Europskoj komisiji već je neko vrijeme dostupna vrlo opsežna dokumentacija o navodnoj devastaciji šuma u Republici Hrvatskoj. Na više od tisuću stranica izradio ju je i dokazima s terena potkrijepio Zeleni odred – forum braniteljske udruge ViDrA, ne čijem čelu je Vesna Grgić, koja je i pokrenula cijelu akciju.
"Nakon gotovo tri godine istraživanja i obilaska spornih lokacija, na temelju dojava vas zabrinutih građana i dobronamjernih insidera iz Hrvatskih šuma, dogodilo se ono što smo obećali.
Upravo je objavljeno naše završno Izvješće o prekomjernoj sječi i osnovanoj sumnji o koruptivnim radnjama u Hrvatskim šumama d.o.o. te o dokazanoj povezanosti s najvišim institucijama Republike Hrvatske", objavili su iz Zelenog odreda.
Sukus njihova izvješća je u tome da je u deset godina u dvije trećine Hrvatske, što su za sada uspjeli potkrijepiti izvješćima i fotografijama s terena, devastirano čak 100.000 hektara, ili milijardu četvornih metara šuma.
Osim toga, iz dostupne dokumentacije Hrvatskih šuma izračunali su da je službeno evidentirani manjak gotovo 20 milijuna kubnih metara drvne mase, čija je protuvrijednost milijardu eura.
Samo sa Sljemena, koje čini 0,38 posto svih šuma u Hrvatskoj, prema istom izvoru, nestalo je 330 tisuća kubika drvne mase, vrijedne 14 milijuna eura, dok za trogodišnje razdoblje barataju podatkom o nestalih 86 milijuna eura drvne mase.
Nakon početne skepse, za navode ViDrA-e zainteresirao se zastupnik u Europskom parlamentu, član austrijskih Zelenih, Thomas Waitz, koji je prošlog ljeta obišao tri lokacije po vlastitu izboru u Hrvatskoj – posebni zoološki rezervat Varoški lug, onaj ornitološki Crna Mlaka, kao i Bilogoru.
S Waitzom, koji je inače po struci šumar, o toj temi razgovarali smo ovih dana.
Kako je uopće došlo do vaše suradnje s ViDrA-om?
– Obratili su mi se s detaljnim pritužbama koje jasno upozoravaju na loše gospodarenje u hrvatskim šumama. U početku sam bio pomalo skeptičan, jer sam vidio da je to veteranska organizacija, ali nakon pregleda njihova materijala shvatio sam da su njihovi navodi značajni i dobro istraženi, te na koncu i dokumentirani kroz podnesene pritužbe.
Ne samo da su uputili izvješće i upoznali Komisiju, nego su se značajno počeli angažirati i na terenu.
Ovo ljeto ste došli u Hrvatsku. Jeste li mogli prethodno pretpostaviti opseg štete?
– ViDrA je u svom izvješću jasno navela golemu štetu nanesenu hrvatskim šumama i zaštićenim područjima.
Bio sam dobro svjestan opsega gubitka biološke raznolikosti i oštećenja šuma. Ipak, uvijek je vrlo šokantno vidjeti svojim očima neke strane onoga što ste prije samo informativno znali.
ViDrA u svom izvješću navodi štetu od devastacije 100.000 hektara šuma u Hrvatskoj i štetu od milijardu eura. To su brojevi od kojih vam se zavrti u glavi.
– Da, ali ne treba im samo vjerovati na riječ. Svatko može pristupiti satelitskim podacima i vidjeti štetu jasnu kao dan. Po mojemu mišljenju, najhitnija pitanja u vezi s tim su: tko profitira i gdje je nestao taj novac? Izvješća jasno govore da dijelovi šuma također nestaju zbog korupcije.
Kada ste vidjeli situaciju na terenu, rekli ste da je u Hrvatskoj masovna korupcija i loše ekološko gospodarenje šumama. Što mislite, tko je najodgovorniji za to?
– Kad smo bili u Hrvatskoj, posebno smo se osvrnuli na zaštićena područja EU-a. Odgovornost za te šume je u rukama Marije Vučković, hrvatske ministrice poljoprivrede, koja je i predsjednica te jedina članica Skupštine Hrvatskih šuma.
Po mojemu mišljenju, zaštićena područja moraju biti dio odgovornosti Ministarstva okoliša. Ova vrsta bliskog umrežavanja je ono što sprječava provedbu europskog prava.
Što očekujete od tijela Europske unije nakon što im je ViDrA poslala izvješće i mogu li Vlada i Hrvatske šume snositi posljedice?
– Očekujem da će Europska komisija pokrenuti prekršajni postupak protiv Hrvatske. To sam i tražio u svom pisanom pitanju povjereniku Virginijusu Sinkevičiusu.
Jesu li u ovom slučaju zakazala i tijela Europske unije ako se zna da Hrvatska dobiva značajna sredstva za pošumljavanje i da je članica međunarodne ekomreže Natura 2000? Je li se protok novca mogao bolje kontrolirati?
– Znamo da bi povjerenik Sinkevičius bio otvoren za više akcija protiv Hrvatske, ali znamo da Europska komisija nije dovoljno dobro opremljena pravnim nadležnostima u ovom slučaju.
Zakonski uvjeti nalažu da prvo moraju razgovarati s Hrvatskom i čekati djelovanje države članice. Europska komisija nije policijsko tijelo. Ovo nije njihova uloga. Oni su tijelo diplomacije i uvijek će se nastojati sporazumjeti kroz pregovore. Intervencija Europske unije putem postupka za kršenje prava općenito bi uvijek trebala biti posljednje sredstvo.
To je pitanje koje se također mora snažno postavljati na nacionalnoj razini. Nadamo se da će u budućnosti pritisak medija i javnosti pomoći u stvaranju modernog, održivog i ekološki prihvatljivog šumarstva te osigurati da se sredstva bolje ulažu, a ne zloupotrebljavaju. Narod mora jasno dati do znanja da neće tolerirati ovakvu vrstu lošeg upravljanja od svoje vlade.