Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za Novi dan komentira borbu s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je u srijedu zabilježeno 3539 novih slučajeva koronavirusa, a umrlo je 55 osoba. Sve nade polažu se u cjepivo, no Nacionalni stožer očekuje da će uvođenje novih, strožih mjera polučiti neke rezultate i smanjiti pritisak na bolnički i zdravstveni sustav.
Krunoslav Capak govori o dolasku cjepiva, strožim mjerama i stanju s epidemijom.
"EU je u sklopu zjedničke nabave za sve zemlje pokrenula sklapanje ugovora sa 6 proizvođača. Pfizer je došao kao treći. Naručili smo od njih milijun doza, a kasnije su nam rekli da će stići u tranšama po 125.000 kad se cjepivo registrira. Europska agencija će najkasnije 29 12. objaviti svoju evaluaciju", rekao je.
"Ne znamo kad će doći druga doza pa je bolje da sad cijelimo 62.500 ljudi pa onda iste s drugom dozom nakon tri tjedna. Prioritetni su zdravstveni djelatnici koji dolaze u kontakt s covid bolesnicima, korisnici domova za starije i kronični bolesnici", dodao je.
"Paralelno ćemo dobiti AstraZeneca i Moderna cjepivo koji se očekuju u prvom tromjesečju iduće godine. Još nismo sigurni, ali do 5. ili 6. mjeseca bismo trebali imati kompletne tranše cjepiva i do kraja proljeća bismo mogli cijepiti čitavo stanovništvo RH", objasnio je i dodao:
"Gripu procijepimo u tjedan ili dva, računamo da ćemo i ovo uspjeti riješiti u tjedan dana. Imamo epidemiologe, liječnike obiteljske medicie, pedijatre, oni cijepe protiv gripe. Cijepiti mogu osobe sa zdravstvenim obrazovanjem, ali pod nadzorom liječnika."
Govoreći o rasporedu rekao je: "Od županijskih smo zavoda zatražili da provedu anketu u ustanovama socijalne skrbi tko se želi cijepiti. Prema tome ćemo organizirati ljude da ih cijepe, a jučer je pokrenuta anketa za zdrvastvene ustanove. Liječnici obiteljske medicine će cijepiti u ordinacijama kao protiv gripe."
O razgovoru s premijerom rekao je: "Sutra ćemo izaći s priopćenjem o cijepljenju da svima bude jasno sve oko toga, da se precizno informiraju građani."
Strože mjere
O tome jesu li kafići žarišta zaraze, Capak je rekao: "Cilj je bio smanjiti broj kontakata. Možemo povećati broj testiranja, ali moramo smanjiti mogućnost kontakata jer se tako bolest širi, zato su donijete mjere. Kafići nisu širitelji, ali se njihovim zatvaranjem smanjuju kontakti. I za trgovačke centre smo donijeli mjere, i oni moraju odrediti točan broj ljudi koji smije ući. Treba li ih zatvoriti ili ne, u ovom trenutku nismo donijeli odluku, u mnogim zemljama se i to razmatra."
"Trebali smo napraviti ove mjere, balans, u uvjetima u kojima smo sad. U Europi su mjere puno strože. Slovenci još uvijek imaju rast, a 25. 10. su uveli strože mjere. Što se tiče pridržavanja mjera, Stožer stalno apelira na svijest građana. Pridržavanjem mjera ne štitimo samo sebe nego i druge. Dosad nismo imali mogućnost kazni, ali u proceduri je zakon koji bi to trebao omogućiti, u Saboru je na raspravi."
"Kao epidemiolog smatram da su mjere učinkovite i da ako smanjimo kontakte, smanjit će se i brojke", dodao je.
