Od svih sojeva koronavirusa koji su se razvili mutacijama izvornog virusa iz Wuhana, trenutno znanstvenike najviše zabrinjava brazilski soj nazvan P.1. Riječ je o izuzetno lako prenosivoj varijanti virusa koja potječe iz Manausa i dosad se proširila u 25 zemalja.
Najnovija britanska studija pokazuje da se od stotinu ljudi u Manausu koji su preboljeli COVID-19, njih najmanje 25 i najviše 61 ponovno zarazilo s novom varijantom nazvanom P.1.
Dr. Nuno Faria, virolog s Imperial Collegea u Londonu koji je suautor studije, novinarima je izjavio kako su sekvenciranjem genoma ovog virusa otkrili 21 mutaciju koja se nije nalazila u drugim verzijama virusa u Brazilu.
U istraživanju koje je još u pre-print verziji znanstvenici procjenjuju da je P.1, od izvorne wuhanske varijante koronavirusa zarazniji čak 1.4 do 2.2 puta. Istraživanje je pokazalo kako je početkom siječnja ovaj novi soj bio prisutan čak u 87 posto uzoraka iz Manausa. Brazilski soj se širi tako brzo jer ima mutaciju na 501 mjestu u proteinu šiljka koja mu to omogućava. Pozitivno je što zasad nema dokaza da uzrokuje ozbiljnije kliničke slike pri razvoju bolesti. Pored ove mutacije na 501, važna je i mutacija na E484K u proteinu. Ona mu naime, u velikoj mjeri omogućuje izbjegavanje imunosnog odgovora organizma.
U laboratorijskim uvjetima Faria i kolege uočili su kako su antitijela koja tijelo razvija nakon cijepljenja manje uspješna u zaustavljanju P.1 varijante.
Poučna je priča o brazilskom soju virusa, budući se sve donedavno Manaus spominjao kao primjer postizanja 'imuniteta krda' nakon što je zaključeno da je u njemu, virusom iz Wuhana, zaraženo više od 70 posto stanovnika. Smatralo se da je postignuta razina zaraženosti koja je dovoljna za kolektivni imunitet. Procijenjeno je tako da je do konca srpnja, skoro 76 posto stanovnika Manausa preboljelo COVID-19. Međutim, teorije o imunitetu krda su pale u vodu kad je zaraza ponovo buknula u prosincu, a broj zaraženih se gotovo izravnao s onim iz ožujka i travnja.
Za sada još uvijek nije poznato koliko su dosad odobrena cjepiva učinkovita u zaštiti od brazilskog soja. U Brazilu se koriste cjepiva AstraZenece, koje je u Brazilu učinkovito između 60 i 90 posto, te kineski Sinovac koji je tamo učinkovit oko 50 posto.
Znanstvenici uvjeravaju kako će svako cjepivo spriječit teže oblike bolesti, pa tako i u slučaju ovog soja, ako oboljeli neće imati potpunu zaštitu, cjepivo će ih štititi od težih oblika bolesti, hospitalizacije te dugotrajnog COVID-a, a to je u cijeloj priči najvažnije.
Dr. Luka Čičin Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja Braunschweig u Njemačkoj u više je navrata naglasio kako ga brine brazilski soj jer za njega, kao i za južnoafrički soj, postoje jasne naznake da ih imunološka memorija stečena prethodnom infekcijom teže prepoznaje.
- U Brazilu se populacija u nekim regijama u Amazoni, već prirodno prokužila. Pojava novog soja bila je reakcija virusa na populaciju koja je imuna. Zato što se virus nije mogao razmnožavati, došlo je do mutacije. Postoji ogromna razlika između prirodne imunosti i one koju dobivamo cjepivom. Već postoje studije oko toga, efikasna cjepiva imaju toliku količinu protutijela koji izaziva takav titar, da je on dovoljan da iskontrolira i one viruse koji se razlikuju. Njihova kontrola nije savršena, ali je sasvim dobra ako u startu imamo dovoljno protutijela. To je razlog zašto se treba cijepiti i ne računati da prirodna prokuženost obavi isti taj posao, jer neće – komentirao je Luka Čičin Šain.