Nakon objave prvog paketa mjera hrvatske Vlade za pomoć gospodarstvu zbog korona-krize, pokrenuta je Inicijativa Glas poduzetnika, koja je u manje od 15 dana u borbi za prava poduzetnika i brži gospodarski rast u Hrvatskoj okupila više od sto tisuća mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih i zaposlenika privatnog sektora.
Na zahtjev članova Inicijative, 3. travnja osnovana je udruga 'Glas poduzetnika', a za predstavnike udruge izabrani su njezin predsjednik Hrvoje Bujas i izvršni direktor Dražen Oreščanin, s kojim smo razgovarali za 'Spektar'.
Dražen Oreščanin predsjednik je Uprave tvrtke 'Poslovna inteligencija', vodeće tvrtke za implementaciju analitčkih sustava i strateških ICT konzalting u jugoistočnoj Europi. Početkom travnja objavljeno je i da je proizvod 'Poslovne inteligencije' za zaštitu privatnosti'Data Privacy Manager', prvi hrvatski softver, uvršten u prestižni Forrester Wave izvještaj, koji za globalne kupce recenzira tehnološke proizvode i usluge iz cijelog svijeta.
Inicijativa Glas poduzetnika je daleko odjeknula, a udruga je sve brojnija. Koliko članova već brojite? U kojim krajevima Hrvatske vas je najviše?
- Svaki dan broj prijavljenih u članstvo Udruge raste za 400 do 500 poduzeća, obrtnika i fizičkih osoba. Trenutačno brojimo oko pet tisuća prijavljenih članova, najviše je, naravno, iz Grada Zagreba, gdje žvi najveći broj ljudi.
Grubo, dvije trećine članova dolazi iz Zagreba i još šest županija: Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Primorsko-goranske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske, a ostalih 14 županija daju preostalu trećinu članstva. Na našem web odredištu imamo stranicu s dnevnim vizualizacijama porasta broja čanstva i strukture.
Važno je napomenuti da osim poduzeća, obrta, samostalnih djelatnosti, OPG-ova i drugih udruga, već sada više od 15 posto članova su fizičke osobe, uglavnom zaposlenici u privatnom sektoru.
Počeli ste se okupljati preko Facebooka nakon prvog seta Vladinih mjera uz poruku 'Otpis, ne Odgoda', u drugom paketu Vlada je prihvatila neke vaše zahtjeve. Što je sve prihvaćeno?
Rekao bih da je prihvaćeno gotovo sve što smo tražili, od čega je najbitniji zahtjev da se porez na dohodak i doprinosi otpišu za period kada su poduzeća i obrti bili zatvoreni ili nisu mogli normalno funkcionirati zbog odluke Stožera civilne zaštite.
Druga dva bitna zahtjeva koja su prihvaćena su obračun i uplata PDV-a državi po naplati potraživanja, te ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit.
Što Vlada nije još prihvatila, a tražili ste?
- Još je u tijeku prihvaćanje zahtjeva za ukidanje parafiskalnih nameta, za to je potrebno uskladiti brojna nadležna ministarstva, očekujemo da će to biti ukinuto u trećem paketu mjera, koji bi uskoro trebao biti predstavljen.
Tu su i dva zahtjeva koja Vlada ne može direktno ispuniti, ali može utjecati na rješavanje. Prvi je otpis najamnina i komunalnih naknada jedinica lokalne samouprave, gdje je Vlada dala dobar putokaz na način da je otpisala najamnine za sve korisnike prostora u vlasništvu države.
Drugi je zahtjev koji je adresiran bankama i leasing kućama, da se omogući zamrzavanje kredita i leasinga bez obračuna kamate na 12 mjeseci. Oko tog zahtjeva smo u aktivnim razgovorima s Hrvatskom narodnom bankom, HAMAG-om i drugim dionicima, te vjerujem da ćemo uskoro naći zadovoljavajuće rješenje.
Ostali smo šokirani
Kakva bi, po vašem mišljenju, trebala biti država koja brine o svojim građanima i gospodarstvu?
- Kada smo pokrenuli inicijativu nismo bili svjesni dosega koji ćemo napraviti. Svi mi koji smo uključeni u inicijativu od početka smo vrlo konkretni ljudi, nismo neki cmizdravci.
Kada je inicijativa počela dobivati zamah, bili smo spremni na dugotrajnu i tešku rovovsku borbu dok se naši zahtjevi ne prihvate. I onda se u nekom trenutku dogodio preokret kojem smo se nadali ali ga iskreno nismo očekivali: Vlada je u drugom paketu predložila mjere koje ispunjavaju dobar dio naših zahtjeva!
Pored toga, sve se može prijaviti preko interneta, odjednom su stvari koje nisu bile moguće godinama postale moguće.
