Suci Županijskog suda u Zadru podnijeli su kaznenu prijavu USKOK-u protiv Marija Pešića, predsjednika Općinskog suda u Zadru, zbog sumnje da je počinio kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta uputili su županijski suci Boris Babić i Hrvoje Visković krajem veljače ove godine, nakon što su po nalogu predsjednika Županijskog suda Željka Đerđa proveli nadzor nad radom Ureda predsjednika Općinskog suda Marija Pešića.
Pešiću se u prijavi stavlja na teret da je službeni automobil sedam dana koristio u privatne svrhe, a sve je lažno prikazao u putnom nalogu kao dio „stručnog usavršavanja” te je sebi još odobrio 300 kuna dnevnica.
Prema tekstu kaznene prijave Pešić je u razdoblju od 5. do 12. siječnja 2022. kao predsjednik suda „u cilju pribavljanja nepripadne materijalne dobiti za sebe” protivno Pravilniku o korištenju službenog vozila, koristio službeni automobil Općinskog suda u Zadru marke Renault Megane (ZD 210-MO) za odlazak na destinaciju označenu kao ZG/VT, kojom prilikom je prijeđeno 1044 kilometara (2048 – 3092 km prema kilometar satu) i natočeno 73,55 litara goriva te naplaćena jedna i pol dnevnica u iznosu od 300 kuna, iako se nije radilo o putovanju u službene svrhe, na koji način je osumnjičenik sebi pribavio korist u neutvrđenom iznosu te za isti iznos oštetio Općinski sud u Zadru. Dakle, konstatira se u prijavi, da je kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlasti i time sebi pribavio korist i drugome prouzročio štetu.
Nakon toga, Pešić je, navodi se, 17. siječnja 2022., kao predsjednik suda, u cilju prikazivanja privatnog putovanja kao službenog „u putni nalog broj 1/22” neistinito naveo da je putovanje poduzeto radi „stručnog usavršavanja, edukacije i razmjene iskustava u poslovima sudske uprave u cilju unaprjeđenja rada suda”, a onda iste neistinite tvrdnje naveo u izvješću o rezultatima službenog putovanja, znajući da navedeno ne odgovara istini, te isto priložio u postupku nadzora koji se po nalogu predsjednika Županijskog suda u Zadru provodio nad Uredom predsjednika Općinskog suda u Zadru.
Dakle, kao službena osoba u službenu upravu unio neistinite podatke te takvu neistinitu ispravu uporabio u službi kao da je istinita, navode suci te predlažu USKOK-u da se provedu izvidi i uvid u dokumentaciju koju su priložili prijavi (Nalog za službeno putovanje), da se ispita Pešić u svojstvu osumnjičenika te da se provedu odgovarajuća vještačenja kojima bi se utvrdila visina protupravne imovinske koristi i potom da se protiv Pešića inicira kazneni postupak.
U obrazloženju prijave se međutim saznaje da je nadzor nad radom ureda Maria Pešića predsjednik Županijskog suda Đerđ proveo po nalogu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića. Pregledom putnih radnih listova utvrdili su da je Pešić 5. siječnja 2022. koristio službeni automobil na destinaciji u okolici Zagreba (navodno rodno mjesto svoje supruge), a s putovanja se vratio sedam dana kasnije, 12. siječnja. Pregledom je utvrđeno da je nalog za službeno putovanje izdan zbog „edukacije i razmjene iskustava u poslovima sudske uprave u cilju unaprjeđenja rada suda”, međutim, „nalog nije ovjeren službenim pečatom, niti je vezan za Su predmet temeljem kojeg bi proizašla potreba za označenim putovanjem”.
Nadalje, kod obračuna putnih troškova u putnom nalogu uočeno je da je putovanje započeto 5. siječnja 2022. godine u 17.10 sati, a okončano 12. siječnja 2022. u 16.50 sati, a za to je vrijeme naplaćena jedna i pol dnevnica u iznosu od 300 kuna. Nigdje međutim u putnom nalogu nije navedena prijeđena kilometraža, niti stanje brojila na početku, odnosno na kraju putovanja, te troškovi auto ceste iz čega se zaključuje da bi trebao biti korišten ENC uređaj kojim sud raspolaže. Kako i kod putnog naloga tako ni kod obračuna troškova nema službenog pečata.
U izvješću o rezultatima službenog putovanja navodi se „stručno usavršavanje edukacije i razmjena iskustava u poslovima sudske uprave u cilju unaprjeđenja rada suda s temama: 1. ocjenjivanje službenika i namještenika; 2. rješenja o ispunjenju sudačke dužnosti; 3. razno – problemi, poteškoće i unaprjeđenje organizacije rada u sudovima” te dodaje kako „zbog velikih vremenskih nepogoda (snijeg, hladnoća, orkanska bura, zimski uvjeti na cestama s preporučenim nekretanjem na put od strane nadležnih službi) putovanje je bilo znatno poremećeno, u planiranom datumu polaska i povratka potražuje se samo 1,5 dnevnice”. I ovo izvješće je nepotpisano od osobe koja ga je pisala.
