Za divlje graditelje na pomorskom dobru predviđene kazne do 2,4 milijuna kuna! Kazne će plaćati i gradonačelnici, načelnici i župani - iz svog džepa!

Ne jedan, nego čak dva milijuna kuna iznosit će najviša kazna za divlje graditelje na pomorskom dobra ako su to napravili iz koristoljublja.

Proizlazi to iz nacrta prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je zadnjih tjedana uzburkao javnost. Kritike platforme Pokret otoka i udruge Otočni sabor upućene na račun pojedinih predloženih rješenja, dodatno je začinio istup Josipa Bilavera, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju najavio da će kazne za izgradnju bespravnog mula biti i do milijun kuna. Pritom je ”zaboravio” spomenuti da se u istom članku zakona predlaže udvostručenje kazne ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja „odnosno ako je počinjenjem prekršaja počinitelj ostvario imovinsku korist, takav počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od iznosa novčanih kazni propisanih ovim člankom”.

Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture

Jure Miskovic/Cropix

A prekršaj iz prvog stavka odnosi se upravo na opisanu situaciju i njoj slične na koje nailazimo uzduž cijele obale. Citirajmo: „Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja u ostavljenom roku iz rješenja ne ukloni pripadnost pomorskom dobru i sve ono što je postavila na pomorsko dobro bez valjane pravne osnove propisane ovim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru”.

Dakle svaka divlja gradnja na području pomorskog dobra imat će debele sankcije za počinitelje ako u ostavljenom roku ne ukloni sve što je bespravno postavio na taj zaštićeni dio obale u općoj upotrebi.

Ali to nije sve. Za isti prekršaj iz prvog stavka predviđene su dodatne kazne, od 40 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu (obrtnika i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost) u iznosu od 50 do 100 tisuća kuna te, za fizičku osobu od 40 do 50 tisuća kuna.

Kad se sve to zbroji i pomnoži s dva, ispada da bi kazna za bespravnu gradnju mogla dosegnuti maksimalni iznos od 2,4 milijuna kuna! Plus, ne zaboravimo, troškovi uklanjanja.

Govorimo, ponovimo, o nacrtu prijedloga zakona, verzija iz srpnja ove godine, a citirani dijelovi dio su sedmog dijela zakonskog prijedloga pod nazivom ”Prekršajne odredbe” koje sadrži 11 točaka. Od točke 216. do točke 227. opisuju se okolnosti kada se izriču novčane kazne za razne oblike kršenja pravila na pomorskom dobru. Sankcijama su obuhvaćeni fizičke i pravne osobe, ali i jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, institucije koje imaju obvezu osigurati nadzor i red na pomorskom dobru, poput Lučke kapetanije. Štoviše, po prvi put se za stanje na pomorskom dobru uvodi izravno novčano kažnjavanje gradonačelnika i načelnika općina te župana!

Ilustracija

Luka Gerlanc/Cropix

Primjerice, (članak 219.) novčanom kaznom od 50 do 250 tisuća kuna kaznit će se za pomorski prekršaj jedinica lokalne samouprave „ako je propustila štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra, nije spriječeno nezakonito postupanje, samovlasno zauzeće, devastaciju pomorskog dobra i nije bez odgode obaviješteno nadležno inspekcijsko tijelo”. Međutim, odmah nakon toga u prvom stavku, predlaže se kazna od 10 do 50 tisuća kuna za „izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave”, a to su, prema dobivenom tumačenju iz Ministarstva mora, konkretno gradonačelnici i načelnici općina. Ne dakle njihovi pročelnici u nadležnim odjelima, nego baš oni osobno, što znači da će kazne morati plaćati iz vlastitog džepa!

Nadalje, novost nacrta prijedloga zakona su kazne od 10 do 30 tisuća kuna za izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, dakle gradonačelnik i načelnike, ako ne poduzme potrebne radnje na pomorskom dobru u općoj upotrebi, ako ne dostavljaju podatke sukladno članku 88. stavku 3. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 10 do 30 kuna kaznit će se i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, dakle župan, ako ne dostavlja podatke sukladno članku 88. stavku 4. ovoga Zakona.

Ovako visoke kazne trebale bi natjerati gradove i općine, ali i županije, da budno paze što se događa na pomorskom dobru u njihovoj nadležnosti, ali ne samo općine i gradovi kao ”pravne osobe”, nego i njihove izvršne ljude, gradonačelnik, načelnike i župane, u skladu sa proklamiranom odlukom tajnika Bilavera da se jedinicama lokalne samouprave uz prijenos prava prenesu i obveze zaštite pomorskog dobra.

