Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) više od mjesec dana provodi izvide usmjerene protiv Vanje Višković, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zadru, te drugih dužnosnika Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva i nekih sudaca. Sumnja se na počinjenje niza teških kaznenih dijela, moguću urotu visokih pravosudnih dužnosnika, na štetu Damira Brkovića protiv kojeg se na zadarskom Općinskom sudu vodi postupak za prijevaru i sprječavanje dokazivanja.
USKOK je izvide pokrenuo temeljem kaznene prijave Brkovićeva odvjetnika Branka Šerića koji je zamjenicu Višković i druge, optužio za krivotvorenja isprava, zlouporabu položaja i ovlasti, te za kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Zbog kaznene prijave, ali i USKOK-ovih izvida, odvjetnik Šerić je zatražio izuzeće i otklon kompletnog Općinskog i Županijskog odvjetništva u Zadru, a prema najavama, uskoro bi trebao zatražiti i izuzeće Općinskog suda u Zadru na kojem se sudi njegovom klijentu.
Zadnje ročište u predmetu protiv Brkovića održano je 25. travnja kod sutkinje Jasne Barić Ančić. Odmah na početku ročišta u nastavku postupka protiv Brkovića, odvjetnik Šerić je zatražio izuzeće i otklon Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva. Sutkinja je zahtjev prihvatila i o njemu sada treba odlučiti glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.
Na tom se ročištu kao predstavnica optužbe nije pojavila prijavljena zamjenica Višković, nego njezin kolega Dragan Bogatić. Međutim, čim je odvjetnik Šerić podnio zahtjev za izuzećem, Bogatić je tražio da u zapisnik uđe kako se on osobno želi izuzeti iz postupka jer je neposredno prije ulaska u sudnicu, na sudskom hodniku, shvatio da poznaje optuženika Brkovića.
Nakon što je USKOK pokrenuo izvide protiv predsjednika Općinskog suda Marija Pešića zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje dokumentacije, prijava protiv Vanje Višković i drugih tako je postala drugi aktivan predmet u kojim se USKOK bavi mogućim kriminalom među sucima i državnim odvjetnicima u Zadru.
Koje će posljedice oba predmeta imati na funkcioniranje ovih institucija, u ovom je trenutku teško procijeniti, no aktivnosti USKOK-a svakako nisu ugodne za njihove protagoniste, ali i reputaciju zadarskog pravosuđa.
Poglavito to vrijedi za slučaj Brković u kojem bi se na tapetu USKOK-a moglo naći više sudaca i državnih odvjetnika upletenih u jednu krajnje bizarnu situaciju: nestanak zapisnika s održane sjednice sudskog vijeća koji se, nakon što ga je sud službeno proglasio nepostojećim, gotovo pet godina kasnije neobjašnjivo pojavio u spisu tužitelja! Sudski zapisnik je posebno važan jer sadrži izjave vještaka koje idu u prilog Brkoviću, no kada se nakon misterioznog nestanka pojavio, bio je sadržajno izmijenjen. Iz njega su netragom nestale izjava vještaka koje su Brkoviću išle u prilog.
Takve okolnosti sugeriraju na zaključak da je zapisnik nevjerodostojan i krivotvoren s ciljem da se optuženiku oteža situacija, što se može protumačiti i kao namjerno pakiranje dokaza. Odnosno kao urota i organizirano djelovanje većeg broja počinitelja iz pravosudnog aparata s ciljem da se protiv Brkovića, neovisno o dokazima u spisu, donese osuđujuća presuda, kako tvrdi njegov branitelj Šerić.
Ali krenimo redom.
Sve je počelo 16. listopada 2017. na sjednici Optužnog vijeća Općinskog suda u Zadru radi donošenja odluke o izdvajanju nezakonitih dokaza i potvrđivanju optužnice protiv Davora Brkovića za prijevaru i sprečavanje dokazivanja. Sjednicu je kao predsjednik vijeća vodio sudac Tomislav Šimić, a članovi vijeća bili su suci Ivan Marković i Iva Lovrin, dok je zapisničarka bila Matea Klanac. Općinsko državno odvjetništvo je zastupao zamjenik Ivica Škara, a uz nazočnog Brkovića bili su još njegov branitelj, odvjetnik Frane Grbić, te ovlašteni sudski vještak dr. Darko Labura.
