Ma kakav most do Pelješca, bezbrojni podmorski tuneli do otoka ili desetak centara za gospodarenje otpadom širom Hrvatske! Nitko se ne sjeća da je ikada itko biračima ponudio ovoliki mamac i opalio iznos prema kojemu i slučaj Todorićevog Agrokora izgleda kao noćna provala u obližnju trafiku. Sve je to čisti sitniš za najnovije predizborno obećanje iz Zadra teško, vjerovali ili ne, dvije milijarde eura!
Na blogu "Solidarnosti", zadarske udruge koja okuplja nekadašnje radnike iz poduzeća devastiranih tajfunom pretvorbe i privatizacije iz devedesetih, pojavilo se obećanje od jedne jedine rečenice: vraćamo radnicima i osnivačima Dalmatinske banke dvije milijarde eura! "Solidarnost" je odlučila s vlastitom nezavisnom listom izaći na lokalne izbore i već su za zadarskog župana kandidirali svog aktivistu Čedu Alića čija se slika na blogu nalazi odmah ispod dva puta ponovljenog obećanja o povratu dvije milijarde eura.
Sredinom rujna prošle godine "Solidarnost" je zatražila povrat 11 milijardi kuna, koliko su izračunali da vrijede "osnivačke dionice" nekadašnje Dalmatinske, a danas OTP banke. U međuvremenu, taj je ionako astronomski iznos skočio za nekoliko milijardi kuna.
Predizborno obećanje "Solidarnosti" bazira se na pravomoćnoj nagodbi koju je nakon sudskog spora OTP banka 2008. godine sklopila s tvrtkom „Bagat precizna mehanika“, što je jedan jedini slučaj u kojemu je netko od osnivača banke obeštećen i to za čak 58 milijuna kuna!
Nekadašnju Dalmatinsku banku u Zadru osnovalo je 123 poduzeća od kojih danas radi njih desetak, većina ih je likvidirana, a neka upravo prolaze kroz stečajni postupak. Banka je prošla kroz pretvorbu, jedno je vrijeme nosila naziv Nova banka, a danas je to OTP banka od koje, u ime radnika čija su je poduzeća osnovala, „Solidarnost“ traži milijarde kuna.
-Kontaktirala sam OTP banku zbog mirnog rješenja spora, ali oni tvrde da nema dokaza da su ta poduzeća bili osnivači banke, pa i dalje tražimo dokumentaciju koja bi to potvrdila. Banka od nas traži dokaze, broj dionica svakog poduzeća, njihove serijske brojeve i vrijednost, a to je veliki posao, jer do dokumentacije ne možemo doći ni u Hrvatskom fondu za privatizaciju ni u Središnjoj depozitarnoj agenciji, izjavila je splitska pravnica Marija Brčić koju je "Solidarnost" angažirala.
Kako se „Bagat precizna mehanika“ izborila za 58 milijuna kuna?
-Nekadašnja Dalmatinska banka je prošla pretvorbu po „modelu Ante Markovića“ još 1989., a mi smo pokrenuli sudski spor s bankom 1995. godine tražeći povrat naših 4-5 posto dionica vrijednih 92 milijuna kuna. Kada su 2008. godine vidjeli da će izgubiti spor, sklopljena je nagodba na 58 milijuna kuna, na 60 posto iznosa plus sudski troškovi, a mi smo s tim novcem isplatili zaostale plaće i obveze prema državi, objasnio je nekadašnji direktor poduzeća Šime Medić navodeći da je raspolagao serijskim brojevima i vrijednostima dionica, ali da je ključni dokument kojega je pribavio bio elaborat o pretvorbi banke.
-Kada smo došli do elaborata, OTP banka je pristala na nagodbu. Banka vam nije dužna dati elaborat o pretvorbi, nije to dužna ni HNB, ali mi smo radili pritisak, nekoliko puta sam razgovarao s tadašnjim predsjednikom Stipom Mesićem i na koncu smo došli do elaborata. Ali, to je tek pola posla, poslije morate vidjeti gdje su dionice nestale i zašto. I danas je moguće doći do elaborata, ali za to vam treba nalog stečajnog suca koji to može zatražiti od HNB-a ili središnje depozitarne agencije, kaže Medić svjestan da je i tada moguć odgovor „mi taj dokument nemamo“, ali je moguće da ga imaju u arhivu nekadašnje Narodne banke Jugoslavije.
Na tu se priču sada naslanja predizborno obećanje "Solidarnosti" o povratu čak dvije milijarde eura.