Ne stišava se bura oko meteo radara postavljenog na krovu srednje zgrade Pet nebodera, a nakon posljednjeg članka u Slobodnoj Dalmaciji, gdje smo otkrili da je jačina elektromagnetskog zračenja radara čak 218 puta od dozvoljenog Prostornim planom Grada Zadra, reagirao je i direktor tvrtke MetoSense Gergely Nagy.
Poslao nam je „zahtjev za ispravak”, ali i ponuda za intervju, kako bi zadarsku javnost umirio i objasnio da stanari nemaju razloga strahovati za svoje zdravlje. Zamjerio nam je što smo objavili "dezinformacije" i iznijeli "lažne činjenice kreirajući paniku i strah u društvu koje nije stručnjak za radio komunikaciju".
Stoga smo odlučili razgovarati s gospodinom Nagyjem i upitati ga zašto je radar postavio baš na na vrh zadarskog nebodera, koje dozvole i odobrenja ima, te je li upoznat s odredbama PP Grada Zadra.
- To nije ništa više od pomorskog radar, svi vaši brodovi koristite te radare, a mi naše podatke koristimo u meteorološke svrhe, ali kad ljudi čuju stacionirane radare onda ih obuzme panika. Ne shvaćaju da ako se boje našeg radara onda bi sve brodove trebalo izmjestiti iz luka. Naš je i sigurniji od ostalih zbog kuta odašiljanja zraka u nebo. Kada smo tražili HAKOM-ovu dozvolu za postavljanje radara postojao je preduvjet, da prije puštanja radara u rad moraju izvršiti mjerenja, jer su znali da u Zadru može doći do pobune stanovništva, što je i napravljeno, govori Nagy objašnjavajući nam da su razine zračenja meteoradara znatno niže od dopuštene zakonom. Čak i kad bi u nekoga radar bio uperen cijelo vrijeme, što nije slučaj jer se on cijelo vrijeme rotira.
- Nadam se da možete malo smiriti publiku jer posljednji članak nije bio od pomoći za naš projekt, zamolio nas je Nagy dodajući kako se ljudi boje zračenja, te kako bi bili sretni kad bi razumjeli vrijednosti koju donosi našoj zemlji.
- Ako bilo tko ima ikakva pitanja vrlo rado ćemo na njih odgovoriti. Možemo organizirati predavanje za javnost kako bi im objasnili što radimo, tu smo im na usluzi. Kada ljudi shvate da u bilo kojem trenutku mogu vidjeti nadolazeće oluje, mislim da će cijeniti naš posao, kaže Nagy.
Upitali smo ga kakav učinak radar ima na opću populaciju, a ne samo na radnike koji rade u njegovoj blizini. Naime, Nagy se poziva na direktivu EU o minimalnoj zaštiti od zračenja za radnike.
- Učinak je isti, nema razlike.
Unatoč direktivi EU, jedinicama lokalne samouprave dopušteno je postavljati više standarde zaštite od elektromagnetskog zračenja, što je Grad Zadar i napravio prošle godine kroz Prstorni plan. Jeste li upoznati s tim?
- Je li to lokalni zakon?
Da to je lokalni zakon s kojima smo uspoređivali mjerenja HAKOM-a, i to vršne vrijednosti.
- Onda svi brodovi ovog trena moraju isploviti iz luke. Toga nisam bio svjestan, ali to znači da niti jedan brod ne smije ući u luku s upaljenim radarom. Ako se tog zakona moraju svi pridržavati, to bi po mom mišljenju značilo da se moraju izmjestiti sve antene mobilnih operatera iz Zadra. Svaki pomorski radar i svi mobilni odašiljači krše takva ograničenja. To što znači da bi sav pomorski promet i pokrivanje mobilnih uređaja prestatalo postojati na području Zadra. Nema dakle pomorskog prometa, nema ribarskih brodica, nema mobilnog interneta, nema GSM poziva, čak ni u hitnim slučajevima. Ništa! Nitko po tome neće imati signal na svojim mobitelima, ne bi smjeli imati ni ključeve na daljinsko otvaranje automobila, garažnih vrata... U osnovi bilo koji radio uređaj bi bio zabranjen u Zadru, ali to ćemo dodatno provjeriti s odvjetnicima.
Jeste li znali da po Zakonu o vlasništvu da vam je za postavljanje radara trebala stopostotna suglasnost stanara?
