Demografska slika nam je crna, a da nema Dalmatinaca bila bi još crnja. Iznimka među njima su Šibenčani, koji se baš ne mogu pohvaliti pozitivnim demografskim trendovima.
Najviše djece u Hrvatskoj lani se rodilo upravo u splitskom rodilištu. Čak 4532 mališana prvi su put svjetlo dana ugledala u rodilištu KBC-a Split, što je više nego u rodilištu KBC-a Zagreb, poznatoj Petrovoj, gdje je lani rođeno 3899 beba. Treće je rodilište KBC-a Rijeka, s 2519 djece.
Demografsku pustoš, koja je posebno izražena na istoku zemlje, u najvećoj mjeri popravlja upravo Splitsko-dalmatinska županija. Od gotovo 600 općina i gradova, u samo 11 gradova i 47 općina lani je bilo više rođenih nego umrlih. A u Splitsko-dalmatinskoj županiji čak četiri grada imaju više rođenih nego umrlih (Kaštela, Sinj, Solin i Vrgorac), a u plusu je i deset općina – Podstrana, Baška Voda, Bol, Dugopolje, Klis, Podbablje, Podgora, Postira, Proložac i Zadvarje.
Pozitivnih primjera ima u Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je od dalmatinskih županija najgora Šibensko-kninska. Tamo je u demografskom plusu samo općina Bilice, a svi ostali gradovi i općine su u debelom minusu.
U Dubrovačko neretvanskoj-županiji najbolje je stanje u dolini Neretve, u Metkoviću. Slijedi općina Župa dubrovačka te Smokvica na otoku Korčuli.
Prof. dr. Nenad Pokos, demograf s Instituta "Ivo Pilar", kao pozitivan primjer posebno ističe Cetinsku krajinu, odnosno Sinj. Tamo je lani rođeno 15 stanovnika više nego što ih je umrlo, a godinu prije umrlih je bilo čak 42 više od rođenih.
– U Sinju je broj živorođenih veći nego 2015. godine za čak za 34 bebe. U odnosu na 2016., više je rođeno njih 25. To je jako veliki uspjeh za tako malu sredinu – kaže Pokos, a tumači kako je u splitskom prstenu broj općina i gradova s prirodnim prirastom veći zahvaljujući u prvom redu Solinu, Kaštelima, Dugopolju, Klisu i Podstrani.
– Relativno je velik i broj jedinica s većim prirodnim prirastom u zadarskom okružju (Biograd, Bibinje, Galovac, Pakoštane, Poličnik i Tkon). No, nažalost, ti pozitivni trendovi ne mogu bitno promijeniti opću situaciju. Hrvatska nastavlja izumirati, samo malo sporije – tumači dr. Pokos. Lani je rođeno 36.945 djece, a umrlo je 52.706 osoba. U minusu smo za oko 15.000 ljudi.
Lani je, doduše, rođeno 389 djece više nego godinu prije, no demografi u tome ne vide ništa ohrabrujuće. Riječ je, kažu, o uobičajenim oscilacijama, a za zaokret je potreban rast od najmanje 5000 rođene djece godišnje, čime bismo se vratili na razinu prije 2010. godine. Usporedbe radi, 2008. godine u Hrvatskoj je rođeno 43.753 djece, odnosno 6,5 tisuća više nego lani.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovaj je tjedan objavio podatke o broju poroda u hrvatskim rodilištima u 2018., a oni pokazuju kako se sve manji broj žena odlučuje za rađanje u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje.
Osim što je najviša stopa poroda pomaknuta u dobnu skupinu 30-34 godine, više su i stope rađanja u dobi 35-39 i 40-44 godine. Lani su tri rodilje bile mlađe od 15 godina, čak 884 mlađe od 19 godina, a najviše je rodilja, njih 35 posto, bilo u dobi između 30 i 34 godine. Dvije su rodilje u Hrvatskoj prešle 50 godina.
U 40 posto poroda rođena je prva beba u obitelji, u njih 35 posto novorođeni već imaju brata ili sestru, 5100 beba treće su dijete, dok su manje od pet posto novorođene bebe u obiteljima koje već imaju troje djece. U svim rodilištima u Hrvatskoj u prošloj godini, u 663 poroda rođeni su blizanci, devet poroda je bilo s troje djece, a jedan s četvorcima