Dugotrajna kazna od 30 godina zatvora na koliko je osuđen jer je svojoj 21-godišnjoj djevojci Josipi Božić u kući u podvelebitskom mjestu Modrič 2015.godine zadao čak 39 rana po cijelom tijelu skalpelom, odvijačem, šilom i kuhinjskim nožem, 27-godišnjem Hrvoju Domobranu Kneževiću smanjena je za pet godina.
Vrhovni sud RH donio je takvu presudu nakon što je prihvatio žalbu Kneževića i njegove majke, te je preinačio prvostupanjsku presudu Hrvoja Viskovića, suca Županijskog suda u Zadru iz 2017.godine kojom je Knežević proglašen krivim za kazneno djelo teškog ubojstva i osuđen na 30 godina zatvora nakon što je u dokaznom postupku utvrđeno da je djevojka trpila veliku patnju zbog načina izvršenja kaznenog djela. U noći sa 26. na 27. studenog 2015. na okrutan joj je način nakon prepirke zadao veći broj ozljeda od kojih je smrtonosna bila ubodna rana lijeve strane vrata.
Da je nakon večernje prepirke učinio nešto strašno Hrvoje je najprije rekao majci djevojke kada je nazvao na njezin mobitel. Odmah nakon tog poziva policija iz Obrovca došla je pred kuću u gdje je mladi par živio zadnjih godinu dana. U stanu u prizemlju pronašli su tijelo 21-godišnje Josipe s vidljivim ozljedama koje upućuju na nasilnu smrt.
Pred istražnim sucem Knežević je kazao kako ne zna što ga je u te večeri obuzelo. Utvrđeno je da je te večeri bio u stanju smanjene ubrojivosti jer je prethodno uzeo amfetamine poznatije kao "speed".
Istragom je utvrđeno da je djevojku udarao i bacao nakon što su zajedno konzumirali drogu. Zadao joj je 39 rana po cijelom tijelu sa skalpelom, odvijačem, šilom i kuhinjskim nožem. Djevojka je trpjela fizičke i psihičke boli visokog intenziteta i bezuspješno se pokušavala suprotstaviti. Smrtonosnu ozljedu zadao joj je ubodom u vrat zbog čega je djevojka iskrvarila i preminula. Otegotnim je cijenjena njegova dosadašnja osuđivanost.
U svojoj presudi Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno cijenio optuženiku mladost u vrijeme počinjenja djela (22 godine), a motiv ubojstva mlade djevojke koja ničim nije doprinijela počinjenju kaznenog djela nije razjašnjen. Navode kako je trebalo cijeniti činjenicu da je Knežević samoinicijativno obavijestio policiju da je počinio kazneno djelo. Tijekom postupka je bio I dosljedan u priznanju da je oduzeo život i izrazio je žaljenje.
Nije mogao objasniti zašto je ubio djevojku koju je volio. U vrijeme počinjenja djela bio je bitno smanjeno ubrojiv. Djelo je počinio pod odlučujućim djelovanjem sredstava ovisnosti. Utvrđen mu je poremećaj osobnosti te određeni elementi agresivnosti. Nakon počinjenja djela bio je u depresiji te je pokušao samoubojstvo.
- Preinačenom se kaznom može ostvariti svrha kažnjavanja uključujući i jasnu društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela. Ovakvom kaznom će se utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela te mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo uz odgovarajuće liječenje i socijalizaciju. Utjecati će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
Protiv drugostupanjske presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopuštena je žalba o kojoj u trećem stupnju odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske - navodi se u presudi Vrhovnog suda koju su donijeli predsjednica vijeća: Ileana Vinja, v. r. te članovi Vijeća suci, Ranko Marijan, Melita Božičević-Grbić, Perica Rosandić i Žarko Dundović.