Međutim, potpisani zapisnik na kraju održane sjednice nitko nije dobio. Optužnica nije potvrđena, a iskaz vještaka Labure išao je u korist Brkovića koji je tražio da se određeni dokazi priloženi u optužnici izbace kao nezakoniti.
Nedugo nakon što nije dobio potpisani zapisnik s održane sjednice vijeća Brković je otkrio da je zapisnik misteriozno nestao. Potvrdu je dobio dvije godine kasnije kada Općinski sud saziva novu sjednicu vijeća radi potvrđivanja optužnice koju ovaj put vodi sudac Davor Dubravica. Prije sjednice, 25. siječnja 2019., sudac Dubravica sastavlja službenu zabilješku u kojoj konstatira da zapisnik sa sjednice od 16. listopada 2017. ne postoji, da nije naveden u e-spisu i da spisa de facto nema, a o njegovom postojanju svjedoči samo troškovnik kojeg je na sjednici predao sudski vještak dr. Darko Labura.
Na prvoj sjednica novog optužnog vijeća, 14. ožujka 2019., sudac Dubravica i vijeće odbijaju Brkovićev prijedlog o izdvajanju nezakonitih dokaza. On se na to žali, a Županijski sud, odnosno sutkinja Enka Moković, 17. rujna 2019. žalbu djelomično prihvaća te 4. lipnja 2020. optužno vijeće potvrđuje optužnicu.
No na ročištu od 26. svibnja 2022. događa se čudo. Skoro tri i pol godine nakon sjednice na kojoj je sudac Dubravica službeno utvrdio da sporni zapisnik ne postoji, zamjenica ODO-a Vanja Višković iz torbe vadi zapisnik s fantomske sjednice te dokument koji ne postoji na sudu prilaže u sudski spis. Sadržaj dokumenta, međutim, ne odgovara zapisniku s održane sjednice iz listopada 2017. Naprotiv, zapisnik je izmijenjen, u njemu nema ni pitanja ni odgovora koja su sudac Šimić i Brkovićev odvjetnik postavljali sudskom vještaku Laburi. A ti su odgovori značajno išli u prilog optuženom Brkoviću.
Odakle zamjenici Višković nestali dokument, koji nije ni bio uveden u e-spis, niti je potpisan, i koji je službeno proglašen nepostojećim? Kako se on našao u njenim rukama pet godina iza održane sjednice i zašto ga ona prilaže u spis, iako je očito da nije vjerodostojan kao dokaz u postupku? Tko je spis pronašao, tko ga je izmijenio, zašto nije bio zaveden u e-spisu...?
Na ova i brojna druga pitanje odgovore bi trebala ponuditi istraga USKOK-a.
„Gotovo je nestvarno, makar to i ne bilo toliko relevantno, da sudac Davor Dubravica zaključuje kako nema dokaza da je sjednica vijeća uopće održana, iako su na sjednici 16. listopada 2017. godine bili nazočna tri suca, državni odvjetnik, branitelj okrivljenika, okrivljenik, sudski vještak i zapisničar. Iz gore navedenog proizlazi da su u postupanju osumnjičene i drugih osoba iz pravosudnih krugova ostvarena obilježja kaznenih djela” piše odvjetnik Šerić u kaznenoj prijavi te nastavlja:
„Uspoređujući zakonski opis kaznenog djela s konkretnom situacijom razvidno je da je nepoznati počinitelj iskoristio svoj službeni položaj, pristupio računalnom sustavu suda, te izbrisao podatke o e-spisu, između ostalog zapisnik sa sjednice vijeća od 16. listopada 2017. godine, iako je nesporno da je sjednica vijeća održana i zapisnik sastavljen (...) Vidljivo je da je netko od djelatnika suda (nepoznati počinitelj) izbrisao, učinio neupotrebljivim odnosno nedostupnim računalne podatke (sudski zapisnik) u namjeri da se oni upotrijebe kao vjerodostojni.
