Analiza prof. Bajrovića: Čak 28 kandidata na izbornim listama nije dobilo niti jedan glas, dakle čak niti svoj. Predizborne koalicije treba zabraniti!

TV serija "Naši i vaši" bila je komedija koju su režirali Vanča Kljaković i Zoran Sudar u kojoj smo se smijali toplom i dobrodušnom zadirkivanju mentalnih razlika između Zagrepčana i Hercegovaca (studentica sociologije Iva, Hercegovka i njezin kolega s fakulteta Neno, Zagrepčanin, objave roditeljima da će se vjenčati jer očekuju dijete. Jedni i drugi roditelji protive se svadbi, no kad konačno dođe do prošnje, stvari se razvijaju neočekivanim tijekom…).

Ovih par riječi ne samo da inspiriraju, nego na neki način odgovaraju na pitanje "eventualne velike koalicije između HDZ-a i SDP-a" kojoj se također protive "roditelji". Ipak su se stvari razvile očekivanim tijekom. Završili su parlamentarni izbori 2020., o kojima se ima još štošta reći, posebno o još neobjavljenim detaljima nakon što je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo konačne izborne rezultate.

Pravo biranja i biti biran imala su 3.701.924 birača, hrvatski državljani u Hrvatskoj i izvan nje.

Glasalo je s važećim glasačkim listićima njih 1.672.394 (45.18 posto) i s nevažećim listićima 39.166. U inozemstvu je pravo glasa imalo 28.790 birača u 40 država, od toga čak 21.898 u BiH. Malo računa i lako je zaključiti da su u 39 država glasala 6892 birača. Najviše glasača bilo je u Australiji, Kanadi, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj…Interesantno je da je u ovim državama više glasova dobio nezavisni kandidat Željko Glasnović nego HDZ. Moram ovdje po ne znam koji put reći "pametnome dosta".

Je li Restart koalicija pogriješila?

Bolje je pitati:

– Je li bilo potrebe SDP-u koalirati s GLAS-om, Snagom, HSS-om, HSU-om, IDS-om, PGS-om i nezavisnim kandidatom Bajsom – da su oni samostalno sudjelovali na izborima, ne bi prešli izborni prag, a SDP je s njima u koaliciji platio visoku cijenu

– gubitak devet zastupničkih mjesta

– Jesu li zavrijedili na listama Restarta biti Darinko Dumbović (lista MB 365), Tomislav Žagar (jedan od prvih prebjega s liste SDP-ove koalicije), Anka Mrak Taritaš (također prebjeg s liste SDP-ove koalicije), Mirela Holy (koja je napustila svoj ORaH, a prije toga dobrano olajavala SDP i Zorana Milanovića)?

– Je li SDP pogriješio imenovanjem izbornih koordinatora (Nikša Vukas, Rajko Ostojić, Željko Kolar, Domagoj Hajduković, Predrag Fred Matić, Davorko Vidović, Zlatko Komadina, Erik Fabjanić, Franko Vidović i Arsen Bauk, za koje se moglo pretpostaviti da će biti i nositelji izbornih lista u deset izbornih jedinica (izuzev u 1. izbornoj jedinici, gdje je nositelj liste bio Bernardić, i u 4., gdje je zbog incidentne situacije iznenada za nositeljicu liste stavljena Sabina Glasovac). Treba biti nepošten pa ne priznati da je u toj skupini ljudi dominirala grupa onih koji su Bernardiću dali svestranu podršku u finalu izbora za predsjedničko mjesto u SDP-u (Davor Bernardić - Ranko Ostojić). SDP je imao mnogo kvalitetniju "momčad" koja je mogla samostalno izboriti mnogo bolji rezultat. Grbin i Hajdaš Dončić "kažnjeni" su četrnaestim mjestom na izbornoj listi, a o Saši Đujiću, Jošku Klisoviću, Gordanu Marasu, Željku Jovanoviću da se i ne govori. Ako se tome dodaju i oni koji su odbili "neprolazno" mjesto na listama (Ranko Ostojić, Mišo Krstičević, Nikša Peronja, Ante Bilić…), onda je mnogo toga jasno, u igri je bila "ljubav za ljubav".

