Afera vjetrolektrane: Europska komisija utvrdila je manjkavost u procedurama, Hrvatskoj prijeti kaznama. Iza spornog projekta stoji biznismen iz BiH

Udruga BIOM navela je problematične točke kada je u pitanju zaštita okoliša kod izgradnje vjetroelektrana:

– nefunkcionirajući mehanizam preispitivanja kvalitete studije utjecaja, gotovo svi zahvati su odobreni, što baca sumnju na funkcioniranje mehanizma kontrole kvalitete studija;

– za određene vjetroelektrane nikada nije proveden postupak glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu ili je proveden prije ulaska Hrvatske u EU, ignorirano je negativno mišljenje stručnog tijela Ministarstva o studijama utjecaja na okoliš i elaboratima zaštite okoliša, dok u jednom slučaju nije čak ni zatraženo mišljenje svog stručnog tijela;

– u nekim su postupcima korišteni zastarjeli podaci i stručne studije za ocjenu utjecaja zahvata, ponekad i više od 10 godina, iako ne smiju biti stariji od pet godina, a ima i postupaka u kojima su korišteni nevjerodostojni podaci ili se podacima manipuliralo kako bi se prikazalo da zahvat ima manji utjecaj.

Posljednja je, dvadeseta, saborska sjednica u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Rasprava se u četvrtak 17. rujna 2015. godine otegnula do navečer. Debatira se o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, koji se po hitnom postupku našao u proceduri. Tadašnja zastupnica ORaH-a Mirela Holy javlja se za riječ: “Ovih su se dana u javnosti pojavile informacije da ovim prijedlogom zakona Vlada pogoduje određenim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade. U tom se kontekstu posebice spominje tvrtka C.E.M.P.”.

To je ukratko kontekst u kojem se tvrtka C.E.M.P. spominjala još 2016. kad je o njihovu projektu vjetroelektrane Krš-Pađene pisao Jutarnji list, a riječ je o tvrtki koja je u vlasništvu kompanije Lager iz BiH u čije je sjedište u Donjem Stupniku jučer ušla policija kako bi provela policijski pretres.

Tvrtka Lager je, naime, investitor u vjetroelektranu Krš-Pađene, a mediji su jučer ujutro neslužbeno spekulirali da je navodno taj projekt jedan od razloga jučerašnjeg uhićenja predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića te državne tajnice u Ministarstvu uprave i bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac.

Mirela Holy je o pogodovanjima tvrtki C.E.M.P. od strane vladajućih dok je šef Vlade bio današnji predsjednik Zoran Milanović, a resorni ministar Ivan Vrdoljak, govorila u Saboru još 2015. godine.

- Ne znam o čemu se radi u konkretnom slučaju uhićenja, ali mogu reći da je sam zakon iz 2015. bio na neki način pogodovanje jer je njime toj kompaniji omogućeno da se priključi na mrežu a da nije zadovoljila sve uvjete kao i ostale tvrtke - komentirala je Holy.

U fokusu istražitelja navodno je vjetropark Krš-Pađene između Knina i Gračaca za koji je u Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) trgovačkom društvu C.E.M.P. odobrila kredit u iznosu od 590 milijuna kuna, piše Jutarnji list.

Zbog izgradnje ovog vjetroparka Europska komisija pokrenula je istragu zbog usklađenosti projekta europskim zakonodavstvom na području zaštite prirode. Naime, u pitanju su bile stare procjene koje nisu mogle biti temelj gradnje.

Vjetroelektrana Krš-Pađene najveća je u Hrvatskoj i u nju se planira uložiti ukupno 1,8 milijardi kuna.

Jedan je to od nekoliko velikih projekata u regiji grupacije Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića koji slovi kao jedan od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj BiH.

Milenko Bašić brat je Ivana Inje Bašića, koji je nedavno uhićen zbog sumnji u navodne malverzacije prilikom uvoza automobila, te utaje poreza. Upravo je Ivan Bašić svojedobno surađivao s danas pokojnim bratom predsjednika Zorana Milanovića koji se svojedobno našao u problemima s građevinskim projektima u Dubrovniku.

Tvrtke u kojima je bio partner podigle su kredite, a pod hipoteku je svojedobno stavio i roditeljski stan. Međutim, 2009. Ivan Bašić, kako nam je te 2016. sam ispričao za Jutarnji list, navodno je preuzeo udjele Kreše Milanovića i njegova partnera u tvrtki Modestus d.o.o. koja je, pak, u Dubrovniku kupila zemljište te planirala gradnju poslovno-stambenog kompleksa.

Skinuta je bila sa stana Milanovićevih roditelja i zabilježba o kreditu LHB Internationale Handelsbanka AG.

Posao je, ispričao je tada Bašić za Jutarnji list, poslije propao te on nije uspio vratiti uloženi novac, a stečaj u toj tvrtki do danas još traje. Spomenutim je zakonom donesenim na kraju Milanovićeva mandata, naime, kvota za prihvat vjetroelektrana u elektroenergetski sustav značajno povećana, unatoč tadašnjim kritikama struke, i time je u kvotu, među ostalima, ušla vjetroelektrana Krš Pađene, smještena nedaleko od Knina.

Ideja je bila da to bude najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, sa 142 MW instalirane snage, čime bi zauzela polovinu nove kvote. Investitor te vjetroelektrane je tvrtka C.E.M.P. čiji je osnivač tvrtka Lager d.o.o. Milenka Bašića, poduzetnika iz Posušja, koji se bavi prodajom građevinskih strojeva i rudarske opreme. Milenko Bašić je, naime, stariji brat Ivana Bašića Inje, a slovi za ozbiljnog poduzetnika koji je, kažu, polako gradio biznis. Agencija za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje Europe proglašavala ga je za najmenadžera BiH, a kompaniju Lager za najkompaniju u branši.

Projekt vjetroelektrane Krš-Pađene Bašić je preuzeo 2012. od dvije austrijske kompanije koje su planirale tada ostvariti suradnju s HEP-om, ali očito se od toga odustalo jer država u to vrijeme nije planirala povećati kvotu koja je bila postavljena na 400 MW.

Međutim, Vlada je tada spomenutim izmjenama i dopunama zakona naložila Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) da sklopi anekse ugovora o priključku na mrežu, što je kriterij za vjetroelektrane temeljem prije potpisanog ugovora s Hrvatskim operatorom tržišta energije. Ta državna tvrtka, naime, skuplja i isplaćuje novac za obnovljive izvore energije. Oni koji su sklopili ugovor s tom tvrtkom, među kojima je i tvrtka C.E.M.P., tada su se morali priključiti na mrežu.

Prije je to bilo uvjetovano kvalitativnim stanjem prijenosne mreže, ili, pak, mogućnošću regulacije elektroenergetskog sustava. Vanja Nezirović / Jutarnji list