Čak i neke stvari za koje su naši pravni eksperti u Udruzi rekli da nema teorije da se realiziraju su postale moguće, poput retrogradnog poništenja raskida radnog odnosa i vraćnja radnika sa Zavoda za zapošljavanje na posao. Kao da je ova kriza utjecala pozitivno na državu i bilo bi fantastično kada bi se ovakvo ponašanje i postupanje nastavilo i ubuduće, nakon što završi ova kriza.
Koji su ključni problemi čije rješenje je u rukama vlasti, a poduzetnicima su kočnica?
- Ključne stvari se odnose na olakšanje poslovanja i pojednostavljenje zahtjeva i procesa koji danas postoje u javnoj upravi, te smanjenje birokratizacije.
Neke stvari koje su sada privremene mjere ili se tek trebaju odobriti, prvenstveno obračun PDV-a po naplati, ukidanje parafiskalnih nameta i uplate akontacije poreza na dobit, trebaju biti trajne.
Postoji još doslovno stotine, a možda i tisuće procesa i regulativa koje se mogu pojednostaviti i digitalizirati, tu ne moramo izmišljati toplu vodu, nego jednostavno preuzeti najbolje prakse koje koriste države poput, primjerice, Estonije.
S takvim fokusiranim zahvatima, koji s naše strane spadaju u zdravorazumsko postupanje, mi bismo se vrlo brzo kao država mogli jako pomaknuti unaprijed u globalnoj konkurentnosti poslovanja.
Vlada sada ima potporu za reforme
O reformama se govori godinama, otkad smo u Europskoj uniji izrađuju se i nacionalni planovi reformi, ali sve ostaje na riječima jer se vladajući plaše bolnih rezova, strahujući za glasove birača. Dokle tako?
- Ja vjerujem da je ovo čemu svjedočimo danas točka preokreta. Doslovno do prije tjedan dana Vlada je bila u poziciji u kojoj mora kalkulirati i pregovarati s raznim opskurnim opcijama da bi održala većinu i podršku u Saboru, a ne smijemo zaboraviti niti jaku opoziciju unutar vladajuće stranke.
Nakon odlčne reakcije Vlade prvo u području zdravstva, nakon malog 'poguranca' su uslijedile i efikasne gospodarske mjere.
Realno je očekivati da će Vlada nakon ovih poteza imati praktično unisonu podršku građana i javnosti, te da će moći vući reformske poteze bez da mora obraćati pažnju na privatne interese politički marginalnih opcija. Ja se nadam da će ti potezi biti jednako kvalitetni i u interesu društva i budućnosti Hrvatske kao i potezi koji su napravljeni tijekom ove krize.
Nedavno sam rekao da premijer ima priliku koja se ukazuje jednom u sto godina, bilo bi zaista šteta da je ne iskoristi.
COVID-19 pokazuje i da bi teritorijalni ustroj bez mnoštva gradova i općina bio puno jednostavniji. Vidimo to na primjeru e-propusnica. Mislite li da će se ikad ukinuti toliki broj jedinica lokalne samouprave?
- Otok Brač ima 14 tisuća stanovnika i osam općina, to je jednostavno apsurdno. Takvih primjera u Hrvatskoj ima jako puno.
Jedna od stvari koje smo mi stavili u ciljeve Udruge je i smanjenje i pojednostavljenje lokalne samouprave, prijedlozi o teritorijalnom preustroju koji bi bio jeftiniji i efikasniji postoje već godinama.
Ja bih iskreno bio razočaran ako se nešto u tom smjeru ne pokrene već tijekom ove kalendarske godine.
Županije trebaju otći u povijest
Što očekujete od lokalne zajednice da bi gospodarstvo lakše funkcioniralo? Zakoni su za sve isti, ali neke općine i gradovi bolje i brže reagiraju u pomoći poduzetnicima dok ih drugi koče u poslovanju.
- Pa prvenstveno očekujem da ima manje gradova i općina, a vjerujem i da će županije uskoro otići u povijest.
U reakcijama jedinica lokalne samouprave mogu se vidjeti dva uzorka ponašanja: jedan dio shvaća nivo nevolje u kojoj se gospodarstvo i cijela država nalaze i spremni su na odricanje i solidarnost, dok se drugi dio i dalje ponaša kao pijana nedodirljiva kasta bogataša koja pokušava oči javnosti zamazati floskulama.
Takvi spinovi su mogli prolaziti nekažnjeno u nekim dobrim vremenima, ali u ovoj krizi svatko tko nije solidaran će završiti onako kako i treba: stigmatiziran od javnosti i uvaljan u katran i perje.
