Djeca od jeseni i nove školske godine trebaju više biti u školama i učionicama, kako god da se razvijala situacija s koronavirusom, naravno uz sve mjere zaštite učenika i nastavnika.
Epidemiolozi i mjerodavne institucije moraju pronaći model, ako to bude potrebno, koji će omogućiti da svi učenici osnovnih i srednjih škola, a ne samo najmlađi u razrednoj nastavi, barem dio vremena provedu u učionicama. Online nastava bila je nužnost, ali ona više ne smije biti isključivi oblik obrazovnog procesa jer to nije dobro za učenike ni psihološki, ni socijalno, ni u stjecanju znanja.
Stavovi su to dalmatinskih ravnatelja s kojima smo razgovarali u tjednu kada napokon završava jedna od najneobičnijih školskih godina, kakvu ne pamte ni najdugovječniji čelnici škola.
Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo akcijski plan s tri moguća scenarija za početak i održavanje nastave u novoj školskoj godini 2020./2021 (pretežito uživo, mješoviti model, pretežito na daljinu), iz škola poručuju kako je niz specifičnih situacija zbog kojih nije dovoljno samo "suho" slovo na papiru odnosno ekranu.
Važeća pravila
Primjerice, unatoč dobroj volji da se u okolnostima "novog normalnog" naglasak stavi na povratak djece u škole, još uvijek je na snazi mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o pridržavanju socijalne distance od 1,5 metar u učionicama. To zbog ograničenih prostornih kapaciteta mnoge škole neće moći ostvariti.
– Online nastava, nastava na daljinu, nije prirodno okruženje za učenike, niti su djeca naučila tako funkcionirati – ističe Jure Kunac, ravnatelj Osnovne škole Split 3 koja radi u čak tri smjene.
– Nažalost, škola smo koja je potkapacitirana brojem učionica. Imamo 36 razrednih odjela od prvog do osmog razreda i 28 učionica, a djece je oko 750, dok je prosječna veličina učionice oko 70 četvornih metara. Uspjeli smo, uz poštivanje svih mjera, osigurati nastavu za učenike razredne nastave od svibnja, a željeli bismo da to od jeseni bude moguće i za sve ostale. Ali, to će biti jako teško, kao i brojnim drugim školama u Splitu – svjestan je Kunac.
Odgovornima poručuje kako se na temelju dosadašnjeg iskustva trebaju ispraviti nedostaci, saslušati stavovi učitelja te pronaći rješenja koja će omogućiti da djeca u novoj školskoj godini što više budu u školi.
– Morat ćemo se naviknuti na suživot s koronom, jednako kao što smo se navikli na život s gripom, virozama i ostalim izazovima. Želim gledati vedro, mislim da će do jeseni epidemija splasnuti i da će u devetom mjesecu škole biti pune – optimističan je Vlade Dragun, ravnatelj OŠ "Sućidar" iz Splita, koji se nada dolasku sve djece u škole od jeseni, "jasno, ako to neće biti prevelika prijetnja".
Ako se svi budu pridržavali mjera, uključujući i one koji zahtijevaju mjerenja temperature prije dolaska u školu i ostalog, odgovornosti i ozbiljnosti od strane roditelja, učitelja i učenika, ne bi trebalo biti prepreka da se što više nastave održava u školi - kaže on.
Naizmjenični dolasci
U srednjoškolskom sustavu učenici na nastavi u učionicama nisu bili od polovice ožujka, izuzev maturanata koji ovaj mjesec pišu državnu maturu te dijela učenika na praktičnoj nastavi u strukovnim školama. Razumljivo, ravnatelji srednjih škola žele da se od jeseni to promijeni:
– Nama bi prihvatljiva bila opcija da se, ako to bude nužno, dio nastave održava uživo, a dio online. Svakako bismo željeli da se djeca, barem povremeno, vrate u školu, recimo kada se uči teže gradivo. Ali, zbog prostornih uvjeta i činjenice da učionice dijelimo s Drugom gimnazijom te preporuka o držanju socijalne distance, još uvijek razmišljamo kako to izvesti – ističe Dobrila Gotovac Stipaničev, ravnateljica Prve gimnazije iz Splita.
Rješenja koja se nameću su naizmjenični tjedni dolasci dijela učenika na nastavu u školu, kraći školski satovi, mogućnost da učenici i nastavnici nose maske tijekom sata.
– Učenicima treba dolazak u školu, nezadovoljni su što su njihova druženja svedena na minimum – kaže ravnateljica Gotovac Stipaničev.
U zadarskoj strukovnoj školi Vice Vlatkovića, kaže ravnatelj Tihomir Tomčić, pripremili su se i za scenarij prema kojemu će se od jeseni nastava održavati na daljinu, ali i uživo, s tim da ostavljaju mogućnost da se teoretski dio nastave, ako to bude trebalo, održava online, a praktični što je više moguće u školi u manjim grupama.
– Skloniji sam dolasku učenika u škole, jer u strukovnim školama online nastava nije funkcionalna koliko bi trebala, osobito u praktičnom dijelu. S obzirom na to da svi govore o drugom valu korone, ali i najavljuju kako neće doći do novog zatvaranja, odnosno govori se o balansiranju između ekonomije i zdravlja, očigledno će netko morati ocijeniti gdje je tu obrazovanje – poručuje Tomčić.