(...) Osumnjičena Vanja Višković dostavlja sudu ispravu (sudski zapisnik) koja nije potpisan, koja ne postoji u sudskom spisu, kojom ne raspolaže ni oštećenik, niti njegov branitelj, čak ni sud, dostavlja je s izmijenjenim sadržajem u odnosu na onu koja je bila sastavljena, s jedinim ciljem da tu ispravu upotrijebi kao pravu odnosno da je na drugi način učini dostupnu sudu za potrebe kaznenog postupka (...) namjerno s jedinim ciljem da lažnu, nevjerodostojnu ispravu upotrijebi kao pravu (...)
(...) Ovdje je došlo do prekoračenja granica ovlasti i ne obavljanja svoje zakonske dužnosti s ciljem da se oštećeniku prouzroči šteta.”
Na koncu zaključuje: „Suvišno je i naglašavati da se ovdje radi o kaznenom djelu koji je posljedica urote i organiziranog djelovanja većeg broja počinitelja iz pravosudnog aparata, jer je izvjesno da ovakav manevar (nestanak spisa, nestanak sudskog zapisnika, njegovo nepotpisivanje i nedostavljanje akterima sudskog postupka, kako bi se kasnije isti izmijenio u svom sadržaju i prilagodio postupku radi donošenja osuđujuće odluke i kojom ispravom raspolaže ODO, a ne sud kao autor isprave), predstavlja ne samo teško kršenje ljudskih i ustavnih prava oštećenika, već i organizirano kriminalno djelovanje određenog broja nepoznatih počinitelja, s jednim ciljem da se neovisno o dokazima u spisu protiv oštećenika donese osuđujuća presuda” navodi branitelj Brkovića.
Tragom neslužbene informacije o kaznenoj prijavi USKOK-u protiv zamjenice Višković, Općinskom državnom odvjetništvo smo uputili nekoliko pitanja:
1) Je li točna informacija da je odvjetnik Branko Šerić podnio kaznenu prijavu USKOK-u protiv Vanje Višković, zamjenice ODO u Zadru, zbog krivotvorenja isprave i zlouporabe položaja i ovlasti te nekih drugih kaznenih dijela?
2) Možete li objasniti kako je ODO Zadar "nabavio" sudski zapisnik sa sjednice optužnog vijeća od 16. listopada 2017. u predmetu 6 Kov-33/17 (optuženik Damir Brković), za koji je sud službeno utvrdio da ne postoji?
3) Je li USKOK od vas zatražio sporni spis odnosno jesu li počeli provoditi izvide?
4) S obzirom da je odvjetnik Šerić na raspravi od 25. travnja zatražio izuzeće zadarskog ŽDO-a i ODO-a, što to znači za nastavak postupka koji se pred Općinskim sudom u Zadru vodi protiv Damira Brkovića te je li zamjenica Višković moguće pod suspenzijom do završetka istrage USKOK-a?
Iz ureda općinske državne odvjetnice Darije Buškulić Padovan dobili smo sljedeći odgovor:
„Poštovani, obzirom da iz Vašeg novinarskog upita proizlazi da ste već upoznati s činjenicom da bi odvjetnik kojeg navodite podnio prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, potrebno je da se za sve daljnje informacije o navedenom obratite istima”.
Obratili smo se USKOK-u. Pitali smo ih što je USKOK poduzeo temeljem kaznene prijave odvjetnika Branka Šerića protiv Vanje Višković za kaznena djela krivotvorenja isprava, zlouporabe položaja i ovlasti te kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Za svako kazneno djelo naime zapriječene su zatvorske kazne od dvije do tri godine zatvora.
„Poštovani, povodom Vašeg upita obavještavamo Vas da ovaj Ured u predmetnim slučajevima provodi izvide koji su sukladno zakonskim odredbama tajni”.
Obratili smo se i Općinskom sudu u Zadru, odnosno sucu Davoru Dubravici, današnjem glasnogovorniku, koji je potvrdio optužnicu protiv Brkovića i zaključio da zapisnik sa sjednice vijeća iz listopada 2017. ne postoji. Pitali smo:
1) Je li USKOK zatražio dostavu spisa K-346/2020 povodom kaznene prijave koju je protiv zamjenice ODO-a Vanje Višković i drugih podnio odvjetnik Branko Šerić?
2) Kako je "nestao" zapisnik sa sjednice optužnog vijeća od 16. listopada 2017., odnosno je li zapisnik bio unesen u e-spis? Ako nije, je li to uobičajena praksa?
