Slučaj iznenadne smrti 70-godišnjeg Talijana na Dugom otoku na plaži Veli žal kod Brbinja, ponovno je pokrenuo pitanje organiziranosti hitne pomoći na jadranskim otocima. Naime, talijanskog državljanina su kupači u utorak u besvjesnom stanju izvukli iz mora, te ga pred njegovom obitelji pokušali reanimirati.
Svi oni koji su se zatekli na plaži primijetili su da je hitnoj medicinskoj pomoći trebalo 40-ak minuta do dolaska, pa su ogorčeni što su tako dugo čekali pomoć. Nažalost, kada je hitna pomoć stigla, 70-godišnjaku više nije bilo pomoći.
Drvlje i kamenje koje je zbog toga izručeno na djelatnike Hitne nije, međutim, baš opravdano. Pogotovo što javnost malo zna o ustroju hitne službe na Dugom otoku, ali i drugim zadarskim otocima, te koje su njihove realne mogućnosti kod ovakvih i sličnih intervencija.
Naime, na Dugom otoku se nalaze dva punkta pripravnosti Hitne pomoći. Jedan je u Salima, najvećem mjestu na otoku, a drugi u u 54,5 kilometara udaljenoj Božavi. U svakom mjestu je po jedan T1 tim što znači da svaki tim ima doktora, medicinsku sestru i vozača. Stanje pripravnosti podrazumjeva da članovi timova nisu obavezni biti ambulanti, već mogu biti i kod kuće, ali nakon zaprimljenog poziva reagiraju, odnosno okupljaju se kod vozila i kreću na intervenciju.
- Kada zaprime poziv za pomoć, timovi u roku od pola sata moraju krenuti na teren, a tim iz Sali se organizirao u roku od deset minuta te krenuo do utopljenika koji je od njih bio udaljen gotovo 30 kilometara. Oni su na mjesto poziva stigli za oko 40 minuta, najbrže što su objektivno mogli – rekao nam je Predrag Orlović, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije dodajući kako je tim iz Božave, koja je nešto bliže Brbinju, odnosno mjestu događaja, u tom trenutku već bio na jednoj intervenciji i nije nikako mogao doći.
Uz dva punkta pripravnosti na Dugom otoku, na zadarskim otocima nalazi se njih još pet. Jedan je na Istu koji pokriva i Molat, jedan na otoku Ižu te jedan na Silbi koji pokriva Olib i Premudu.
- To je veliki problem otoka, pogotovo ljeti. Otočani to znaju, ali turisti ne. Ako planiramo razvijati turizam na otocima, to moramo uvelike poboljšati – govori na dr. Orlović dodajući kako je i pitanje zlatnog sata na otocima jako upitno zbog velike udaljenosti od kopna.