Nadalje, iznosom od 50 do 250 tisuća kuna predviđa se kažnjavanje pravne osobe koje su dobile pravo upotrebe, gospodarskog korištenja ili obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, gradnje, nasipavanja mora, ograničenja ili isključenja dijela pomorskog dobra od opće upotrebe, ako to ovlaštenje ne koriste u skladu s izdanim dozvolama.

Za isti prekršaj, pored toga, predlažu se kazne od 10 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 30 do 100 tisuća kuna za fizičku osobu.

Ivo Ravlic/Cropix

Posebno je zanimljiv čanak 223. koji predviđa novčane kazne od 10 do 50 tisuća kuna za nadležnu lučku upravu, odnosno koncesionara ili ovlaštenika dozvole, ako ne donese pravilnik o redu u luci, ako ne provodi red u luci sukladno donesenom pravilniku, ako ne objavi lučke tarife, ako nema najmanje jednog zaposlenog lučkog redara ovlaštenog za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra.

Novčanom kaznom od 5 do 10 tisuća kuna zbog istih propusta kažnjava se i odgovorna osoba lučke uprave, dakle lučki kapetan, odgovorna osoba koncesionara, ovlaštenik dozvola te obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost (od 5 do 25 tisuća kuna).

Također kaznom od 3 do 15 tisuća kuna kaznit će se pravna osoba koja ne poštuje propise kojima se uređuje red u luci, ako onečišćuje more ili odbacuje otpad, protupravno postavlja predmete, objekte, uređaje, reklame i reklamne panoe i ako koristi lučke objekte, uređaje i naprave za koje je utvrđeno da imaju nedostatke.

Dodatno se kažnjava odgovorna osoba u pravnoj osobi (od 1 do 5 tisuća kuna), obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost (od 2 do 10 tisuća kuna) te fizička osoba (od 1 do 5 tisuća kuna).

Člankom 220. predviđaju se kazne od 50 do 250 tisuća kuna za pravne osobe ako pomorsko dobro gospodarski koriste ili upotrebljavaju bez ugovora o koncesiji, odnosno bez posebne dozvole ili odluke, ako grade ili postavljaju objekt na pomorskom dobru bez pravne osnove, ako se ne pridržavaju pravilnika o redu u luci, ako na lučkom području luke otvorene za javni promet obavlja radnje kojima se priječi redovito i nesmetano odvijanje pomorskog prometa, ako nasipava more protivno prostornim planovima te ako osobama u nevolji zabrani pristup pomorskom dobru

I tu su, uz osnovnu, predviđene i kazne od 10 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno od 25 do 125 tisuća kuna za obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, te od 10 do 50 tisuća kuna za fizičku osobu.

Luka Gerlanc/Slobodna Dalmacija

Kaznom od 10 do 100 tisuća kuna kaznit će se pravna osoba ako pomorsko dobro ne koristi u skladu s ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili odlukom o davanju na privremenu posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra; ako nasljednici fizičke osobe ili pravni slijednici pravne osobe koriste koncesiju bez provođenja postupka prijenosa koncesije od strane davatelja koncesije; ako koncesiju prenese, dade u potkoncesiju ili dozvoli obavljanje sporednih djelatnosti bez suglasnosti davatelja koncesije.

Za isti prekršaj predlažu se i kazne od 2 do 5 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 5 do 50 tisuća kuna za obrtnike i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost.

Kaznom od 10 do 50 tisuća kuna kaznit će se pravna osoba ako pomorsko dobro ne koristi u skladu s dozvolom te dodatno odgovorna osoba u pravnoj osobi (od 2 do 5 tisuća kuna) te obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost od 5 do 25 tisuća kuna.

Kazne od 10 do 50 tisuća kuna predlažu se za pravne osobe ako inspektoru ne omogući obavljanje nadzora ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili mu ne dostavi ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u određenom roku ili mu dostavi ili pripremi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale. Ista kazna ga čeka ako na zahtjev inspektora ne stavi na uvid javnu ispravu iz koje se može utvrditi njezin identitet.

Dodatno se za isti prekršaj sankcionira i odgovorna osoba u pravnoj osobi (od 1 do 30 tisuća kuna), obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost (od 5 do 25 tisuća kuna) te fizička osoba (od 1 do 30 tisuća kuna).

Riječ je dakle o prekršajnim sankcijama u nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Hoće li predviđene kazne ostati u ovim iznosima u konačnom prijedlogu zakona, teško je pouzdano reći, ali iz Ministarstva mora uvjeravaju da im je stvarni cilj konačno uvesti red na pomorskom dobru.