3) Gdje je pronađen "nestali" zapisnik sa spornog ročišta kojeg je zamjenica Višković priložila u spis u prosincu 2022.?
4) Kada nastupa zastara u predmetu K-346/2020
Evo što su nam odgovorili:
„Budući da se prvi dio Vašeg upita odnosi na postupanje Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, upućujemo Vas da se oko postupanja USKOK-a obratite tom tijelu. U ostatku Vašeg upita navodimo kako slijedi:
Predsjednik optužnog vijeća je nakon preuzimanja predmeta 11. siječnja 2019., od ranije uređujućeg suca izvršio pregled spisa i utvrdio da nije odlučeno o prijedlogu okrivljenika za izdvajanje nezakonitih dokaza a o čemu je potrebno odlučiti prije odlučivanja o osnovanosti optužnice, te da se u spisu kao ni u sustavu eSpis ne nalazi zapisnik s jedne od ranijih sjednica optužnog vijeća. Isto je konstatirano na zapisnik prve sljedeće održane sjednice vijeća od 14. ožujka 2019. kao i u službenoj bilješci.
Na raspravi 26. svibnja 2022. zastupnica optužbe je predočila sudu zapisnik za koji je ranije utvrđeno da nedostaje u sudskom spisu, iz čega proizlazi da je taj zapisnik na sjednici uručen strankama, ali da očito nije uvezan u sudski spis kao ni unesen u sustav eSpis.
Referirajući se na Vaše pitanje navodimo da se sukladno Pravilniku o radu u sustavu eSpis, sudske radnje unose u sustav, te da svaka radnja kao i ime izvršitelja ostaje evidentirana i vidljiva svim strankama u postupku. Stoga nije moguće da bi zapisnik bio brisan iz sustava eSpis a da radnja brisanja nije evidentirana i vidljiva svim strankama pa tako i obrani. U konkretnom predmetu u eSpisu nije evidentirano ni unošenje u sustav, ni brisanje iz sustava zapisnika koji nedostaje.
Bez obzira na navedeno, u postupku nije povrijeđeno nijedno pravo okrivljenika, jer je isti uz branitelja nazočio svim sjednicama vijeća na kojima se odlučivalo o prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza, na doneseno rješenje kojim je odbijen njegov prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza je uložio žalbu, koju žalbu je Županijski sud u Zadru djelomično i prihvatio, te je rješenjem izdvojio iz spisa nezakonite dokaze, dok je u preostalom dijelu prijedlog okrivljenika odbijen.
Okrivljenik se optužnicom tereti da je počinio dva kaznena djela i to u razdoblju od rujna 2008. do prosinca 2009. kazneno djelo prijevare iz čl. 224. st. 4. Kaznenog zakona/1997 te u razdoblju od siječnja 2013. do veljače 2016. kazneno djela sprječavanja dokazivanja iz čl. 306. st. 1. Kaznenog zakona/2011. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je optužnicu podiglo 20. siječnja 2017. Zastara za kazneno djelo prijevare za koje se tereti okrivljenik započinje 15. rujna 2023. (rok zastare 15 godina) dok za kazneno djelo sprječavanja dokazivanja zastara započinje u siječnju 2033. (rok zastare 20 godina).”
Neslužbeno, u odvjetništvu su prilično uznemireni kaznenom prijavom i izvidima USKOK-a. O tome najbolje govori ignorantski odgovor na novinarska pitanja, koji ne ulijeva povjerenje u transparentan rad tog najvišeg tijela kaznenog progona u Zadarskoj županiji. Pitanja su poslana općinskoj državnoj odvjetnici Dariji Buškulić Padovan, a odgovor kao da je sastavio županijski državni odvjetnik Denis Sokol koji u svojstvu vršitelj dužnosti na iglicama čeka konačnu potvrdu svog statusa od strane glavne državne odvjetnice.
Očigledno već i sam interes za temu od ultimativnog javnog interesa stvara nervozu među zadarskim državnim odvjetnicima, pa se i traženje osnovnih činjenica o ovom nevjerojatnom slučaju doživljava na osobnoj razini, kao čin otvorenog neprijateljstva s namjerom da se te državne dužnosnike profesionalno diskreditira. Međutim, činjenica je da je sudski zapisnik nestao i da se odjednom, iznebuha, pojavio kod zamjenice Višković koja je u cijeloj priči očita kolateralna žrtva. Višković, naime, nije bila uključena ni u podizanje optužnice ni na sjednicama sudskih vijeća kada je zapisnik nestao, što ukazuje da prave protagoniste treba tražiti među onim ”drugima” iz kaznene prijave. A tamo je kandidata podosta, i među sucima, i među državnim odvjetnicima.
