Zadarska županija osniva prvi Centar za školjkarstvo u Hrvatskoj, pomoći će uzgajivačima u prilagodbama na klimatske promjene!

Zadarska županija, na kopnenoj površini operativne obale luke otvorene za javni promet u naselju Seline, planira izgraditi i opremiti otpremni i purifikacijski Centar za školjkarstvo, na k. č. 4254 k. o. Seline, Općina Starigrad. Građevinska čestica smještena je u obalnom pojasu pomorskog dobra ‘ispod‘ državne ceste D8 sa koje je ostvaren i kolni pristup građevini. Ukupna površina građevinske čestice iznosi 4.466 m2. Površina pod objektom iznosi 441,66 metara. Glavna djelatnost Centra bit će prihvat, sortiranje školjkaša, čišćenje te otprema svježih školjkaša i školjkaša pakiranih u posebna pakiranja. Istovremeno, provoditi će se interna kontrola kvalitete uzgoja i otpreme školjkaša kao i kontrola kvalitete procesa.

Planirani pogon će imati kapacitet sortiranja i otpreme oko 800 kg svježih školjaka, te oko 150 kg pakirane školjke dnevno. Zahvat se sastoji od izgradnje građevine za prihvat, obradu i otpremu školjkaša I FAZA te privezišta za privez brodova korisnika usluga centra, uzgajivača školjki II FAZA. Obalni dio privezišta iznosi cca 224 m2 dok je morski dio cca 450 m2. Cjelokupan proces podijeljen je u tri faze unutar zgrade: odvajanje i pranje - odvija se pod nadstrešnicom na samoj obali, purifikacija i pakiranje u prostoru za pakiranje. Tijekom cjelokupnog tehnološkog procesa u laboratoriju će se obavljati potrebne kontrole, a ideja je da laboratorij bude i istraživački dio Centra.

- U razgovorima s kolegama sa Sveučilišta u Zadru koje nema svoj istraživački laboratorij u blizini mora, došli smo do zaključka koliko bi im značio jedan takav laboratorij za, između ostalog, istraživanja postojećih i novih morskih organizama. Razvoj akvakulture je strateška odrednica Zadarske županije. Jedna od neiskorištenih mogućnosti je i razvoj uzgoja gospodarski potencijalno značajnih vrsta kao što su jakobska kapica i kamenica. Recirkularna tehnologija u akvakulturi je prepoznata kao jedno od mogućih rješenja za prevladavanje prepreka koje će se stvoriti radi globalnog zatopljenja. Pecten jacobaeus je pod velikim pritiskom iskorištavanja u ribolovu, a kamenica je zbog bolesti u Europi reducirana na simbolične količine. Te su vrste još uvijek u pojedinim zonama prisutne na Jadranu i nova tehnološka rješenja mogu doprinijeti kako poribljavanju tako i ponudi na tržištu iz akvakulture. Radi se o ekološki prihvatljivoj proizvodnji koja zbog svojih karakteristika može dobiti sve potrebne ekološke certifikate. Dagnja u zoni u kojoj se ovaj Centar planira graditi  već ima ekološki certifikat. Kroz projekt ARGOS kupili smo  opremu za navedenu recirkularnu tehnologiju, te bi je nakon izgradnje smjestili u laboratorij Centra – ističe Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove.

Zadarska županija je izradila kompletnu dokumentaciju i ishodila potrebne akte i dozvole za izgradnju. Centar za školjkarstvo planiraju većim dijelom financirati sredstvima osiguranim kroz natječaj iz Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske 2021. - 2027., mjera II. 7. Povećanje potencijala lokaliteta za akvakulturu, gdje je maksimalni iznos bespovratnih sredstava 1,5 milijun eura po projektu. Na natječaj za izgradnju i opremanje Centra, prijavit će se Županijska Lučka uprava Zadar kao investitor. Razlog za to je, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, propis da se u županijama upravo zbog gradnje, upravljanja i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značaja osnivaju županijske lučke uprave, a zbog istog je cilja Odlukom Vlade RH proširen obuhvat lučkog područja luke Seline (lučki bazen 2).

