Svjesni smo koliko nam se, u posljednjih godinu dana, zbog pandemije korona virusa, promijenio način života, što od čovjeka zahtijeva jednu vrstu prilagodbe, a prilagodba je proces. U tijeku ove promjene, često čujemo pojam „psihoterapija“ u kontekstu neke mogućnosti podrške koja bi nam dobro došla u ovim stresnim vremenima.
Psihologinja Nina Kolanović, geštalt psihoterapeutkinja i geštalt učitelj pri Centru za psihoterapiju, edukaciju i savjetovanje Psihika u Zadru, koji je ujedno Europski akreditirani psihoterapijski institut (EAPTI), osvrnula se za čitatelje portala Zadarski.hr na izazove i posljedice koje nam je donijela protekla pandemijska godina.
„Nevidljive“ posljedice pandemije
Kako socijalna distanca, samoizolacija, „novo normalno“ i maske utječu na nas te postoje li posebno ugrožene skupine kad je u pitanju mentalno zdravlje, samo su neka od pitanja koja odjekuju u društvu.
- Jedna od većih prekretnica u našim životima dogodila prije više od godinu dana pojavom pandemije korona virusa. Značajno je istaknuti kako je zbog velikih promjena koje su uslijedile u našim životima, pojavom nesigurnosti i straha od zaraze, gubitka posla, izolacije i stigmatizacije, većina stanovništva postala znatno vunerabilnija. Obitelji koje su i inače bile opterećene raznim problemima, bolestima, poremećajima ponašanja, egzistencijalnim problemima i slično u ovoj krizi su postale još disfunkcionalnije – kaže psihologinja Kolanović.
PTSP nakon Covid-a
Također smatra kako je važno istaknuti da osobe koje su zahvaćene zarazom mogu razviti razne psihičke smetnje.
- Tako osobe koje su oboljele od COVID-19, a pogotovo one koje su pretrpjele teške oblike bolesti, poput onih koje su bile podvrgnute intenzivnom liječenju, ili su bili na respiratoru – mogu razviti izrazitije anksiozne smetnje, a neke čak i PTSP. S obzirom da trenutno živimo u jako nesigurnom svijetu, gdje se stari život urušio, a novo normalno je samo jedna tranzitna luka do drugačijeg života iza pandemije korona krize, čak i pojava cjepiva izaziva nepovjerenje, pogotovo ako se jave nuspojave ugrožavajuće za život, koje su inače uvijek prisutne i kod svakog drugog cjepiva. Važno je razumjeti i sve posljedice koje će, kratkoročno ili dugoročno, nastupiti upravo zbog umora, iscrpljenja i bolesti psihičkog ‘aparata’. Stoga bi briga oko mentalnog zdravlja trebala biti imperativ svake administracije – ističe Kolanović i dodaje da je uz prijenos informacija u vezi korona virusa važno znati da se prenose i emocije koje dotiču populaciju i time vrše utjecaj na psihičko zdravlje.
- Važno je razmišljati i sustavno se pripremati na očekivane utjecaje ovih štetnih događaja na psihičko zdravlje, kako kod osoba koje su prethodno imale izražene psihičke smetnje tako i kod onih koje su iste nisu imale, navodi Kolanović.
Sve veći broj ljudi traži psihoterapiju
Na pitanje na koje načine psihoterapija pomaže i jesu li svi ljudi kandidati za psihoterapiju, Kolanović kaže kako danas ima sve više posla za psihoterapeute, te da ljudi sve češće posežu za pomoći, i to ne samo zbog posljedica pandemije i potresa, ostalih teških životnih situacija poput gubitka bliske osobe, razvoda i sl., već i u situacijama u kojima se nalaze na nekoj od prekretnica života, te ne znaju što dalje napraviti, jer se možda osjećaju zaglavljeno u nekom odnosu ili sami sa sobom.
Geštalt psihoterapija, kojom se Kolanović bavi, najviše i radi baš na tom osvještavanju, odnosno suočavanju i prihvaćanju, te navodi kako je najviše intrigira i veseli što se sve više mladih ljudi javlja i koriste terapiju redovito, ili čuju od prijatelja kako im je super na terapiji, kako mogu razgovarati o nekim stvarima o kojima ne mogu s roditeljima ili partnerom te uviđaju razliku između prijateljskih razgovora i terapije, za koju primjećuju da im pomaže. Veseli je da mladi ljudi to prepoznaju, jer, kako kaže, na mladima svijet ostaje, a mladi danas daju na važnosti mentalnom zdravlju, koje je jednako značajno kao i fizičko zdravlje. U tom smislu je edukacija o važnosti mentalnog zdravlja jako bitna, te mediji, školstvo, i politika mogu uvelike doprinijeti zdravijem društvu u kojem živimo.
Psihoterapija za budućnost
No kada se osvrnemo na neke nedavne događaje u našem društvu, koji se tiču fizičkog nasilja, sa smrtnim ili blažim posljedicama, zlostavljanja, gubitaka bližnjih u pandemiji, širenja zaraze, potresa ali i gubitka posla, vidimo nažalost da smo još na početku i da imamo dosta posla na području svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja.
Kolanović se nada da će podrška koja je potrebna i učenicima i profesorima, zdravstvenim i socijalnim djelatnicima te ostalim bitnim stupovima društva u nekoj skorijoj budućnosti biti dostupna. Nada se i očekuje da će država i politika prepoznati važnost mentalnog zdravlja i osigurati radna mjesta za psihoterapeute u samom sustavu, odnosno državnim službama. Do tada, psihoterapeuti su dostupni svima koji ih trebaju, u svojim privatnim praksama.
