U Ninu, gdje se sol oduvijek prozvodi na tradicionalan način iz bazena s morskom vodom uz pomoć Sunca i vjetra, ove su godine imali rekordan urod od 4 tisuće tona soli. Veliki povodanj koji je pogodio područje Nina 11. rujna uništio je postrojenja ninske Solane i "otopio" urod na svega 1.500 tona od kojega je tek dio čista sol, dok je ostala količina sol pogodna samo cestarima za posipanje kolnika, kaže direktor Solane Nin Damir Oštrić.
Osim same proizvodnje soli, bujične poplave "otjerale" su i turiste s ninskog područja, a upravo je proizvodnja začinske soli i suvenira, te turistički posjeti Ninskoj solani i parku prirode osnova njihove djelatnosti, pa su nastale štete višestruke.
- Trebalo je zapravo opet krenuti otpočetka i sve obnoviti. Nismo čekali pomoć države već smo zasukali rukave i sami krenuli u obnovu. Mi uvijek imamo vlastite proizvodnje i za sada nismo još uvozili sol iz Tunisa, ali ako bude potrebno, uvest ćemo. Uglavnom koristimo našu domaću sol, posebno za prehranu, dok za cestare dajemo malo, a i to što dajemo njima to je naša tzv. prljava sol, kakve je ostalo dosta nakon ove poplave. Ono što je čisto ostalo, to ćemo moći iskoristiti, a što je bilo niže na metar od poda, to ide za cestarsku sol. Nakon poplave "preživjelo" nam je oko 1.500 tona soli s tim što smo imali 4.000 tona, trebala nam je to biti rekordna sezona jer smo prošle godine napravili oko 1.000 tona. Trebala je to biti zbilja rekordna godina, ali eto, onda nam je sve otopilo i to čak i sitnu sol koju smo imali dvije godine na zalihama. Mi ćemo se ipak snaći za iduću godinu, ostalo nam je taman toliko koliko nam je potrebno. Preživjet ćemo do iduće sezone, imat ćemo dovoljno jer mi uglavnom prodajemo sol s dodanom vrijednošću. Prodajemo doduše i običnu konzumnu sol koja košta oko pet kuna u trgovinama, ali glavne su nam začinske, ekološke soli, cvijet soli... Ta premium linija nam je glavnina posla i to prodajemo na način da zapravo prodajemo prvo priču o soli. Ljudi se uvjere u način proizvodnje i kvalitetu naših proizvoda i onda kupe sol. Jer uz bok sa standardnim solanama mi ipak nemamo šanse, jednostavno ne možemo proizvesto sol po tim cijenama – objašnjava Oštrić.
U poplavi im je osim soli stradalo i sve ostalo, od postrojenja, ureda, muzeja i dućana soli kojega su kompletno morali obnoviti. Kuću soli još obnavljaju...
- Pretrpili smo veliku štetu, ali se dižemo. Imali smo nešto zaliha novca i to smo investiorali u obnovu zgrada, namještaja, fasada. Nikoga nismo otpustili, čak smo zaposlili još desetak ljudi. Dižemo se "iz pepela", odnosno mulja kojega je nanijela bujica koja je uništila čak i bazene soli. Ne volimo gledati crno i dignut ćemo se i vratiti još bolji nego što smo bili. Ako nam u tome i malo pomogne država, bit će to više nego dobro – optimistično će Oštrić.
Štete u Solani Nin procjenjene su na više od 10 milijuna kuna, od čega se 4 milijuna odnosi na propalu ambalažu, strojeve, automobile...
- Nakon što se povukla voda, to nam je bio veliki šok. Trebalo nam je sedam dana da dođemo sebi, jer se nije znalo kud uopće krenuti. Puno smo turističkih aranžmana morali otkazati iako su bili ugovoreni, jer je bujica sve uništila, a znali smo imati i više od 100 tisuća posjeta turista godišnje. Plan nam je da se obnovimo barem toliko da možemo opet početi primati organizirane dolaske iduće sezone. Toliko smo bili uništeni da trenutno ne bi niti mogli proizvoditi sol da je sad ljeto jer su nam bazeni zatrpani s muljem i blatom, a uništene su i međice između bazena. Vadimo sad te stare i postavljamo nove bazene, a to traje i ne može se brzo obaviti. Glavna bujica vode prešla je preko naših bazena, mi smo bili prvi na udaru. Sav mulj iz Rječice prešao je preko nas, a još je usput i razbio glavni nasip tako da se sve to razlilo preko bazena i solane. Uz to, sve se tamo, zbog specifičnosti tla, mora raditi ručno, bez bagera i teških strojeva, samo lopatama i rukama tako da obnova ne može ići brže. Ali atmosfera je pozitivna, ljudi rade, motivirani su i ima volje sa svih strana da se to uredi i krene dalje – kaže Oštrić, dodajući kako su im potporu dali iz gradske uprave Nina koja i sama ima puno problema s obnovom naselja.
Proizvođače soli na zadarskom području, posebno solanu Nin, ove su godine pogodile katastrofalne poplave u rujnu, pa će zbog toga uvoz soli biti još i veći nego inače. Poznato je da Hrvatska zadovoljava vlastitih potreba za soli domaćom proizvodnjom tek oko jedne petine, dok ostale količine uvozi, najviše iz zemalja Magreba.