– Je li usvojeni sastav izborne liste jedan muškarac, jedna žena (ZIP sastav) pomogao ili odmogao Restart koaliciji? Ako se izuzme glasove što su ih dobili nositelji liste Restart koalicije, a zbroje glasovi koje je dobilo 13 ostalih kandidata s liste Restart koalicije, muškarci su dobili 153.480 (78.36 posto) glasova, a žene 42.383 (21.64 posto). ZIP sastavljanje izbornih lista je u redu, što osigurava ravnopravnost žena i muškaraca u izbornom natjecanju i sasvim je izvjesno da će proći prepoznatljivi u prvom redu prema radnim sposobnostima, bez obzira na spol, ali konačan poredak kandidata treba odrediti broj dobivenih glasova svakoga kandidata.

Nerazumno je da u Hrvatski sabor u 1. izbornoj jedinici ulazi glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas sa samo 132 glasa, a ne Gordan Maras s 2832 glasa, ili u 10. izbornoj jedinici u Hrvatski sabor ulazi Katica Glamuzina s 446 glasova, ali ne i Ivana Marković (uspješna gradonačelnica Supetra) s 1813 glasova. Apsurda je još napretek.

– Dodati je i primjedbu na ime koalicije. Restart je termin davno upotrijebljen u ekonomskim krugovima.

Je li HDZ pogodio?

Odgovor bi bio potvrdan zbog više razloga, u prvom redu, njegova je biračka baza s više od 200.000 članova "vjerna". Ali i druge su okolnosti HDZ-u išle u prilog, kao što je sastav ljudi na izbornim listama, od premijera, ministara, župana do gradonačelnika.

– Imao je HDZ "privilegij" startne pozicije – Vladu i većinu zastupnika u Hrvatskom saboru.

– Pravovremeno je kalkulirao sa 76 saborskih zastupnika s dva zastupnika HSLS-a (Dario Hrebak) i HDS-a (Goran Dodig).

– HDZ-ovi stratezi su odredili za dan izbora datum 5. srpnja, unaprijed predviđajući da bi im "korona-okolnosti" mogle ići u prilog – starija populacija birača (većinom birači SDP-a) neće izaći glasati zbog straha od koronavirusa i vrućine.

– Agencije za ispitivanje javnog mnijenja u svojim prognozama stalno su najavljivale neriješen rezultat između HDZ-a i Restart koalicije, što je na određeni način "otupilo" izbornu kampanju Restart koalicije, koja je sebe unaprijed proglasila izbornim pobjednikom. Teško je vjerovati da su i te prognoze bile u režiji HDZ-a.

– Htjeli mi ili ne htjeli priznati, ali svoju zdravstvenu, ali i političku ulogu odigrao je i Stožer civilne zaštite, u kojemu su glavne uloge imali "odani" HDZ-u. Kad bi netko znao za liječnika – političara Vilija Beroša da nije imao jednu od glavnih zdravstveno-političkih uloga u Stožeru?

Je li im Sabor dosadio?

Furio Radin (7), Gordan Jandroković (6), Josip Đakić (6), Silvano Hrelja (6), Branko Bačić (6), Milorad Pupovac (6), Davor Bernardić (5), Ante Sanader (5), Arsen Bauk (5), Branko Grčić (5)… U zagradama je broj saborskih saziva u kojima su sudjelovali.

