Andrej Plenković djelovao je prilično odrješito. Kada je prošloga tjedna oporba najavila pokretanje inicijative za smjenu ministra Darka Horvata - istog onog čije se Ministarstvo toliko zapetljalo u obnovi Banije da u godinu dana nijedna lopata još nije zakopana - premijer je jasno poručio da - neće uspjeti.
Nije doduše Plenković nimalo zdušno branio Horvata. Nije mogao reći da obnova ide. Kad je očito da stoji. Niti da njegov ministar ima rezultate. Nijedan premijer ne želi da mu oporba smjenjuje ministre - ma kako nepopularno oni bili. A u tome Plenković nije iznimka.
Ipak, vijest o tome da Hrvatskoj "visi" 5,1 milijarda kuna iz Fonda solidarnosti odobrenih za obnovu javnih zgrada nakon zagrebačkog potresa poprilično je zakomplicirala situaciju. I definitivno nadišla priču o (ne)sposobnosti ministra Horvata.
U Banskim dvorima ufali su se da će uspjeti u Bruxellesu isposlovati produljenje roka za korištenje tih sredstava koji je postavljen za lipanj ove godine. No, lobiranje u Eurpskoj komisiji očito nije uspjelo, što je veliki poraz i HDZ-ove Vlade, i samoga Plenkovića, pa ne treba čuditi da oporba u konačnici zatraži i premijerov odlazak.
Što se tiče Horvata, on je od Plenkovića dobio rok od tri mjeseca da pokaže rezultate. Osim toga, na sastanku koji je premijer u prosincu održao s dužnosnicima ključnima za obnovu svima u državnim institucijama poslao je jasnu poruku.
- Premijer je lupio šakom o stol i naložio opću mobilizaciju svih oko obnove. To je bio presudni trenutak. Cilj nam je da se sva sredstva iz Fonda solidarnosti u potpunosti iskoriste - otkriva nam jedan sudionik sastanka, potvrdivši da se nakon toga u državnim tijelima većina stvari vezana uz obnovu rješava puno brže nego prije.
Ako Horvat na koncu i bude morao otići, jedna stvar čini se prilično izvjesnom: on vjerojatno neće biti jedini.
Bliži se polovina mandata Plenkovićeve Vlade, što je prilično dobar "timing" za osvježavanje tima u Banskim dvorima. A slabom karikom nije se pokazao samo Horvat. Već neko vrijeme u HDZ-ovim redovima sve glasnije razgovaraju o rekonstrukciji Vlade. Pritom se po stranačkim kuloarima najčešće spominju imena Horvata, Vilija Beroša i Marija Banožića.
I dok se Horvatu zamjera spora obnova Banije i Zagreba nakon potresa, ministar zdravstva na tapetu je bio koncem ljeta, kada mu se zamjeralo što nije napravio reformu sustava, pa zdravstvo i dalje troši debelo iznad svojih mogućnosti. Veliki uteg su mu i katastrofalne brojke umrlih u pandemiji, iako smo, realno govoreći, za njih najviše krivi mi jer se nismo na vrijeme cijepili u mjeri i u rasponu u kojemu smo trebali, nego danas obaramo neslavne rekorde kako po broju necijepljenih, tako i po broju umrlih.
Banožić je, pak, postao metom brutalnh napada predsjednika Republike pa mu je to barem na neko vrijeme sačuvalo poziciju. Ipak, u HDZ-u se potiho slažu u ocjeni da se mladi Vinkovčanin na poziciji ministra obrane nije našao zbog svojih upravljačkih sposobnosti koliko zbog činjenica da pripada utjecajnoj stranačkoj struji koju predvodi Tomislav Čuljak.
Ako Plenković u 2022. doista napravi rekonstrukciju Vlade, i Banožić - dodatno opterećen aferom s golemim dužnosničkim stanom - mogao bi se naći u toj kombinaciji.
Iako se zbog poskupljenja plina salve kritika slijevaju na račun ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića - u prvom redu iz redova opskrbljivača plinom - njegova pozicija u Vladi, prema informacijama iz HDZ-a, nije, čini se, nimalo uzdrmana.
Za sada se ne spominje niti mogućnost promjene u Ministarstvu poljoprivrede, iako je i sam premijer imao ozbiljne zamjerke zbog kritika koje je Europska komisija pred kraj prošle godine uputila na tekst strateškog plana za poljoprivredu. Ministrica Marija Vučković zbog toga je morala svojeg najbližeg suradnika Zdravka Tušeka zamijeniti s Tugomirom Majdakom na čelu tima za izradu tog strateškog dokumenta.
Određene zamjerke unutar HDZ-a ove su se jeseni čule i na račun ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te ministra rada Josipa Aladrovića zbog njegovih nesmotrenih izjava o Hrvatskoj kao „fenomenalnom mjestu za život“.
Hoće li se one odraziti na njihov status u Vladi, ostaje vidjeti. Za sada se njihova imena ne spominju u pričama o potencijalnoj rekonstrukciji.
Stručnjak za politički marketing Gordan Turković upozorava pak da rekonstrukcija ne znači samo kadrovsko osvježenje. Nego da sa sobom povlači i pokoju zamku.
- Rekonstrukcija Vlade, bez obzira na to kada se provodi, može biti i znak slabosti. Premijer naravno može zamijeniti ministra ako nije zadovoljan njegovim radom, no s druge strane pitanje je tko dolazi iza njega. Je li on bolji ili lošiji od svojeg prethodnika? Bojim se da se na hrvatskom političkom nebu kadrovi ne nalaze među najboljima, jer su se najbolji odavno povukli iz politike, a da na pozicije dolaze oni koji možda i nisu najkompetentniji - ističe Turković.
O manjku kadrova svjedoči i slučaj Tomislava Ćorića, kojega premijer Plenković, prema riječima našeg sugovornika, seli iz resora u resor.
- Jedini koji je siguran da ostaje u svojem resoru je ministar financija Zdravko Marić. Što se tiče ministra Horvata, obnova nakon potresa je neosporno podbacila. Nikome nije jasno kako je privatnom inicijativom izgrađeno toliko kuća, a da država u isto vrijeme nije izgradila nijednu. Netko za to mora odgovarati. Politika je uvijek sklona zaštititi lidera, a u tom slučaju netko drugi mora preuzeti krivicu na sebe - zaključuje Turković.
Pitanje je, naravno, hoće li premijer - ako se, u nastojanju da spasi rejting vlastite Vlade, odluči ići u rekonstrukciju Vlade - zahvatiti široko ili će se koncentrirati samo na neuralgične točke. Kada je 2019. radio veliku „hokejašku“ promjenu u Banskim dvorima, „odletjeli“ su svi ministri koji su iza sebe imali afere, od Lovre Kuščevića i Gabrijele Žalac do Tomislava Tolušića i Gorana Marića. Oni su de facto proglašeni krivcima za skromni rezultata HDZ-a na europarlamentarnim izborima.
Danas je situacija nešto drukčija: sumnjivo stečene nekretnine sada su u drugom planu, a ministre se ocjenjuje po njihovim rezultatima. Horvata po obnovi, Beroša po stanju u zdravstvu, a Banožića po tome kako se nosi s neugodnim "pitbulom" s Pantovčaka.
Za sada nijedan nema prolaznu ocjenu, no premijer im je dao još jednu priliku. I nema sumnje da će oni učiniti sve da je iskoriste.