Zašto Zadar nema javnih špina ili kanela, odnosno je li Zadar grad s izrazito niskim komunalnim standardom po pitanju dostupne besplatne pitke vode u javnom prostoru, ključna su pitanja na koja su tijekom dvodnevnog programa pokušali odgovoriti povjesničari, arhitekti, filozofi, ekološki aktivisti, novinari i građani u sklopu projekta "Žedni grad", koji je prošlog tjedna održan u Zadru.
Program je započeo u četvrtak poslijepodne predstavljanjem instalacije 'Žedan na rivi', arhitektonskog Studija PIN iz Zadra, ukrašen duhovitim crtežima umjetnika i kustosa Marka Goluba, nastavio se moderiranom šetnjom zadarskim poluotokom pod vodstvom prof. dr. Pavuše Vežića, a završio je u petak navečer javnom tribinom u Gradskoj knjižnici pod nazivom „Žedni grad: Zašto nema vode?”. Tribinu je moderirao Saša Šimpraga, inicijator cijelog projekta koji Goethe-Institut Kroatien provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD. Na vodu gledamo kao na javno dobro i ljudsko pravo, kazao je Šimpraga, podsjetivši da se radi o nastavku projekta započetog prošle godine koji je bio posvećen zagrebačkom Manduševcu.
Priča o zadarskom odnosu prema vodi duga je kolika i sama povijest grada, no tema dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru u fokus je dospjela ovoga ljeta nakon što je na portalu Zadarski.hr, tijekom velikih ljetnih vrućina, objavljeno nekoliko članaka o tome da Zadar, kao vjerojatno jedini grad na Jadranu, nema nijednu funkcionalnu špinu, fontanu, kanelu ili točilo gdje bi se građani, turisti i životinje, mogli napiti ili osvježiti. Poruke su doprle do gradskih vlasti koje su u roku od nekoliko dana osposobile točila na Trgu pet bunara, a nakon toga u funkciju je vraćena i 'fontana' na Forumu, iako njena voda nije za piće. Unatoč ad hoc popravcima nekoliko špina i dalje je ostalo otvoreno pitanje pristupa vlasti prema besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru Zadra kao komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijskog standarda te dijela zadarske urbane tradicije.
Upravo o tome najviše je riječi bilo na javnoj tribini na kojoj su govorili povjesničar umjetnosti profesor Vežić, profesor filozofije i predsjednik Gradskog vijeća Marko Vučetić, Željka Jurlina iz udruge EKO Zadar te arhitekti iz arhitektonskog Studija PIN, Nera Nejašmić Kozina i Petar Kozina, koji je ujedno i predsjednik Zadarskog društva arhitekata. Organizatori su htjeli pozvati i dr. Denisa Bruketu, nezavisnog kandidata za gradonačelnika na prošlim izborima, koji je između stotinu točaka svog programa za kvalitetniji život Zadra, istaknuo upravo obnovu starih i izgradnju novih špina, ali im to nije pošlo za rukom.
Profesor Vežić je na početku podsjetio na brojne hidronime na području Hrvatske te poglavito Zadra koji govore o povijesnoj povezanosti Zadra s vodom, počevši od antičkog naziva Jader koji u svom indoeuropskom korijenu označava vodu ili rječinu, do toponima zadarskih predgrađa i kvartova, kao što su Fontana, Vrulja, Jazine, Sirac, Putavac i Plankit, koji imaju izravne konotacije s vodom, zdencem ili cisternom. „Zadar ne pliva samo na moru nego i na vodi”, naglasio je Vežić koji je na tribini, kao i tijekom šetnje po Gradu (a ne Poluotoku) večer prije, za poznate gradske spomenike, trgove i dvorišta obilježena vodom, umjesto imenice bunar, namjerno koristio prikladniju i točniju riječ - zdenac.
„Zadar je grad zdenaca na trgovima, u privatnim kućama i javnim građevinama. Zdenci su pečat vode u našem gradu” ponovio je više puta Vežić osvrnuvši se kritički na odnos vlasti prema dostupnosti vode u javnom prostoru s preporukom da bi u Gradu, po uzoru na Rim, trebalo svakih nekoliko stotina metara imati kanele pitke vode. Ponajprije na Rivi, Muraju, Tržnici i gradskim parkovima, ali i na parkiralištima i putničkim lukama, poput one u bivšoj trajektnoj luci, zapravo svugdje gdje se okupljaju ljudi, naglasio je. Vežić je protiv toga da se u Gradu grade fontane jer Zadar nikad nije bio grad fontana već cisterna sa zdencem koje su proizvod mletačke kulture i tu bi tradiciju, rekao je, trebalo njegovati. Pariški model s kanelama, smatra Vežić, valjalo bi primijeniti u Zadru na diskretan način, dizajnerski suptilno i bez velikih volumena, ali maksimalno funkcionalno i na usluzi građanima i životinjama.