- Taj mi zakon nije poznat. Ako je to točno, naši će odvjetnici morati provjeriti ugovor potpisan sa stanarima zgrade.
Imate li ikakvu dozvolu ili odobrenje osim HAKOM-ovog za postavljanje radara?
- Ne, jer koliko znam ne treba nam ništa osim toga. Radar je postavljen pod pretpostavkom koja vrijedi i za ostalih pet zemalja u kojima poslujemo, da je za njega potrebno jedino HAKOM-ovo odobrenje, kao što je potrebno i u drugim zemljama od strane regulatornih agencija.
Zašto ste radar stavili na zgradu u gusto naseljenom području?
- Pokušavali smo naći druga mjesta još od 2018. godine. Prva opcija je bila Zračna luka Zadar, ali razgovori su propali. Baš kada se trebao potpisati ugovor iz Zračne luke su otkazali bez objašnjenja. Druga lokacija je bila Crno, htjeli smo kupiti teren od deset metara kvadratnih, ali nismo uspjeli zbog neriješenog vlasništva. Pogledlai smo 30 terena, ali je na svakom bilo upisano deset vlasnika od kojih je troje umrlo. Na kraju smo odustali od nenaseljenih područja i rekli sami sebi, hajmo ga postaviti na vrh nebodera i gotovo, kaže Nagy.
I postavili su ga.
A evo što o tome kažu iz Državnog inspektorata, odnosno rezultati građevinske i sanitarne inspekcije. Utvrdili su da meteoradar u Zadru još nema odobrenje za rad i ne bi trebao biti u pogonu, iako on već radi, zbog čega još uvijek „intenzivno rade na zadarskom slučaju".
- Dostavljena nam je potvrda iz HAKOM-a o korištenju određene razine frekvencije. Međutim mi smo pozvali odgovornu osobu za dostavu projekta na osnovu čega će građevinska i sanitarna inspekcija postupati uvidom u projekt. Predstavniku stanara je naloženo da kontaktira izvođača, kako je poznato radi se o stranom izvođaču iz Češke (i Mađarske op.a.). Ono što je pozitivno u ovom kontekstu je da taj uređaj nije u radu niti smije biti. Taj radar ne može bez suglasnosti Ministarstva zdravstva biti stavljen u uporabu. Postupak je dosta složen jer se radi o stranom investitoru, ali u suradnji s našom ispostavom u Zadru, obavljamo sve potrebne procedure kako bi došli do konačnog rješenja – kazali su nam iz Državnog inspektorata. Iznenadili su se kad smo im rekli da je radar u funkciji, što nam je i potvrdio direktor Gergely Nagy, odnosno da svakodnevno odašilja radarsku sliku iz Zadra na web stranici meteoradar.hr.
Predstavnik stanara nebodera na kojemu je postavljen Branko Mišković, potvrdio je da je bio na razgovoru u Državnom inspektoratu kojemu je morao dostaviti svu dokumentaciju vezanu uz postavljanje radarskog uređaja u Zadru.
- Za radar koji je postavljen na tzv. trećem neboderu, naknada vlasnika uređaja MeteoSense u vrijednosti od 10 tisuća eura za idućih pet godina uplaćena je na račun zgrade, ali se ne dira jer s obzirom na novonastalu klimu, pitanje je hoće li radar uopće ostati na vrhu zgrade ili može uslijediti neka zabrana – kazao nam je Branko Mišković, koji je prikupljao suglasnost stanara i dobio potpise više od njih 60 posto. Sad su međutim mnogi promijenili mišljenje i traže da se suglasnost za radar uskrati, a bune se i stanari iz ostalih nebodera zabrinuti za svoje zdravlje, rekao nam je Mišković.
Kad smo ga upozorili kako je prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, točnije članku 41., “za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja, naročito (...) davanje cijele stvari u zakup ili najma na dulje od jedne godine (...), potrebna suglasnost svih suvlasnika”, Mišković je rekao kako je suglasnost svih stanara potrebna u slučaju da se otuđuje dio zajedničkog dijela zgrade, što ovdje nije slučaj, pa je bila potrebna samo natpolovična većina.
