Nakon što su objavljene konačne rang ljestvice za upis na studije u jesenskom roku u 2020./2021. akademskoj godini, danas su visoka učilišta počela s upisima na preostala, nepopunjena mjesta kandidata koji su na to ostvarila pravo na ovome "utješnom“ roku.
Prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na svim visokim učilištima – javnim i privatnim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama – za jesenski je rok na raspolaganju bilo ukupno 14.003 upisna mjesta na 685 studijskih programa.
Prijavilo se 6053 kandidata, no pravo upisa steklo je njih 4170. Bilanca je, barem zasad, sljedeća: na visokim učilištima ove godine nepopunjeno će ostati najmanje oko deset tisuća mjesta (9833), no potpuni podaci bit će poznati kada upisi završe jer tek treba vidjeti hoće li kandidati koji su ostvarili pravo upisa na neki studij na koncu to i upisati.
Treba podsjetiti i kako je ukupna ovogodišnja kvota za upis u prvu godinu studija u ljetnom roku iznosila gotovo 40 tisuća mjesta (39.993) na ukupno 866 studijskih programa, a pravo upisa u tome je roku steklo 27.036 kandidata.
Praktički, slobodnih mjesta za jesen ostalo je bilo na mnogim studijskim programima, redovitima i izvanrednima, sveučilišnima i stručnima, na javnim i privatnim visokim učilištima, izuzev studija koji su godinama među najatraktivnijima poput medicine, logopedije, psihologije, anglistike itd.
Broj preostalih mjesta za jesen na pojedinome studijskom programu kretao se od jednoga do 281 (izvanredni studij poslovne ekonomije na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, pravo upisa steklo 72 kandidata), a posve je sigurno da utvrđenu kvotu ni nakon provedenoga jesenskog roka neće popuniti najmanje 97 studija na kojima je broj kandidata koji su ostvarili pravo upisa – nula.
Rezultati također pokazuju kako su u jesenskom roku javna sveučilišta imala na raspolaganju ukupno 8511 upisnih mjesta, a pravo upisa na njih ostvarila su 3242 kandidata, na javnim veleučilištima bilo je 2685 mjesta a pravo upisa steklo je 629 kandidata, dok su na javnim visokim školama za jesenski rok preostala 202 slobodna mjesta a samo 29 kandidata ima pravo upisa.
Ništa bolja situacija nije na privatnim visokim učilištima od kojih je, primjerice, na privatnim visokim školama za jesenski rok na raspolaganju ostalo 1588 praznih mjesta a svega 67 kandidata ostvarilo je pravo upisa na neko od njih.
Zbog različitih vrsta i tipova studija, kao i broja preostalih mjesta, teško je izdvojiti tek nekoliko koji će zasigurno ostati nepopunjeni i nakon ovoga roka, ali to će svakako na nekome od sveučilišta biti studiji hrvatskog jezika, negdje ekonomije i prava, latinskoga i grčkog jezika, pomorski studiji poljoprivreda, tekstilna tehnologija, javna uprava, brojna mjesta na veleučilištima izvan glavnih gradova.
Znakovito je također da se nastavlja trend nepopunjavanja studija, osobito nastavničkih smjerova, fizike, matematike, kemije na zagrebačkom i splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Primjerice, na zagrebačkom PMF-u na redovnom studiju fizike i kemije (nastavnički smjer) preostalo je bilo 20 slobodnih mjesta, samo četiri kandidata prijavila su se za upis, ali pravo upisa nije stekao nitko. U Splitu na fizici na PMF-u bilo je 27 slobodnih mjesta za jesen, prijavilo se osam kandidata (za samo jednoga to je bio prvi izbor), a pravo upisa steklo je tek njih dvoje.
Zato za budućnost ne treba "strahovati“ glumački studij: upravo je gluma na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti bila najtraženiji studij u jesenskom roku. Za 12 upisnih mjesta kandidiralo se 132 potencijalnih brucoša, za 123 to je bio prvi izbor što znači da je za jedno upisno mjesto konkuriralo više od deset kandidata kojima je to prvi izbor.
Najmanje oko deset tisuća nepopunjenih mjesta na visokim učilištima ove godine ponovno je otvorilo pitanje formiranja (previsokih) upisnih kvota za pojedine studijske programe, moguće potrebe za redefiniranjem kvota i njihova usklađivanja s potrebama društva i demografskim trendovima. No, prof.dr. Nikša Burum, rektor Sveučilišta u Dubrovniku i aktualni predsjednik Rektorskog zbora, smatra kako na ovu problematiku ne treba gledati samo kroz brojke:
- Objavljene kvote odražavaju kapacitete nekog visokog učilišta, pokazuju da ono ima dovoljno kadra koje može izvoditi određeni program. Sveučilišni nastavnici ne rade samo u nastavi, nego se bave i znanstvenim radom, mnogi rade na europskim i drugim projektima. Sama kvota ništa ne košta društvo, sveučilišta novac dobivaju prema broju upisanih studenata – objašnjava rektor Burum. Podsjeća na autonomiju sveučilišta, ali i činjenicu kako je pitanje opravdanosti i potrebe za određenim studijima stvar nacionalne politike.
- Ako govorimo o potrebi redefiniranja kvota, za to je potrebno godinama pratiti trendove pojedinog upisnog mjesta. Problemi su znatno složeniji. Ne bježim od toga da sve treba propitivati, pa i to treba li nam uopće toliko sveučilišta – kaže rektor Burum.