Dalmatinski poduzetnici prošlu su godinu završili s 2,96 milijardi kuna neto dobiti i bili su uspješniji za čak 70 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada su zaradili 1,74 milijarde kuna.
Sve su četiri dalmatinske županije lani bile bolje i ostvarile su rast. Najveću dobit od 1,68 milijardi kuna ostvarilo je 13.211 poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije, kod kojih je zaposleno 76.855 radnika, a ta je dobit za 48 posto veća od preklanjske i županiji je osigurala treće mjesto u zemlji, dok je brojem poduzetnika, radnika i ukupnog prihoda na drugome mjestu.
Po dobiti je najveća dalmatinska županija, odmah iza Zagreba, čiji su poduzetnici lani imali 12,48 milijardi kuna dobiti, što je 1,2 milijarde kuna ili devet posto manje nego preklani, i Zagrebačke županije s dvije milijarde kuna zarade, koja je 12 posto veća od one iz pretprošle godine. Podaci su to koje je objavila Financijska agencija (Fina).
Potonuće Istre
– Gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija. Vrijedi istaknuti da su od 21,9 milijardi kuna neto dobiti 80,2 posto ostvarili poduzetnici u četiri županije: Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, u kojima sjedište ima 71.241 poduzetnik, odnosno 59,3 posto poduzetnika – kažu u Fini.
Zagrebačku adresu sjedišta poslovanja ima svaki treći poduzetnik u zemlji. Od njih 120.081 koji su Fini predali godišnja financijska izvješća za prošlu godinu, njih 40.120 je iz glavnoga grada. Svaka druga kuna čiste dobiti poduzetnika u zemlji od ukupno 21,9 milijardi kuna ostvarena je u Zagrebu, a kako je dobit glavnoga grada pala jednako kao što je kliznula dobit lanjske treće najuspješnije županije, Istarske, s preklanjskih 1,2 milijarde kuna na gubitak od 309,7 milijuna kuna zbog Uljanikova minusa u poslovanju, tako je i ukupna dobit svih poduzetnika u zemlji prošle godine manja 9,5 posto ili za 2,1 milijardu kuna. Splićani su na Fininoj ljestvici po dobiti napredovali s preklanjskog petog na treće mjesto, a Zadarska županija s 12. na peto mjesto, koje joj je donijelo 680,8 milijuna kuna zarade, koja je 38 posto iznad preklanjske. U toj županiji posluju 7273 poduzetnika kod kojih radi 23.534 ljudi.
Poduzetnici Dubrovačko-neretvanske županije, njih 3960 s 20.774 radnika, prošlu su godinu završili s 585,8 milijuna kuna dobiti. Bili su uspješniji čak 137 posto u odnosu na prethodnu godinu, kad su zaradili 246,8 milijuna kuna. Ta im je dobit osigurala osmo mjesto na Fininoj rang-ljestvici, dok su preklani bili na 14. mjestu. Napredovalo je i 2298 poduzetnika s 12.316 zaposlenih Šibensko-kninske županije, odlijepili su se sa dna na kojem su bili preklani s gubitkom od 128,8 milijuna kuna, dok su prošle godine pozitivno poslovali i ostvarili 14,2 milijuna kuna dobiti i 18. mjesto na Fininoj ljestvici.
Prošle su godine poduzetnici u tri županije poslovali s konsolidiranim gubitkom. Poduzetnici sa sjedištem u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji prošlu su godinu završili s gubitkom od 36,6 milijuna, odnosno 272,8 milijuna kuna. Najveći minus od 309,7 milijuna, koji znači posljednje mjesto na Fininoj ljestvici, lani su imali poduzetnici Istarske županije, koji su na to dno pali s preklanjskog trećeg mjesta.