Marko Vučetić je podržao Pavušin prijedlog nazvavši Zadar mediteranskim gradom bez punktova za besplatnu vodu što je za njega dokaz da je Zadar u preddemokratskom stanju, a njegov gradonačelnik zatočenik sindroma Tihomira Oreškovića koji ne zna komunicirati s građanima. Imamo građane bez grada žrtvovanog od politike s ciljem uništenja javnog prostora. U tom smislu je Zadar poraženi grad, kazao je Vučetić podsjetivši na svoju predizbornu inicijativu da građani mjesečno po glavi imaju dva kubika vode besplatno, što bi gradski proračun godišnje koštalo oko 20 milijuna kuna, a samo od prireza se prikupi 25.
„Briga o vodi je briga o životu. Zadar ima mogućnosti za besplatnu vodu, ali direktor Vodovoda je objasnio da voda jest besplatna, ali sve drugo, distribucija, održavanje... treba platiti. Tako smo došli u situaciju da besplatno plaćamo, a ono što plaćamo ne može biti besplatno. Zadar treba postati grad zdenac da bi mogao postati grad. U tom smislu tri špine koje su popravljene nakon medijskih napisa, mogu više promijeniti političku psihologiju grada nego odluke direktora Vodovoda” rekao je Vučetić i dodao da „ako preživimo proračun za iduću godinu, a mislim da hoćemo, radit ćemo pritisak su smislu vođenju brige o javnom prostoru i inzistirati na tome da u svakom mjesnom odboru bude jedan zdenac. A ne da obnavljamo kulturnu baštinu europskim novcima i od toga pravimo čuda kao da smo nešto izgradili, jer ionako ne znamo što ćemo s tim objektima, pa neki sad mole boga da potres sve obnovljeno razruši” nastavio je Vučetić u ironičnom tonu aludirajući na završenu obnovu Providurove palače koja još uvijek nema definiranu buduću funkciju i sadržaj.
Nera Nejašmić Kozina govorila je o ideji i konceptu privremenog paviljona 'Žedan na rivi', ukazavši na činjenicu da priključak za vodu nisu mogli dobiti, te da su gubici zadarskog Vodovoda oko 60 posto, a samo na Poluotoku 80 i više posto, te da gubitke plaćaju građani koji ionako nemaju javno dostupnu besplatnu vodu. Paviljon na rivi je provokacija bez priključka, poziv na ekološku osviještenost i mogućnost da građani, ostavljanjem plastičnih boca u njegove perforirane vanjske stijenke, svome gradu doniraju vodu te tako provjere 'drži li instalacija vodu', poručila je Nejašmić Kozina.
Petar Kozina je istaknuo probleme dostupnosti javne vode kao komunalne usluge u kontekstu vodne i kanalizacijske infrastrukture. Zadar gubi 60 posto vode, a 60 posto grada je još uvijek na crnim jamama. Komunalna infrastruktura je potreba i trošak, ali to ne znači da komunalne tvrtke trebaju zarađivati na građanima. One upravo zato i služe da građanima osiguraju komunalni standard koji nešto košta, podsjetio je Kozina zaključivši da je rješenje u osnovi jednostavno i prije svega stvar političke volje. Podržao je prijedlog moderatora Šimprage da se za buduće arhitektonske natječaje i prostorne planove u Zadru kao jedna od programskih točaka uvede obveza definiranja mjesta odnosno punkta s javnom pitkom vodom, kako se ne bi ponovio slučaj, kao prilikom nedavne obnove Muraja ili sada Rive od Foše do Mosta, da se izrade projekti bez predviđenog mjesta za špinu ili točilo.
Željka Jurlina iz EKO Zadra podsjetila je na činjenicu da više javnih špina u gradovima smanjuje potrebu za korištenjem plastičnih boca koje su postale jedan od najvećih ekoloških problema današnjice. Mikroplastika nije samo prisutna na svim morskim plažama, već i u vodama, a otkrivena je i u morskim i vodenim životinjskim organizmima.
Kao završni korak projekta Žedni grad, nakon osvještavanja problema i podizanja vidljivosti, Saša Šimpraga je najavio podnošenje konkretnih prijedloga zadarskim gradskim vlastima do 26. listopada, dokad traje prikupljanje prijedloga za projekt KVARTipo. Prijedlog će sadržavati novu mrežu punktova za javnu vodu u Zadru s prioritetom na Rivu, Muraj, park Vruljica, Perivoj Vladimira Nazora te sportsko-rekreacijski centar na Višnjiku koji dnevno privlači na tisuće sportaša i rekreativaca, a nema dostupne pitke vode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....