- Da bi se jednog dana Centar za školjkarstvo odnosno centar za purifikaciju mogao „predati“ školjkarima na korištenje i upravljanje, potrebno je ishoditi Dozvolu za djelatnost na pomorskom dobru koju opet izdaje Lučka uprava na području luke otvorene za javni promet kojom upravlja, sukladno  Uredbi o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, kaže Segarić i naglašava:

- Upravo zbog naših školjkara još 2023. godine započeli smo s pripremnim aktivnostima vezanim za osnivanje Organizacije proizvođača u školjkarstvu, a još nije osnovana niti jedna u RH. Isto tako, utvrđena je i slaba povezanost sa širim tržištem i rijetko se uz primarnu proizvodnju radi prerada primarnih proizvoda. Zbog slabih horizontalnih veza među proizvođačima i vertikalne integracije između proizvođača i kupaca podižu se transakcijski troškovi, povećavaju troškovi repromaterijala, slabiji je pregovarački položaj manjih proizvođača, te otežan pristup dovoljno velikom obujmu proizvoda ujednačene kvalitete po konkurentnim cijenama na tržištu, prerađivačima, hotelima i restoranima. U navedenim okolnostima važan je značaj zajedničkih aktivnosti koje potiču suradnju među proizvođačima, vode k uspostavi organizacija proizvođača, te povećavaju povezanost s tržištem i potrebama tržišta. Važno je istaknuti da će funkcionalno povezivanje i jačanje organizacija proizvođača biti u budućnosti ključno za upravljanje rizicima od klimatskih promjena i unaprjeđenje upravljanja okolišem u akvakulturi, te jačanje povezanosti s tržištem i učinkovitim sustavima distribucije, boljim izvorima financiranja te prijenosu znanja i novih tehnologija, ističe Segarić.

Pravilnikom o priznavanju organizacije proizvođača u ribarstvu i akvakulturi je utvrđeno da će Ministarstvo poljoprivrede priznati organizaciju proizvođača koja je osnovana na inicijativu najmanje tri člana, nositelja dozvole, ako se radi o akvakulturi. Također, organizacija da bi bila priznata, mora biti dovoljno gospodarski aktivna što znači da mora imati dostatan obujam utržive proizvodnje na području priznavanja u razdoblju od tri godine koje prethode godini podnošenja Zahtjeva za priznavanje. U dijelu akvakulture, definirano je da dostatna gospodarska aktivnost u akvakulturi znači da ukupna proizvodnja svih članova organizacije proizvođača u akvakulturi za koju se traži priznavanje mora iznositi: najmanje 30 posto od ukupne proizvodnje u akvakulturi na području države izražene u količini i vrijednosti, ili najmanje 30 posto od ukupne proizvodnje po skupini vrste na području države, izražene u količini i vrijednosti skupine vrsta za koju traži priznavanje ili najmanje 40 posto od ukupne proizvodnje skupine vrsta školjkaša na području pojedine županije izražene u količini i vrijednosti.

- U Zadarskoj županiji za sada je sigurno da će Organizacija proizvođača imati četiri člana i njihova proizvodnja je više od 40 posto od ukupne proizvodnje skupine vrsta školjkaša na zadarskom području izražene u količini i vrijednosti. Izgradnjom Centra za školjkarstvo, kontinuiranim monitoringom, a koji su vezani uz praćenje zakonske regulative na području zdravstvene ispravnosti školjkaša i zaštite potrošača, Zadarska županija nastoji konsolidirati i ojačati položaj školjkarstva te učiniti proizvodnju sigurnom s obzirom da je školjka kategorija visokog rizika. S obzirom da smo već prošle godine imali pritisak turističke djelatnosti na čistoću mora s ovim Centrom odnosno purifikacijskom opremom osigurali bi nesmetani rad našim uzgajivačima bez obzira na potencijalno onečišćenje mora – zaključuje Segarić.

Dr. sc. Tomislava Šarića, pročelnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, pitali smo kakva su očekivanja zadarske stručne sveučilišne zajednice u vezi s osnivanjem Centra za školjkarstvo?

- Očekujemo kako će osnivanje Centra za školjkarstvo omogućiti razvoj novih tehnologija u uzgoju školjkaša. Posebno očekujemo kako će rad ovog centra pripomoći uzgajivačima u prilagodbama na klimatske promjene, kako kroz prilagodbu tehnologija uzgoja tako i kroz razvijanje tehnologija mrijesta različitih vrsta školjkaša radi osiguravanja mlađi potrebne za daljnji uzgoj. Naravno ovaj Centar može pripomoći i u obnovi prirodnih populacije školjkaša kroz proizvodnju mlađi pogodne za repopulaciju prirodnih staništa.