O mogućim strožim mjerama Capak je rekao: "To ne ovisi o meni, ali ako se situacija pogorša predlagat ćemo dodatne mjere - smanjivanje kontakata u javnom prijevozu, trgovačkim centrima, dućanima... Potiče se da što više vjerskih događaja bude online, a broj okupljanja je smanjen na 25 pa se to primjenjuje i na crkve. Znali smo da nije isto 25 ljudi u kapelici ili katedrali, ali tako je donijeta horizontalna mjera, postoji mogućnost da se korigira. Vodilo se računa o balansu i ostavljena je mogućnost okupljanja do 25, a to je odluka Nacionalnog stožera i Vlade."
Postoji li broj novozaraženih koji alarmira, takozvani semafor, Capak odgovara: "To je dvosjekli mač. Dnevno razmatramo brojke i situaciju, dopustili smo lokalnim stožerima da donose strože mjere. Teško je kontrolirati različite mjere u različitim županijama. Teško je kontrolirati koji je pravi trenutak. Po meni je naša varijanta, dnevna diskusija, dobra. Semafor nije svemoguć. Ako se to pokaže dobro, možemo napraviti i semafor."
Komentirajući stopu zaraze, rekao je: "Imamo incidenciju veću od 1000 prosječno za Hrvatsku, no postoje velike razlike između županija. U Varaždinskoj i Međimurskoj je 2000, a u Istri između 500 i 600."
Prema nekim modelima do Božića ćemo imati 417 preminulih. "Radi se o grubom izračunu na temelju postotka. Broj umrlih u jednom tjednu bi bio 418 prema tome. Ne mogu to ni isključiti ni potvrditi. Modeli se baziraju na matematici, ne uvažavaju uvođenje mjera i svijest o pridržavanu mjera", rekao je Capak i dodao:
"Pri Vladi postoji skupina za biostatistiku koja radi detaljnije izračune i neke prediktivne modele, ali o tome ne mogu govoriti. Postoje dva člana iz mog zavoda, ali o rezultatima njihovog rada treba pitati Vladu. HZJZ koristi jedan model koji smo pokušali aplicirati, ali su rezultati bili dvojbeni i zato ne komuniciramo javno brojke."
Na pitanje koliko je ljudi preminulo u covida-19 u Hrvatskoj, rekao je: "Postoje pravila kako se bilježi mortalitet. Smrt od covida je svaka smrt s potvrđenim covid tekstom, a ne postoji drugi vidljivi uzrok smrti. Tako i mi radimo. Nekoliko ubdukcija je napravljeno na covid bolesnicima, ali zbog preporuka to se radi samo zbog nužnosti. Dnevno objavljujemo broj umrlih iako su neki od njih možda umrli jučer. Mortalitetna statistika malo kasni. Konačni broj umrlih od covida imat ćemo nakon što se sve raščisti u šiframa epidemiologa i onda u DZS-u."
U tjednim se izvješćima vidi i broj preminulih i broj ljudi na respiratorima. O uspješnosti liječenja na repiratoru nije znao odgovoriti. "Barata se podatkom da jedna osoba od 58 zaraženih umre i jedna osoba od devet hospitaliziranih radi covida. A koliko se točno ljudi oporavilo nakon respiratora, to ne znam."
Kao jedna od mjera spominje se povećani broj testiranja. "Dnevno sad imamo i po 11.000, kapaciteti su sve veći. Još jedan laboratorij je otvoren ovaj tjedan. Uvelli smo i mogućnost brzih testova, koriste se na mnogim mjestima. Postoje točno propisani uvjeti kako se koriste brzi antigenski testovi, u školama se provodi screening, to nije dijagnostika nego drugi tip ispitivanja. Dnevno možemo i 15.000 PCR testova napraviti, siguran sam. Neki imaju veće kapacitete, poput Splita, ali treba netko uputiti pacijente da dođu na testranje. Na drive-inu nikoga nismo odbili, bio naručen ili ne."
O planu za serološko testiranje Capak je rekao: "Razgovarali smo o tome, ali sad nemamo kapaciteta za to jer smo usmjereni na PCR testiranja. To bi bilo važno napraviti da vidimo koliko je ljudi bilo u kontaktu."