- Prikupio bih i više od 60 posto potpisa da je bilo potrebno i to isključivo vlasnika stanova – rekao je predstavnik stanara i nastavio:
- To ja nisam izmislio već je upravitelj zgrade rekao da je potrebna natpolovična većina. Naš je upravitelj zgrade tvrtka UNIK i vlasnici radara došli su do nas preko upravitelja zgrade UNIK-a koji upravlja s tri od ukupno pet nebodera i to prvim, petim i našim, srednjim. Meni su kao predstavniku stanara iz UNIK-a rekli: s obzirom da je vaš neboder u najgorem stanju, i to vanjski, unutarnji dio i kotlovnica koja nije u funkciji, te da se zgrada nalazi u katastrofalnom stanju, najgorem od svih nebodera, ako se tu može nešto novaca dobiti, bilo bi dobro za vas jer vama to najviše i treba. To je bio jedini razlog, jedina nit vodilja, ne da tu netko nešto zarađuje, da je netko nekog poznavao ili nešto slično, već da od toga obnovimo zgradu. Iz MeteoSensa su došli i rekli da bi im jedan od pet nebodera odgovarao, nisu rekli ni prvi ni peti, ni drugi... već da im neboderi kao lokacija pašu. I onda su nam iz UNIK-a ponudili jer smo, ponavljam, kao zgrada, u najlošijem stanju od svih – kazao nam je Branko Mišković. Koji je Državnom inspektoratu odnio sve papire koje ima, ugovore, potpise stanara, a danas bi trebao dobiti i dokumente HAKOM-a koji je izdao dozvolu za postavljanje radara nakon izvršenih mjerenja zračenja.
- Prema pokazateljima HAKOM-a, to je daleko ispod dozvoljenih minimuma. Možda nekome izgled radara smeta, ali što se tiče zračenja, tu je sve u redu prema HAKOM-u. To nisu radari kao na Dugom otoku, na Veloj straži, koji pokriva do Otranta, snop ovoga radara je možda 70 metara i to prema nebu. Njegova potrošnja energije je oko 120 wata, što je snaga dvije žarulje. E sad ako tih 120 wata može toliko zračenje proizvesti kako ste vi objavili, mislim da to nema veze. Kako mi je rečeno u Državnom inspektoratu, konačnu dozvolu o radaru treba donijeti Ministarstvo zdravstva. Osobno, htio bih da se to pusti u rad pa neka funkcionira ako je sve u skladu s propisima ili neka skinu ako nije. Već mi je puna kapa poziva i strke oko svega toga – kazao je Mišković.
Kako je dodao, iznos od oko 75 tisuća kuna za pet godina "nije neka lova, te su toga i sami svjesni". Na pitanje, zbog čega nisu tražili veći iznos od vlasnika radara, rekao je da im je rečeno kako se radi o neprofitnom društvu i zaljubljenicima u meteorologiju koji ne raspolažu nekim većim budžetom.
Na okriće Slobodne Dalmacije reagirali su i iz gradske uprave.
- Svi koji nešto rade i grade na prostoru grada Zadra moraju se držati odredbi propisanih Prostornim planom. Naš je prostorni plan potvrdilo i Ministarstvo graditeljstva i ne vidim kako bi itko mogao raditi protivno njemu, kazao je Darko Kasap, pročelnik gradskog odjela za graditeljstvo.
Međutim, da praksa nije baš takva kako tvrdi Kasap, potvrđuju iz HAKOM-a. Na naš upit provode li mjerenja elektomagnetskih polja prema Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja (državna mjerenja) ili prema lokalnim odredbama (Prostorni plan), čije vrijednosti mogu biti niže od onih propisanih državnim Pravilnikom, ogovorili su nam:
- Pojedine jedinice lokalne samouprave prigodom izmjena i/ili dopuna dokumenata prostornog uređenja zanemarile su odredbe Uredbe Vlade RH o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i u njih ugradile odredbe kojima se ograničava razvoj i izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture. Uzimajući u obzir navedeno, kriteriji iz dokumenata prostornog uređenja nisu mjerodavni za HAKOM prilikom obavljanja djelatnosti iz ZEK-om propisane nadležnosti, stoji u dopisu iz HAKOM-a.
Dakle, HAKOM-u očito nije bitno što grad može zakonito postavljati više standarde zaštite od dozvoljenih. Njih se to ne tiče. Ako se to ne tiče državne regulatorne agencije, ako njima nije stalo do lokalnih zakona, zašto bi se to ticalo nekog investitora iz inozemstva?