Je li Dalmacija potpuno ovisna o turizmu? Sudeći po brojkama kojima barata Hrvatska gospodarska komora - jest.
Najviše je to očito u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a broj noćenja najbrže raste u srednjoj Dalmaciji.
Devizni prihodi od turizma u Hrvatskoj bilježe kontinuiran rast od 2010. do 2016. godine. U odnosu na 2010., turizam je u 2016. godini ostvario povećanje deviznih prihoda od 2,4 milijarde eura ili 38,6 posto.
Stane li se iz bilo kojeg razloga okretati turistički mlin, čije nas "brašno" sada hrani - Hrvatskoj se ne piše dobro, a deindustrijaliziranoj Dalmaciji - pogotovo. Utjeha je što su prognoze za iduću sezonu jednako dobre, kao i za ovu koja je u tijeku, pa se možemo nadati da će nam životni standard, na konto osobne potrošnje koja potiče njegov rast - i dalje imati uzlaznu putanju.
Nijemci se ohladili
U posljednje tri godine, od zadnje krizne - 2015. do danas, a sve zahvaljujući žetvi deviza koje se vraćaju natrag u kupnju nekretnina i trgovinu općenito, svi su gospodarski pokazatelji pozitivni. Tim slijedom, poslodavci kukaju da im fali radne snage kako bi izgurali ljeto, a radnicima nakon dugo vremena rastu neto plaće. I to u djelatnostima koje su na bilo koji način vezane upravo uz turizam.
Da je tome tako, potvrđuju analize HGK-a sukladno kojima, primjerice, trgovina nekretninama čini 20 posto bruto dodane vrijednosti u Županiji zadarskoj, 19,8 posto u Šibenskoj županiji, 15,2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 12,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK, potvrđuje nam da se posljednjih godina, baš radi turizma - tržište nekretnina u jadranskom dijelu Hrvatske probudilo.
"Gradi se na sve strane. I tu vam se onda vrti veliki novac. Za gradnju vila angažiraju se radnici, nabavlja građevinski materijal, pa još to sve treba opremiti namještajem i na kraju iznajmiti ili prodati.
Cijela obala vam je orijentirana samo na turizam, i nedajbože da se nešto u vezi s njim loše dogodi. Iz poslovnog iskustva znam da su ljudi jako kreditno opterećeni i bojim se da to ne bi izdržali.
To što promet nekretninama raste ne događa se zahvaljujući strancima, nego našim ljudima koji su sve karte položili na turizam. Bila sam nedavno na sajmu nekretnina u Cannesu, i mogu vam reći da nas veliki i ozbiljni investitori iz inozemstva zaobilaze, a sve vam priče počinju i završavaju na rečenici - imate prelijepu zemlju, ali...
A iza toga "ali" kriju se visoki porezi i loše pravosuđe. Što se stranaca tiče, nekretnine vam ovdje danas kupuju Česi, Slovaci, Poljaci, Ukrajinci, Rusi. Nijemaca je, recimo, sve manje, i to me čudi."
Iako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji "vrti" najmanje nekretnina, jer su u prosjeku najskuplje, tu je ovisnost o turizmu najveća, jer on čini 23 posto bruto dodane vrijednosti.
Boje li se u Dubrovniku činjenice da bi bilo kakva kriza na turističkom tržištu uzdrmala kompletno gospodarstvo najjužnije županije?
- Kulturna baština i klimatsko-prirodni krajolik daju nam pogodnosti upravo za razvoj turizma, ali godinama upozoravamo na to da je važan strateški pristup u poticanju razvoja i ostalih gospodarskih djelatnosti. Pogledajmo zemlje i regije u Europi i svijetu koje su ovisne o turizmu.
Turizam da, ali kao platforma za plasiranje ostalih proizvoda. Ovisnost o turizmu i njegovim brojkama mogla bi imati i svoje negativne posljedice. Nije pitanje hoće li se i može li se u budućnosti nešto promijeniti; može se i mora promijeniti.
Gospodarski potencijali Dubrovačko-neretvanske županije naslonjeni su i na poljoprivredu; voće i povrće doline Neretve, maslinovo ulje, proizvodnju vina, uzgoj ribe i školjaka, ribolov, ljekovito bilje, ali i industriju - od male brodogradnje do IT tehnologija.
Za sve to imamo i tradiciju i obrazovni sustav. Što prije shvatimo da u poslovnom i u svakom drugom smislu sve ima svoju krivulju s manjim ili višim amplitudama, brže ćemo prići promjeni sadašnjeg "lagodnijeg" odabira - kaže Terezina Orlić, predsjednica HGK - Županijske komore Dubrovnik.
Moćna 'Tankerska'
Turizam čini 7,7 posto bruto dodane vrijednosti u Zadarskoj županiji, pa je ovisnost o turizmu tri puta manja nego na krajnjem jugu Dalmacije. U turizmu je zaposleno 13,7 posto radnika.
- Istina je da turizam iz godine u godinu raste, i da je on najizdašniji u ljetnim mjesecima, da čini trbuh našeg gospodarstva, ali isto tako rastu i sve druge djelatnosti.
Pred sobom imam tablice iz kojih je vidljivo da broj zaposlenih od 2015. do danas iz mjeseca u mjesec raste u svim djelatnostima. Istinabog, u turizmu nešto brže i efikasnije nego u drugim branšama, ali turističkog rasta se ne trebamo bojati, on je poželjan - kaže predsjednik HGK - Županijske komore Zadar Dario Jurin i napominje da u Zadru i okolici zbog "Tankerske plovidbe" pomorstvo snažno doprinosi dobroj gospodarskoj slici.
Iz analiza strukture ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije jasno je da bi taj dio Dalmacije imao šansu preživjeti "turističku kataklizmu" jer na trgovinu na veliko i malo otpada 23 posto ukupnih prihoda.
Slijedi prerađivačka industrija, koja u Zadru i okolici donosi 20 posto prihoda, i tek onda sektor pružanja smještaja i pripreme hrane u turizmu s 11,5 posto, pa usluge prijevoza i skladištenja 10,5 posto, poljoprivrede i ribarstva 9,6 posto te građevinarstva 7,5 posto. Na administrativne i pomoćne usluge otpada 5,4 posto, a na ostala područja 10 posto.