Ovdje ću spomenuti Furija Radina, predstavnika talijanske manjine, prisutnom u sedam mandata Hrvatskog sabora, koji je ove, 2020. na parlamentarnim izborima kao jedini kandidat talijanske manjine prošao s 890 glasova. Nije li on taj 76. u vladajućoj koaliciji? Jesu li Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević 75., 74. i 73.? Da se spomene još jednog saborskog "starosjedioca" Silvana Hrelju, koji je umirovljen s 50 godina i vrlo interesantnim životopisom (od sindikalnog aktivista, sudionika Domovinskog rata do višegodišnjeg predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika).

Neka bude dozvoljeno pitati čitatelje i Silvana Hrelju znaju li da je u Hrvatskoj između 170 parlamentarnih i izvanparlamentarnih stranaka 11 umirovljeničkih stranaka ili koalicija: Akcija umirovljenici zajedno, Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske, Aktivni nezavisni umirovljenici, Blok umirovljenici zajedno, Demokratska stranka umirovljenika, Istarska stranka umirovljenika - Partito Istriano del Pensionati, Splitska stranka umirovljenika, Stranka hrvatskih umirovljenika, Umirovljenici Slavonije i Baranje i Umirovljenička demokratska unija? Može li Silvano Hrelja ujediniti umirovljeničke stranke, umjesto da bude pod skutima HDZ-a za vrijeme Ive Sanadera do SDP-ove Kukuriku koalicije i sada SDP-ova Restarta, a imamo više od 1.200.000 umirovljenika?

Četverogodišnji saborski mandat dobilo je osam političkih stranaka, odnosno koalicija: Koalicija HDZ-HSLS-HDS 621.035 (16,78 posto) glasova od ukupnog broja birača, Restart koalicija 414.645 (11,20%), Domovinski pokret 174.249 (4,71%), Most 109.104 (2,95%), Možemo 93.063 (2,52%), Stranka s imenom i prezimenom 33.613 (0,91%), HNS 8835 (0.24%) i Reformisti 8355 (0,23%). Tko je "dobitnik", a tko "gubitnik" ovogodišnjih parlamentarnih izbora? U nesretnoj situaciji hrvatske zbilje – pojačana ofenziva koronavirusa koja se najavljuje za jesen, s većim brojem smrtnih slučajeva, povećanje broja nezaposlenih i neminovni "teror" ekonomske krize – je li "dobitnik" istovremeno i "gubitnik"?

Ne treba zavidjeti HDZ-u na svemu što ga čeka u budućnosti, posebno ako u Hrvatskom saboru bude imao samo 76 ruku saborskih zastupnika koji glasaju "za".

Prijedlozi za promjene Izbornog zakona

Za mnoge nedaće ili, bolje reći, izborne apsurde "krivac" je vrlo slab Izborni zakon, koji treba mijenjati. Sigurno će biti pobornika prijedloga koji slijede, a koji bi unaprijedili taj zakon:

– Aktualni Zakon o političkim strankama uređuje pravni položaj, uvjete, način i postupak osnivanja, registraciju i prestanak političke stranke. Iz Zakona: "Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske."

Prijedlog za izmjenu: "Političku stranku može osnovati najmanje 1000 punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske."

– Zabraniti prijeizborne koalicije (mnoge stranke ili koalicije ne bi prošle izborni prag, ugasili bi se mnogi i ne bi se dogodilo da na ovogodišnjim izbornim listama 28 kandidata nije dobilo niti jedan glas, čak niti svoj, i 31 samo jedan glas, vjerojatno samo svoj).

– Podignuti izborni prag na šest ili sedam posto.

– Cijela kandidacijska lista treba biti preferencijska (nakon glasanja kandidate poredati prema broju osvojenih glasova).

– Osigurati obveznost glasovanja i pod cijenu kažnjavanja onih koji ne izlaze na izbore, kako bi se skinula "mrlja" o legitimnosti rezultata. Na ovogodišnje parlamentarne izbore izlaznost birača na glasanje u postotku od 46,22 ostavlja pravo na pitanje jesu li izborne rezultate izborili oni koji su izašli na glasanje ili onih 53,78% koji nisu glasali.