Nakon što je 2019. godine pravomoćnom presudom kažnjen s 28 milijuna kuna jer regulatoru nije dostavio maloprodajne cijene iz cjenika, ovih dana Hrvatskom Telekomu je izrečena drastičnija mjera - pravomoćnom presudom koju je donio Visoki prekršajni sud u Zagrebu HT je ovoga puta kažnjen s 36 milijuna kuna, i to zbog nezakonitog načina kako je potrošačima tijekom 2018. godine na prodaju nudio mobilnu tarifu "Najbolja L".
Naime, kako se može iščitati iz presude objavljene na stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, problem je nastao nakon što je HT tarifu "Najbolja L" po promotivnoj cijeni od jedne kuna za mjesec ponudio isključivo postojećim korisnicima usluge Magenta 1, bez da je prethodno napravio odnosno regulatoru dostavio dokaz o obavljanju takozvanog "testa istiskivanja marže za maloprodajne cijene", kako je to propisano HAKOM-ovim dokumentima.
Naime, prema postojećim propisima, bez obavljanja ovog testa HT je promotivnu tarifu "Najbolja L" smio ponuditi isključivo svim potrošačima, a ne samo postojećim korisnicima Magente što su u sudskom postupku prvo potvrdili Opći prekršajni, a potom i Visoki prekršajni sud kojemu je HT podnio žalbu na prijašnje rješenje.
Naime, iz spisa je vidljivo kako je HT najviše prigovora imao na način kako je inspektor HAKOM-a utvrdio navodno kršenje propisa, a koje je podrazumijevalo, prema tumačenju operatera, neovlašteno snimanje.
Naime, inspektor je u rujnu 2018. godine nazvao call centar HT-a, a da se pritom nije predstavio kao inspektor već "glumio" oca koji za sina želi ugovoriti uslugu te od djelatnice koja mu se javila dobio potvrdu da tarifu Najbolja L po promotivnoj cijeni doista može ugovoriti samo postojeći korisnik Magente.
Prilikom toga, inspektor je razgovor snimao iako o tome nikoga nije upozorio pa je HT tijekom sudskog postupka tvrdio da je bila riječ o neovlaštenom snimanje te da se snimljeni dokazi u postupku uopće ne bi trebali koristiti no oba su suda – i Opći prekršajni i Visoki prekršajni – taj argument odbili uz napomenu da HT sam prije početka razgovora korisnike upozorava da se razgovor snima čime se, utvrdili su, zapravo odrekao prava na tajnost.
Osim toga, HT je tvrdio da je ono što je inspektor doznao od djelatnice call centra zapravo bio njen propust, a nikako dokaz o narušavanju tržišne utakmice, kao i da u svakom trenutku ima preko tisuću ljudi koji u njeno ime prodaju usluge različitim kanalima zbog čega je praktički nemoguće osigurati da niti jedan djelatnik ne napravi pogrešku ili nekome da pogrešnu informaciju.
Dodatno, HT se Visokom sudu žalio i na visinu iznosa propisane kazne od strane nižeg suda – naime, taj je niži sud operateru dosudio da mora platiti jedan posto prihoda ostvarenih u 2018. godini umjesto u 2020., za kad je u vrijeme donošenje presude postojalo posljednje dostupno financijsko izvješće. To im je, naime, bilo važno jer su prihodi ostvareni u 2020. bili daleko manji nego 2018. godine, a dodatno je HT tražio i da sud promatra visinu prihoda ostvarenu isključivo za ono tržište na kojemu se slučaj dogodio, no Visoki je sud i to smatrao neosnovanim.
Jedino što je u konačnici prihvaćeno jest žalba zbog činjenice da je niži sud u presudi pogrešno označio prekršaj pozivajući se na krivi članak, no presudom Visokog suda to je ispravljeno, a kazna HT-u ostala u ranije dosuđenom iznosu, dakle 36 milijuna kuna.
Kako doznajemo, to je dosad najviša dosuđena kazna teleoperaterima koji posluju na području Hrvatske.