Kakav god bio ishod USKOK-ovih izvida, teško da će postupak protiv Brkovića biti nastavljen i završen do 15. rujna ove godine, kada nastupa apsolutna zastara u predmetu za prijevaru, počinjenu navodno prije 15 godina. Upravo u tome, kupovanju vremena, neki u državnom odvjetništvu vide glavni razlog zašto je Brković podnio kaznenu prijavu USKOK-u, no to još uvijek ne daje odgovor na pitanje tko je i zašto ”zamračio” sudski zapisnik iz 2017., te kako je dospio u sudski spis na suđenju prošle godine, i to ne u izvornom, nego friziranom izdanju. Osim toga, Brković i njegov tim branitelja, u kojem su dva odvjetnika iz Zagreba i jedan iz Zadra, imaju apsolutno pravo u svojoj obrani koristi sve zakonske mogućnosti koje im stoje na raspolaganju. A jedna od njih je i traženje izuzeća kompletnog državnog odvjetništva u zadru, kao i traženje izuzeća Općinskog suda u Zadru.
Brković, javnosti inače poznat kao bivši vlasnik hotela President na Boriku i jedan od bivših ”vanjskih suradnika” NK Zadar, nije nepoznat među zadarskim sucima i državnim odvjetnicima. S nekima od njih godinama je privatno održavao prijateljske odnose, no danas su mu uglavnom okrenuli leđa. Prije nego što je krajem veljače 2016. uhićen zbog sprječavanja dokazivanja, četiri je mjeseca bio pod policijskim mjerama zbog navodne sumnje na iznudu. Nalog za prisluškivanje njegovog telefona potpisao je bivši istražni sudac Boris Babić na traženje tadašnjeg županijskog državnog odvjetnika Gorana Troskota. Troskotu je posebne mjere predložila tadašnja državna odvjetnica Marijana Stipić, a motiv je bio sumnja da Brković iznuđuje neke zadarske poduzetnike.
Brković je pod mjerama bio četiri mjeseca, a mreža ljudi s kojom je u tom razdoblju komunicirao, kreće se od aktivnih djelatnika tajnih službi, do poduzetnika, političara, sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, koji su od njega tražili neke privatne usluge. Pritom nisu znali da se Brkovićev mobitel prisluškuje, iako su neki i onda i danas bili visoko u hijerarhiji Županijskog državnog odvjetništva, što govori nešto i o povjerenju koje vlada među zadarskim državnim odvjetnicima.
Zanimljivo je da je Brković uhićen dan nakon što su mu prestale mjere praćenja uz optužbu za sprječavanje dokazivanja, a ne za iznudu zbog čega je bio stavljen pod mjere. Kako su međutim dokazi za novu optužbu prikupljeni praćenjem njegovog mobitela zbog sumnje na iznudu, Brković je tražio njihovo izuzeće kao nezakonitih, što je sud na koncu i prihvatio.
Brković tu priču demantira i tvrdi da se takva večera u njegovoj kući nikad nije dogodila, odnosno da se preko njega, praćenjem njegovih razgovora i kontakata, htjelo zapravo smjestiti pojedincima iz državnog odvjetništva i sa suda, s ciljem njihove kompromitacije. Odatle navodno i spomen urote u zaključku kaznene prijave Brkovićevog odvjetnika Branka Šerića koji USKOK-u piše da je „suvišno i naglašavati da se ovdje radi o kaznenom djelu koji je posljedica urote i organiziranog djelovanja većeg broja počinitelja iz pravosudnog aparata (...)”.
Odvjetnik Šerić stoga na koncu predlaže USKOK-u da hitno ovaj predmet uzme u obradu i nakon provedene istrage podigne optužnicu protiv okrivljenih, Vanje Višković, i drugih nepoznatih počinitelja za spomenuta kaznena djela, a koja su posljedica sprege između nekih djelatnika Općinskog državnog odvjetništva i Općinskog suda u Zadru.
