Glavni njemački virolog boji se da će se epidemija vratiti popuste li mjere, a iznio je i novu teoriju: koronavirus nije izazvao šišmiš već - kunopas!

Christian Drosten, jedan je od nauglednijih svjetskih virologa čije savjete o koronavirusu slušaju i političari i građani.

Direktor je prestižne berlinske sveučilišne bolnice Charité i znanstvenik koji je među prvima identificirao virus SARS. Odmah poslije izbijanja epidemije 2003. razvio je prvi dijagnostički test za novoidentificirani virus. Svjetski mediji o njemu govore kao o ekspertu koji o novom koronavirusu ima više znanja nego Svjetska zdravstvena organizacija koja svako malo mijenja naputke.

U razgovoru za britanski Guardian prof.dr. Drosten je iznio sumnju kako izvor SARS-CoV-2 virusa nije šišmiš, nego druga divlja životinja - kunopas, ili kako je još neki nazivaju rakunopas.

Kunopas (Nyctereutes procyonoides) je mala divlja zvijer iz porodice pasa koja potječe s Dalekog istoka. Kod nas je viđena u nacionalnim parkovima na Sjevernom Velebitu i Plitvičkim jezerima.

Kad je prije par godina primijećeno da su se i u nekim našim zaštićenim nacionalnim parkovima pojavili kunopasi, hrvatski stručnjaci su upozorili da se radi svejedima koji šire parazite i mogu prenijeti bjesnoću. Uništavaju i prirodnu ravnotežu jedući sve odreda, pa tako i jaja zaštićenih i drugih ptica.

- Siguran sam da je zaraza došla iz Kine, ali ne iz mokrih tržnica već iz uzgoja. Nema razloga vjerovati da je virus potekao od šišmiša ili pangolina tj. da su ga oni prenijeli na čovjeka. Postoji zanimljiv podatak iz stare literature o širenju SARS-a. Taj je virus pronađen u cibetkama ali i u rakunopsima - nešto što su mediji previdjeli. A uzgoj kunopasa je velika industrija u Kini. Uzgajaju se na farmama, a love u divljini, primarno radi krzna. Kada bi mi netko dao par stotina tisuća dolara i slobodan pristup Kini, izvor zaraze tražio bih na farmama kunopasa – poručio je dr. Drosten.

Poznato je, naime, da Kinezi za kopije popularnih čizmica Uggs, krzno dobivaju od kunopasa. Otkad je ova obuća postala svjetski modni hit, i kopije se prodaju u ogromnim količinama. Kunopasi se uzgajaju na farmama gdje im živima deru kožu. Krzno kunopasa se koristi zbog toga što na proizvode od njihovog krzna ne postoje carinska ograničenja koja se odnose na proizvode od mačjeg ili psećeg krzna, kakvi se u Kini također mogu naći.

Kunopas 

Steen Drozd Lund/AFP

Što se tiče mogućeg nastavka epidemije, Drosten je u razgovoru za Guardian kazao kako se boji drugog vala, ako mjere opreza popuste prije vremena.

- Doveli smo brojku reprodukcije virusa na manje od jedan. Ljudi govore da smo preoštro reagirali i postoji veliki politički i ekonomski pritisak da se mjere popuste. Bojim se da će broj zaraženih početi brzo rasti kad se mjere popuste i da će nas udariti drugi val zaraze – kazao je te pojasnio i kako se ne zna mnogo o sezonalnosti virusa, odnosno da je samo grupa znanstvenika s Harvarda pretpostavila da će prijenos virusa usporiti preko ljeta.

- U Njemačkoj bolnice nisu na rubu kapaciteta i ljudi ne shvaćaju da moraju zatvoriti trgovine. Samo gledaju što se događa drugdje, u New Yorku ili Španjolskoj, što je također paradoks prevencije i za takve ljude ja sam zao tip koji usporava ekonomiju – požalio se.

Zbog zalaganja za striktnim provođenjem mjera dobio je i tri prijetnje smrću koje je proslijedio policiji, a za moge je, kako kaže, "krivac koji osakaćuje ekonomiju". 

“Više od prijetnji smrću, brinu me poruke i mailovi od ljudi koji mi govore da 'imaju djecu i brinu za njihovu budućnost. To nije moja krivica, ali takvi me drži budnima noću – priznao je zbog čega loše spava.

Drostenova preporuka se svodi na četiri riječi: 'šest stopa, šest sekundi'. Šest stopa više-manje odgovara udaljenosti od dva metra, a šest sekundi je vrijeme koje, kaže, smijete potrošiti na komunikaciju s bliskim sugovornikom, u trgovini, na stubištu, u prolazu.... Dobar dan, kako ste, doviđenja i gotova komunikacija.

'Ako se nakon popuštanja mjera takozvani reproduktivni broj vrati iznad 1, odnosno zaraženi inficira više od jedne osobe, epidemija bi se mogla neočekivano vratiti. Španjolska gripa nas uči da se takve stvari događaju i da se mogu oteti kontroli – zaključio se ugledni stručnjak.