam je bilo predaleko. Žalosna je sudbina svih koji drže stoku i time se bave - kaže nam Mira.
Njezin OPG od proizvodnje mlijeka preorijentirao se na proizvodnju teledi. Ali, ni to nije nešto.
- Trebate čekati čitavu godinu da odgojite tele, stočna hrana je preskupa - kaže nam.
Otkupne cijene sirovog mlijeka svake godine padaju, dok troškovi proizvodnje rastu. Rastu i cijene mlijeka u trgovinama od kojih potrošače boli glava, dok domaće farme propadaju ili odustaju od proizvodnje mlijeka, kao što je učinila gospođa Mira.
Hrvatska je u Europskoj uniji već deset godina, što domaćim stočarima nije neka velika utjeha jer se nikako ne mogu uspoređivati sa svojim kolegama iz drugih EU država.
Hrvatski proizvođač mlijeka s godišnjom proizvodnjom mlijeka od 360.000 kilograma (1 litra = 1,03 kilograma mlijeka) naspram svojih kolega iz Europske unije s istom godišnjom proizvodnjom, za prvih devet mjeseci 2022. godine imao je 21.421 euro manje prihode, izračunali su članovi Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Nezaustavljiv pad
- U državama članicama postupno padaju otkupne cijene mlijeka, a sve više proizvođača mora zaustaviti proizvodnju i zatvoriti farme. Pad cijene mlijeka u Hrvatskoj je krenuo od lipnja, kada je cijena s 0,50332 eura po kilogramu pala na 0,49707 eura. Pad se nastavlja te je u rujnu cijena pala na 0,48274 eura po kilogramu, a strahujemo da će se nastaviti, što će nas učiniti još više nekonkurentnima - ističe predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK-a Igor Rešetar.
Iz HPK-a ističu kako je na pad cijena otkupa mlijeka ovih dana upozorio i Europski odbor za mlijeko (EMB) te je pozvao donositelje odluka u Europskoj uniji da poduzmu mjere protiv krize kako bi spriječili kolaps tržišta mlijeka.
Trend padanja otkupnih cijena mlijeka prisutan je na čitavom EU tržištu, što za izravnu posljedicu ima zatvaranje farmi i gašenje proizvodnje.
Pad otkupne cijene mlijeka dobra je vijest za potrošače, ali nikako za proizvođače kojih je svakim danom sve manje i manje. Poznato nam je kako je Europski odbor za mlijeko (EMB) izdao hitno upozorenje da će Europa izgubiti i ekonomski i socijalno ako se krave više ne budu držale u ruralnim područjima i farme više ne budu u mogućnosti nastaviti s radom. Smatraju da je vrijeme da Europska komisija poduzme odgovornost na razini EU-a i konačno rastereti tržište mlijeka pokretanjem dobrovoljnog smanjenja proizvodnje, ističu u HPK.
Dodaju kako predstavnici ove europske organizacije navode da je poljoprivreda okosnica ruralnih regija i bez nje bi ova područja jednostavno propala, zbog čega se konačno moraju postaviti temelji za održivi ekonomski i društveni razvoj kako bi se očuvala bioraznolikost. Iz tog razloga pozivaju kreatore politika da stvore okvire za bolju raspodjelu marži u lancu opskrbe, što bi u stvarnosti značilo da će cijene pokrivati troškove proizvođača i istovremeno osigurati da ostanu pristupačne za potrošače.
Stočna hrana
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava, u poljoprivredi na domaćem tržištu i dalje je primjetan blagi pad otkupnih cijena mlijeka. Prosječna cijena mlijeka realne kvalitete u kolovozu je iznosila je 0,48680 €/kg (48,68 €/100 kg), što je u odnosu na cijene s početka godine niže za 5,7 posto, a u odnosu na cijene godinu dana ranije više za 12,58 posto.
U isporuci mlijeka otkupljivačima u srpnju 2023. godine sudjelovala su 2743 isporučitelja, a isporučena količina kravljeg mlijeka iznosila je 31.157.549 kilogram. Isporučena količina mlijeka u srpnju u odnosu na lipanj ove godine bila je niža za 2,2 posto, a u odnosu na isti mjesec 2022. godine bila je niža za 8,5 posto.
Prema procjeni, cijena mlijeka u rujnu (0,48274 €/kg) ne pokazuje značajnije promjene, a u odnosu na druge zemlje EU-a otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj svrstala se u kategoriju zemalja višeg srednjeg cjenovnog ranga i prema procjeni za kolovoz na sedmom je mjestu ljestvice EU-a.
Cijena kilograma krmne smjese izjednačena je s otkupnom cijenom mlijeka pa domaći proizvođači više nemaju nikakve ekonomske računice za proizvodnju mlijeka. Stanje u hrvatskom sektoru mljekarstva je dramatično. Zbog visokih cijena stočne hrane, energenata i ostalih repromaterijala farmeri već dvije godine odustaju od proizvodnje mlijeka, a najnoviji pad otkupnih cijena mlijeka primorati će i one koji su godinama poslovali na nuli da odustanu od mljekarstva.
Postoci masti
I dok otkupne cijene mlijeka padaju, takav trend ne prate cijene na policama trgovačkih centara. Tako za mlijeko treba izdvojiti od 1,02 eura po litri pa sve do 1,53 eura po litri, ovisno o postotku mliječne masti. Nešto su jeftinije robne marke, ali i to je skupo za većinu hrvatskih građana koji jedva spajaju kraj s krajem.
I tako dolazimo do apsurdne situacije u hrvatskom mljekarskom sektoru, koji ne mogu spasiti ni potpore Ministarstva poljoprivrede ni sredstva iz EU fondova. Domaći potrošači plaćaju iznimno skupo mlijeko, dok su proizvođači na koljenima. Razlika otkupne i prodajne cijene mlijeka ide u džepove otkupljivača i trgovaca koji zarađuju ekstraprofit preko leđa proizvođača mlijeka i krajnjih potrošača koji piju sve i svašta samo da bi prošli jeftinije.
- Trajno mlijeko u tetrapaku nije mlijeko. Iz toga mlijeka je izvučena sva masnoća te mu se dodaju različiti aditivi da bi moglo trajati više mjeseci. Svježe mlijeko traje desetak do petnaest dana, ovisno o proizvođaču, sve ostalo su mliječni pripravci - zaključuju proizvođači mlijeka s kojima smo razgovarali.