Kako bi razjasnili nejasnoće oko Pešićevog razloga odlaska na službeni put i manjka podataka o prijeđenim kilometrima, iskusni kazneni suci Babić i Visković najprije su neformalno putem službenice Općinskog suda zatražili da im dostavi Su predmet temeljem kojeg je službeno putovanje obavljeno i ENC uređaj, međutim, predsjednik Pešić je preko nje poručio kako ti spisi nisu predmet nadzora te ih je odbio dostaviti, kao i ENC uređaj kojim bi se moglo utvrditi njegovo stvarno kretanje u spornom razdoblju.
Isto su zatražili i preko predsjednika Županijskog suda Željka Đerđa 27. siječnja, ali odgovor nikad nisu dobili.
Suci Babić i Visković međutim nisu na tome stali. Provjeravali su i datume putovanja na kojem je bio predsjednik Pešić. Uvidom u kalendar utvrdili su da je 6. siječnja 2022. bio četvrtak i državni blagdan (Tri kralja), petak 7. siječnja bio je neradni dan, a subota 8. siječnja ponovno neradni dan, pa su se s razlogom upitali kakvo je to savjetovanje bilo zakazano za vrijeme državnog blagdana i neradnog dana i gdje budući u putnom nalogu nema nikakvog naziva institucije u kojoj bi se usavršavanje provodilo.
Nadalje, uvidom u putni nalog je vidljivo kako se predsjednik suda vratio s putovanja tek 12. siječnja 2022. zbog vremenskih nepogoda, međutim, uvidom u aplikaciju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) utvrđeno je kako su vremenski uvjeti u to vrijeme bili uobičajeni za siječanj, te kako niti u jednom trenutku nije bila prekinuta cestovna komunikacija između Zagreba i Zadra.
Suci nisu uspjeli utvrditi da li je u ove dane „službenog putovanja” predsjednik Pešić koristio godišnji odmor i da li je koristio službenu karticu za plaćanje goriva. Sve ovo, napominju suci Babić i Visković u prijavi, „upućuje na protuzakonito ponašanje pa i počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti!”.
Suci na koncu naglašavaju kako USKOK ovu kaznenu prijavu može smatrati bespredmetnom ako je predsjednik Županijskog suda Željko Đerđ već podnio kaznenu prijavu protiv Pešića na temelju podataka koji su mu dostavljeni sa Zapisnikom o nadzoru i pravilnosti i zakonitosti obavljanja poslova sudske uprave Općinskog suda u Zadru od 4. veljače ove godine.
Pokušali smo provjeriti je li predsjednik Županijskog suda podnio kaznenu prijavu, ali glasnogovornica suda, sutkinja Sandra Radanović, nije bila dostupna jer se nalazi, kako su nam rekli na Županijskom sudu, na stručnom putovanju. Voditelj nadzora u ime Županijskog suda, bivši predsjednik i sudac, Boris Babić, od početka listopada je u mirovini, no zato smo dobili suca Hrvoja Viskovića, predsjednika Kaznenog odjela. On nam je potvrdio da je njihova kaznena prijava iz veljače upućena USKOK-u, predsjedniku Vrhovnog suda, ministru pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću, ali nije znao je li isto napravio i predsjednik suda Željko Đerđ.
Glasnogovornik USKOK-a Sergej Abramov nije nam mogao potvrditi jesu li zaprimili kaznenu prijavu, odnosno jesu li proveli istragu protiv Pešića, ali će se očitovati na naš pisani upit.
Na koncu smo komentar zatražili i od predsjednika Općinskog suda Maria Pešića. Pitali smo ga jesu li točni navodi iz kaznene prijave, odnosno je li već bi ispitan od strane USKOK-a.
Preko glasnogovornika Općinskog suda poslao nam je sljedeći odgovor:
"U svezi Vašeg upita od 5. prosinca 2022. godine odlučno se opovrgava istinitost inkriminacija koje se navode u istom. Predsjednik suda nema saznanja da bi bilo tko, bilo kada, protiv njega podnio kaznenu prijavu uz napomenu da je notorno da svatko ima pravo podnijeti kaznenu prijavu protiv bilo koga, pa tako i dva pojedinca čija imena navodite u upitu u svoje ime kao privatne osobe, što naravno ne znači i da je ista osnovana. Također se napominje i da lažno prijavljivanje predstavlja posebno kazneno djelo iz čl. 304 Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21) te će se u slučaju utvrđenja postojanja obilježja ovog kaznenog djela podnijeti kaznena prijava protiv počinitelja istog."