Nadalje očekujemo kako će Centar studentima omogućiti znanstveno i stručno usavršavanja te stjecanje vještina koja će pridonijeti njihovoj konkurentnosti na tržištu ti pomoći daljnjem razvoju sektora.

- Na koji će način Vaš odjel participirati u tom projektu?

- Prema našim informacijama manji dio centra izdvojiti će se za aktivnosti našeg Odjela. Već sad imamo sporazum sa Zadarskom županijom za korištenje opreme kupljene kroz EU projekte u istraživanjima usmjerenim na razvoj tehnologija u uzgoju školjkaša. Posebice, možemo izdvojiti moderni fotobioreaktor, automatizirani uređaj za kontinuiranu proizvodnju mikroalgi te bazene za uzgoj različitih vrsta morskih organizama, od ličinačkih do adultnih stadija. Očekujemo da ćemo tu suradnju sa Zadarskom županijom nastaviti i unaprijediti kad centar bude dovršen.

- Kakvi se sve projekti provode na Sveučilištu u smislu očuvanja ribe i školjkaša u okolišu?

- U javnosti su sigurno najviše prepoznate aktivnosti koje Sveučilišta provodi u očuvanju plemenite periske. Naime nakon masovne smrtnosti koja je praktički uništila populacije ovog školjkaša u prirodi provodimo različite aktivnosti pronalaske i zaštite preživjelih jedinki, kao i praćenja pojavnosti mlađi na kolektorima postavljenim na različitim lokacijama. Provode se istraživanja praćenja životnog ciklusa komercijalno važnih vrsta školjkaša, te prikupljanja mlađi u prirodi, kao i aktivnosti praćenja populacija školjkaša, posebice na zaštićenim područjima prirode.

Također, usmjerili smo se prema provođenju pokusa sa školjkašima u uvjetima recilkulacije, gdje nastojimo izvršiti kondicioniranje komercijalno zanimljivih vrsta, s ciljem da se u budućnosti stvore preduvjeti za mrijest i proizvodnju ličinaka za razvoj akvakulture ili repopulaciju prirodnih populacija. Također, ispitujemo različite vrste i količine obroka školjkaša, kako bi im se mogla povećati količina i kvaliteta mesa u periodima kada je ista na niskoj razini u divljini. Možemo istaknuti i projekt I:MORE, čiji je jedan od rezultata brzo smrznuta kamenica, smrznuta u periodu kada je najbolja na tržištu (ožujak), a nudi se tijekom cijele godine na tržištu.

- Kakvim bi ocijenili stanje školjkarstva na zadarskom području (ugroženost vrsta i sl.)?

- Klimatske promjene i s njima povezani ekstremni klimatski događaji predstavljaju sve veću prijetnju na prirodne i uzgajane populacije školjkaša jer imaju utjecaj na zdravlje školjkaša, dostupnost hrane, mrijest, razvoj ličinka i prihvat mlađi. Tako je prošle godine dio uzgajališta u Zadarskoj županiji bio pogođen masovnim uginućima dagnji, a posljedice ovog događaja odrazile su se na proizvodnju dagnji i u ovoj godini. Informacije koje imamo ukazuju kako su se populacije dagnji obnovile ali u budućnosti sigurno možemo očekivati ovakve događaje ponovno. Ove godine uzgajivači javljaju o smanjenju količine mlađi na pojedinim lokacijama. Sve ovo ukazuje kako će za stabilnost i daljnji rast ovog sektora u Zadarskoj županiji biti potrebne prilagodbe tehnologija uzgoja te osigurana proizvodnja mlađi u mrjestilištima. Želim istaknuti kako uzgajališta školjkaša doprinos uslugama koje ekosustav pruža te je uzgoj školjkaša najodrživiji način proizvodnje animalnih bjelančevina.

Što se tiče divljih populacija moramo priznati kao postoji jako ograničena dostupnost informacija, posebno informacija o vrstama koje žive u sedimentu, a koje osim profesionalnih ribara izlovljavaju i amateri. Ako informacije o divljim populacijama i postoje obično su ograničene na vrlo uska područja. Imali smo dojava o periodičnim lokalnim uginućima kunjki i rumenki, ali ta uginuća nisu nikad do kraja istražena. Očekujemo da će se s osnivanjem Centra stvoriti i bolji uvjeti za istraživanje divljih populacija.