"Želimo most do kopna, Vladi ćemo svakog dana slati stotine emailova - morat će se izjasniti!"

Ostvari li se plan Građanske akcijske grupe za most Pašman-kopno, subotu i nedjeljnu feštu Gospe od sniga Pašman, Ugljan i Dugi otok dočekat će oblijepljeni plakatima usmjerenim na oživljavanje inicijative o izgradnji mosta od kopna do Pašmana. Prvi idejni projekt tog mosta izradio je davne 1972. Jure Radić, nekoliko je puta ta priča doživjela kratkotrajnu aktualizaciju, a najnoviji pokušaj spajanja otoka s kopnom dolazi s Pašmana.

- Da, točno je, tiskali smo 4.000 plakata i oblijepit ćemo ne samo Pašman, nego i Ugljan i Dugi otok! Akcijsku grupu smo osnovali još u prosincu, sastali smo se s načelnicima otočnih općina i Svetog Filipa i Jakova i naišli na njihovu podršku. Krenut ćemo s tim i ne namjeravamo stati! Vladi i Saboru ćemo svakoga dana slati stotine emailova, jer želimo da naša inicijativa što prije bude prihvaćena. Kada ih zatrpamo emailovima, morat će nešto poduzeti, kaže Mišo Milolović, predsjednik Mjesnog odbora Neviđane i član Građanske akcije u koju su zasada uključeni predstavnici pašmanskih mjesta, a Milolović dodaje da će ona biti proširena stanovnicima Ugljana i Dugog otoka.

- Upoznali smo otočane s našom inicijativom, ljudi su oduševljeni. Naši su otoci toliko blizu, a toliko daleko i mi mislimo da je mosta jedini način da otoke oživimo, to je naša jedina šansa. Da smo u Norveškoj, to bi odavno bilo učinjeno, a mi bismo umjesto 2.500 imali 10.000 stalnih stanovnika. Od tih tunela o kojima se govori neće biti ništa, to je samo rasipanje novca, nikad se to neće realizirati. Uostalom, most Pašman-kopno je ucrtan u prostorni plan Zadarske županije. Radi se o opravdanoj investiciji, jedini gubitak je ovo što imamo sada, uvjeren je Milolović koji na pitanje o investitorima odgovara:

- Neka županija i država osiguraju izdavanje svih potrebnih dozvola, a mi smo našli čovjeka koji je spreman privući investitore za projekt od 150 milijuna eura. Očekujemo da ćemo u rujnu biti primljeni na sastanak u Ministarstvu gospodarstva, a namjera nam je most ubaciti u strateške državne projekte, ambiciozan je Milolović.

"Čovjek koji je spreman privući investitore" je 77-godišnji magistar ekonomije Davor Martinovich koji posljednjih 50 godina živi u Kanadi, a rodom je iz Kukljice na Ugljanu. Ipak, smatra se Zadraninom i zanima ga "cijela županija kao cjelina", a most bi bio "razvojni motor integracije i povezivaja Ravnih kotara i otoka". Otkud on u priči o mostu Pašman-kopno?

- Školovao sam se u Kanadi gdje sam premijeru Ontarija bio savjetnik za investicije, a jedno sam vrijeme radio i u kanadskoj diplomaciji. Ipak, radni vijek sam posvetio privlačenju i okupljanju investitora, ne bi mi ovo bila posebna novost, kaže Martinovich koji očekuje da će krajem kolovoza ili početkom rujna svoj plan izložiti nekome iz Vlade RH, jer ima "indicija da je Vlada za to zainteresirana".

- Investitori su uglavnom iz Toronta, ali mislim da bi Hrvatska trebala kroz bespovratne fondove EU i pogotovo kroz tzv. Junckerov plan o 500 milijardi eura za specijalne projekte osigurati većinski dio investicije i tako ostati većinski vlasnik mosta procijenjenog na 150 milijuna eura. Zato bi za gradnju i organizaciju naplate mostarine trebalo formirati posebnu tvrtku, bez HC-a koji je, čini mi se, jako preopterećen. Hrvatskoj treba radikalno drugačiji koncept povezivanja otoka s kopnom i razvoja turizma, jer je nezdravo ekonomiju graditi na subvencijama. Važno je znati kolike su, primjerice, subvencije Jadroliniji, koliko trajekti automobila prevezu, a čujem da je riječ o 500.000 vozila, koliko je turističkih zona na Pašmanu i Ugljanu predviđeno. Zadru i zadarskoj regiji nedostaje hotela, a samo na ovim otocima planirano je 18 turističkih zona koje se neće realizirati bez ceste. Pritom bi samo deset tih zona moglo privući investicije od pola milijarde dolara! O svemu tome treba voditi računa, most je samo dio šire priče, motor razvoja i mogući pokretač investicija, kaže Martinovich po čijoj bi procjeni ponajveću korist, uz Pašman i Ugljan, imala Općina Sveti Filip i Jakov, na kopnenoj strani mosta, ali bi se njegova izgradnja osjetila čak i na lakšoj realizaciji projekta "Vrata Zadra".

Predrag Opačić

 NAČELNIK PAŠMANA KREŠIMIR ĆOSIĆ: Most ubacujemo u državni prostorni plan! -

-Svaka ovakva inicijativa je dobro došla, Općina je uz nju sto posto, a koliko znam tako misle i načelnici svih otočkih općina. Upravo ubacujemo most do Pašmana u državni prostorni plan, to je jedan od projekata na kojemu ćemo inzistirati. Po prastarom idejnom projektu, kojega će trebati raditi iznova, radi se o projektu od oko 130 milijuna eura, kaže načelnik Pašmana Krešimir Ćosić potvrđujući da je "imao kontakte s nekim zainteresiranim investitorima".

ŽUPAN BOŽIDAR LONGIN: Treba utvrditi isplativost gradnje

- Povezivanje otoka s kopnom je naš dugogodišnji prioritet i mi na tome intenzivno radimo. Treba napraviti opsežne i sveobuhvatne analize, a jedna od ozibljnih varijanti za povezivanje otoka je i izgradnja mosta. Aproksimativna vrijednost mosta do Pašmana je između 60 i 70 milijuna eura, ali prije njegove eventuale izgradnje, treba utvrditi sve potrebne ekonomske parametre i isplativost, primjerice koliki bi promet išao preko mosta. Međutim, izgradnju mosta moraju pratiti i brojni drugi infrastrukturni zahvati, jer otočna infrastruktura trenutno nije spremna prihvatiti tako veliki prijem i dotok ljudi i roba, izjavio nam je župan Božidar Longin. 

Dužina 2,2 kilometra, najveća dubina mora 13 metara

Idejni projekt mosta izradio je još 1972. godine pokojni Jure Radić i to na na dionici Turanj – uvala Brižine, dugoj samo 2,2 kilometra. To nije veliki ni težak most, na morskom dnu je ploča, a ne mulj kao u slučaju Pelješkog mosta, što bi bitno olakšalo gradnju, pogotovo što je najveća dubina mora na tom potezu svega 13 metara, navodi Davor Martinovich procjenjujući da nije isključeno da bi za gradnju bili zainteresirani i Kinezi koji su nedavno završili most od 51 kilometra.

Most bi se na putu od kopna do Pašmana "naslonio" na otočić Ričul, a prolazio bi neposredno uz Galešnjak koji je zbog svog srcolikog oblika nazvan "Otok ljubavi".