Prošla je godina bila teška, inflacija je nalegla na “jazik” ne samo hrvatski, a sada nam stižu vijesti da nas čeka neugodan kraj ove godine. “Ekonomija europodručja vjerojatno će se smanjiti u ovom tromjesečju i neće se tako skoro vratiti rastu”, poručuje Reuters pozivajući se na S&P, agenciju koja je nedavno Hrvatskoj podigla razvojne izglede.
“Poslovna aktivnost u europodručju smanjila se i u rujnu, iako blaže nego u prethodnom mjesecu, izvještava S&P Global upozoravajući na najveći pad potražnje za uslugama od kraja pandemijske 2020. godine. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru europodručja porastao je u rujnu 0,4 boda u odnosu na kolovoz, na 47,1 bod, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HCOB), koja sastavlja izvješća S&P Globalu. Vrijednosti niže od 50 bodova signaliziraju pad aktivnosti, a one više njihov rast.
Sumorna slika
Zbog i dalje visoke inflacije središnje bi banke mogle zadržati kamate na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo. Stope koje je Europska središnja banka (ESB) podigla 14. rujna (kamata refinanciranja banaka od 20. rujna iznosi 4,5 posto, na prekonoćne depozite banaka 4,0 posto, a prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će 4,75 posto) dijelom su odgovorne za usporavanje ekonomskog rasta pa se vijest S&P-a tumači najavom recesije europodručja. ESB je od srpnja prošle godine podigla kamate 4,5% (bile su u negativnom području).
Najgori mogući scenarij je da privreda potone u recesiju uz i dalje relativno visoku inflaciju (europodručje u kolovozu 5,2%), što bi područje naše zajedničke valute odvelo u stagflaciju, opći rast cijena i mali ili negativan ekonomski rast.
“Rezultati indeksa za uslužni sektor eurozone skiciraju sumornu sliku”, konstatira glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia, dodavši da bi se gospodarstvo europodručja po njegovoj procjeni trebalo smanjiti u trećem tromjesečju 0,4%. SAD se bolje nosi s nedaćama jer ekonomija i dalje raste oko 2%, a i inflacija je niža od 4% što je posljedica strukturnih prednosti američke privrede u odnosu na europsku koja je i dalje snažnije opterećena porezima i, kako nedavno upozorava njemački ministar financija Christian Lindner, bankovna unija nikako da se formira, a isto je i s Unijom tržišta kapitala.
Dobra je to vijest dok se Narodna Republika Kina suočava s ekonomskim, sve više i političkim nevoljama jer im nestaju ministri: SAD je važan trgovinski partner EU-a.
Među ekonomijama obuhvaćenim istraživanjem najviše je smanjena aktivnost u Njemačkoj i Francuskoj dok je u ostalima bila relativno stabilna. Hrvatska se zasad nalazi u zoni udobnosti jer bilježimo rast, ali je inflacija iznad 7% (dijelom i zahvaljujući turizmu).
S&P je u izvještaju o Hrvatskoj upozorio da četvrtina našeg robnog izvoza ide u Njemačku i Italiju što nas čini “ranjivim na ekonomska kretanja ovih ključnih trgovinskih partnera u EU”.
Otporno tržište rada
OECD je u procjenama blaži pa navodi da će BDP europodručja ove godine porasti 0,6% (0,3% manje od lipanjske procjene) dok bi iduće godine rast bio 1,1% (smanjenje 0,4%). Tržište rada je i dalje otporno.
Capital Economics smatra da je ekonomija europodručja u trećem tromjesečju u recesiji te misle da će se “stagnacijom realnih prihoda, visokim kamatnim stopama i slabom globalnom potražnjom koja će vjerojatno nastaviti nepovoljno utjecati na aktivnosti u idućim mjesecima, recesija nastaviti i u četvrtom tromjesečju”.
Negativni ishod mogu povećati novi potresi na energetskom tržištu, oko čega se Rusija trudi (21. rujna privremeno je zabranila izvoz benzina i dizela kako bi stabilizirala domaće tržište, istaknuvši da su iznimka isporuke u Bjelarus/Bjelorusiju, Kazahstan, Armeniju i Kirgistan) pa su cijene iznad 90 dolara po barelu.
Plin se zasad na referentnom nizozemskom TTF tržištu kreće oko 35 eura za megavatsat, a pozitivno na ozračje utječe i prekid štrajka u LNG postrojenju u Australiji.
Situacija će postati jasnijom kad ESB obznani koliko će dugo kamate ostati na sadašnjim razinama, najvišima u povijesti zajedničke europske valute. Bloomberg tumači da su trenutno britanska i američka (Fed) središnja banka i ESB uredno usklađeni. Njihova poruka “više na dulje”, kad je riječ o održanju razine kamatnih stopa, kristalno je jasna, piše agencija.
Dezinflatorni trendovi
TS Lombard, tvrtka koja se bavi makroekonomskim procjenama, upozorava da je, nakon što je monetarna politika učinila svoj dio posla na rušenju inflacije, sada red na fiskalnoj.
“Očekuje se da će iduće godine fiskalni impuls europodručja postati znatno negativan i – prvi put od početka pandemije – dok kamatne stope ostaju na restriktivnom području”, napisao je Davide Oneglia, ekonomist TS Lombard, u bilješci klijentima, navodeći da očekuje jačanje dezinflatornih trendova do kraja godine.
Situacija nije ružičasta, recesija o kojoj se pričalo nije pred vratima nego se ugodno smjestila u europodručju, ali nema razloga objavljivati analize koje najavljuju katastrofu.
Europodručje i cijela EU i dalje je pod snažnim pritiskom geopolitičkih kriza, prije svega ruske agresije Ukrajine koja je, kako stoji u studiji Švicarske središnje banke (SNB), “zakočila ekonomski rast u Europi i znatno raspirila inflaciju”. Što će dulje agresija trajati, posljedice će po Europu biti teže.