Znanstvena knjižnica Zadar obilježava 130. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže, po mnogima najznačajnijeg hrvatskog pisca 20. stoljeća, izložbom Krleža i Zadar. Krleža je ostavio duboki trag u zadarskoj kulturi i visokom školstvu potaknuvši osnivanje dvaju važnih ustanova - Filozofskog fakulteta 1955. i Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u sklopu benediktinskog samostana Svete Marije 1976. godine.
Od svog prvog boravka u porušenom Zadru 1948. godine Krleža je snažno progovarao o zadarskom kulturnom naslijeđu i važnosti Zadra u kontekstu hrvatske nacionalne povijesti.
Prva izložba Krležinih djela u Zadru održana je u Naučnoj biblioteci, današnjoj Znanstvenoj knjižnici, u rujnu 1953. godine kao dio programa Tjedna posvećenog Krleži povodom proslave 60-godišnjice njegovog rođenja. Upravo je knjižnični fond Naučne biblioteke, naslijeđen od Bibliotece Comunale Paravia osnovane 1855. godine, bio jedan od ključnih logističkih faktora u osnutku Filozofskog fakulteta kao intelektualne jezgre grada.
Tematski je izložba podijeljena u tri cjeline. Prva cjelina predstavlja razna izdanja Krležinih esejističkih tekstova: Zlato i srebro Zadra i Zadarski zlatari. Druga cjelina podsjetnik je na Krležine boravke i predstavljanja njegovih djela u Zadru dok treća cjelina donosi izbor radova o Krležinom stvaralaštvu iz pera zadarskih autora od pedesetih godina prošlog stoljeća do naših dana.
Izložba se može razgledati od petka 7. srpnja (Krležin rođendan) u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice do petka 21. srpnja.