Stvari konačno idu nabolje
Je li se Hrvatska počela mijenjati nabolje? Koliko će toj promjeni doprinijeti Glas poduzetnika?
- Pa prema nekim stvarima koje se sada događaju izgleda da stvari kreću nabolje. Naravno, postoji i dalje velik broj ljudi kojima te promjene ne odgovaraju i oni će se zubima i noktima držati za neka prava koja smatraju da im pripadaju, poput sindikata i komora s obveznim članstvom i članarinama.
Mi smo nakon inicijalnog slogana #OtpisNeOdgoda, koji je ispunjen, počeli koristiti novi slogan #Hrvatska2.0, kojim pokušavamo komunicirati da trebamo potpuno novu verziju naše države i društva.
Osim reforme i smanjenja javne uprave i efikasnijeg teritorijalnog ustroja, što su konkretne i vidljive promjene, trebamo i promjenu sustava vrijednosti koji bi trebao ići prema modelu solidarnog ponašanja koji imamo u ovoj krizi.
U Glasu poduzetnika smo definirali kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve na kojima ćemo raditi kako bi Hrvatska postala mjesto za život kakvo bismo svi željeli.
Uspješan ste poduzetnik u IT sektoru. Što je sve nužno napraviti kako bi se taj sektor još više razvio?
- Hrvatski IT sektor je kao korov: jako mu malo treba da se raširi i teško ga je uništiti. Dugi niz godina IT sektor ima puno veće stope rasta nego ostatak hrvatskog gospodarstva, uz minimalnu podršku države.
Čak i u sadašnjoj situaciji, ljudi koji dolaze iz IT industrije su u prvim redovima borbe za promjenu i pokazuju visok nivo društvene svijesti, te zahtijevaju sudjelovanja građana i poduzetnika u formiranju javnih politika.
Trenutačno je najveće ograničenje IT industrije nedostatak kvalitetnih resursa za brži rast i razvoj. U nekoj našoj zamišjenoj budućnosti, u kojoj će Hrvatska biti 'place to be' za nove tehnologije, vjerujemo da će naše tvrtke i kvaliteta života u Hrvatskoj biti u mogućnosti privući i vrhunske resurse iz ostatka Europe i svijeta.
Lopata i motika opet će dobiti na vrijednosti
Situacija u kojoj smo se našli zbog pandemije koronavirusa pokazuje i koliko je važna proizvodnja, pogotovo prerađivačke industrije i poljoprivreda. OÄčekujete li da će se u vremenu nakon korone tome dati više pažnje u ekonomskoj politici?
-To bi bila strateški dobra odluka. Moguće je da će se zbog krize dio ljudi koji su napustili Slavoniju i otišli u druge zemlje Europe vratiti, a onda je na državnoj politici odgovornost da im omogući da ponovno pokrenu poljoprivrednu proizvodnju.
Puno industrijskih grana u svijetu će se nakon ove krize promijeniti, uključujući i turizam, više neće biti moguć lagodan život od rentijerstva i iznajmljivanja apartmana. Moje mišjenje je da će lopata i motika ponovno dobiti na vrijednosti.
Zanimljivo je da je Glas poduzetnika udruga koja okuplja i poduzetnike i radnike. Kako to funkcionira u udruzi, a i u vašim tvrtkama?
- Model sindikalnog udruživanja kakav još uvijek postoji u Hrvatskoj je odavno prevaziđen. To je imalo smisla prije 100 godina učeličanama u Americi ili prije 40 godina u brodogradilištu u Gdansku, kada je radnička klasa bila izrabljivana i na rubu egzistencije.
Danas je situacija drugačija, mali poduzetnik i njegov zaposlenik su danas partneri, kućni prijatelji koji svaki dan dijele i dobro i zlo, a Udruga je osmišljena da okuplja i poduzetnike i zaposlenike.
U ovih prvih tjedan dana oko 15 posto članova koji su prijavljeni su fizičke osobe i zaposlenici u obrtima, malim i srednjim poduzećima. I nekoliko zaposlenika Poslovne inteligencije se također prijavilo za članstvo u Udruzi.
Kako u Glasu poduzetnika promišljate budućnost Hrvatske?
- Najteže pitanje za kraj. Mislim da je najbolji odgovor da Hrvatsku zamišljamo kao državu koja je potpuna suprotnost države u kojoj smo živjeli do prije mjesec dana.
Imamo jako puno planova i ideja, imamo puno entuzijazma i ljudi koji su spremni uključiti se i pomoći. Mislim da smo dokazali da nije sve izgubljeno i da postoji svjetlo na kraju tunela u ovom vrlo kratkom periodu. Ovo je prilika generacije i ne bismo je smjeli propustiti, jer se druga takva neće ukazati.