Devetero Hrvata tuži Austrijance zbog zaraze koronavirusom u mondenom skijalištu: Učinjeni su veliki propusti, trebali su ranije upozoriti ljude

U srijedu, 23. rujna na Saveznom sudu u Beču održat će se prvo ročište po tužbama turista protiv države Austrije zbog zaraze koronavirusom.

Radi se o slučajevima iz nadaleko poznatog mondenog skijališta Ischgl u Tirolu, "alpske Ibize", odakle se krajem veljače i u prvim tjednima ožujka nezaustavljivo diljem Europe počela širiti​ COVID-19 infekcija.

Od prvog trenutka bio je jasan izostanak pravovremene reakcije odgovornih i vlasti na svim razinama, a mnogi su uvjerenja da se sve pokušalo zataškati kako sezona ne bi bila prekinuta te izostala višemilijunska zarada u skijaškom raju.

Na stranu zaraženih i oštećenih od prvog trenutka stala je Udruga za zaštitu potrošača iz Beča (VSV). Ona ih je, nakon što je primila oko 6000 pritužbi, i potaknula da poduzmu pravosudne korake.

Do godinu dana

Kako nam je u u telefonskom razgovoru kazao Peter Kolba, prvi čovjek VSV-a, na koncu se tisuću njih iz 45 zemalja izjasnilo da je spremno podići tužbu i na sudu tražiti odštetu. Od tih tisuću, prema Kolbinim riječima, devetero je iz Hrvatske.

– Potkraj rujna imat ćemo šest do osam testnih slučajeva. Radi se o oštećenicima iz Njemačke, Švicarske i Austrije. U dva slučaja ispostavljen je odštetni zahtjev od 100 tisuća eura, jer je u jednom došlo do smrtnog ishoda, a u drugom je stranka dugo bila na bolničkoj intenzivnoj njezi priključena na respirator, a kasnije i na rehabilitaciji.

Nakon što vidimo kako država Austrija diše i ima li volje obeštetiti nastradale, kolektivnom tužbom planiramo tražiti pravdu i za ostale ljude, među kojima su i Hrvati. Kako stvari sada stoje, međutim, da bi to ušlo u sudski postupak trebat će od pola godine do godinu dana – pojasnio nam je Kolba.

Antoine Lorgnier/AFP

On je veliki optimist jer, tvrdi, sve ukazuje da su učinjeni veliki propusti u Tirolu.

– Mi tužimo Austriju kao državu, jer je savezni ministar taj koji je odgovoran za zdravlje svih ljudi na njezinu teritoriju. To, naravno, ništa ne umanjuje ni odgovornost regionalnih vlasti u Tirolu, kao ni općine na čijem se području administrativno nalazi Ischgl, ali su izostali naputci i striktne mjere iz Beča. Administracija je trebala upozoriti tjedan dana prije ili zatvoriti skijališta tjedan prije, a ne čekati sve do 13. ožujka. Tada je nastupio kaos – veli naš sugovornik.

Kolba je ranije u austrijskim i njemačkim medijima naveo slučaj jednog poslovnog čovjeka iz Münchena, inače Talijana, kojemu je samo jedan poslovni ručak s partnerima bio dovoljan da se zarazi i teško oboli.

U Ischgl je doputovao 12. ožujka, dan prije "lockdowna", jer je bio uvjeren da je zaraza lokalizirana i da mu ništa ne može biti. Vjerovao je naprosto u priču koju su po medijima odašiljale vlasti.

Utjecaj vlasti

– Osim turista, imamo kao oštećene i ljude koji su služili u tamošnjim hotelima i također se razboljeli. I njih planiramo zastupati – poručuje naš sugovornik, a kao razlog zašto je cijeli slučaj prebačen u glavni grad navodi veliki utjecaj lokalnih vlasti i turističke industrije na pravosudne organe u Innsbrucku.

U strahu od mogućeg sukoba interesa na tomu su inzistirali i sami oštećenici.

Jakob Gruber/AFP

Ischgl je, inače, među prvim skijaškim centrima koji je prošli tjedan najavio početak iduće sezone za 26. studenoga. Pri tome su se pohvalili mjerama koje planiraju uvesti, počev od toga da će svakom skijašu prilikom kupnje ski-passa besplatno dati višenamjensku traku koja će služiti kao zaštitna maska (FFFP), a morat će je koristiti na pristupnom području svih žičara, tijekom vožnje, u planinskim restoranima, prilikom odlaska na WC, u ski-busu, servisu, skijašnici...

Svim tim ipak nisu uvjerili Kolbu da su u stanju u vrijeme najžešće pandemije organizirati sigurnu sezonu za skijaše.

– Pa imali ste prije par dana press-konferenciju na koju je došao gospodin iz Gospodarske komore odgovoran za vertikalni transport na skijalištima. On je od vlade tražio regulaciju za zimske sportove, ali u svojoj prvoj rečenici je rekao da ne bi minimizirao broj ljudi u žičarama i da je dovoljno samo da nose maske.

Ne bi ograničavali ni radno vrijeme apre-ski barova, već bi ih tijekom dana u popodnevnim satima zatvarali samo na sat vremena kako bi obavili dezinfekciju. Rekao bih da ništa nisu naučili iz skupih lekcija u veljači i ožujku – kategoričan je prvi čovjek austrijske Udruge za zaštitu potrošača.