U Zadru je prošloga tjedna postavljen prvi meteorološki radar kojim je, kažu njegovi vlasnici, prvi put u povijesti, Dalmacija pokrivena radarskim mjerenjima, barem njezin veći dio.
Radar u Zadru, na jednom od poznatih Pet nebodera u samom gradskom središtu, nije postavila Državna hidrometeorološka služba, nego privatna, mađarsko-češka tvrtka MeteoSense. Prošle je godine MeteoSense postavio radar u Puli, a sad je odaslana i radarska snimka iz Zadra kojom se pokriva područje južnije od Splita. U planu je postavljanje radara na Hvaru, čime bi se zapravo meteorološki pokrila čitava Dalmacija.
Radar je na zadarski neboder postavila golema dizalica, što je izazvalo zanimanje građana, a kod nekih, pogotovo stanara zgrade, i zabrinutost zbog bojazni je li radar štetan za zdravlje ljudi koji žive u neposrednoj blizini.
Stanar jedne od zgrada Pet nebodera u Zadru koji je “susjed” meterološkog radara mađarsko-češke tvrtke MeteoSense, boji se što se nalazi u neposrednoj blizini nedavno postavljenog uređaja koji svojim radarskim isijavanjem pokriva dobar dio Dalmacije.
– Zainteresiran sam za tu temu jer živim u blizini, s prozora gledam u taj radar. Ono što me zabrinjava u dosad objavljenim informacijama jest navođenje snage radara od samo 25 W. Naime, u dozvoli koju je izdao HAKOM stoji da je nazivna snaga odašiljača 25.000 W, dakle 1000 puta veća od tvrdnje. To su mi potvrdili i u HAKOM-u. Izjava vlasnika radara da to nije opasno sada drukčije izgleda. Ne znam da itko to odobrava? Usporedbe vlasnika radarske postaje snage s mikrovalnom pećnicom su očigledno vrlo pogrešne. Nadalje, nautički radari s kojima se uspoređuje radarska postaja na vrhu nebodera imaju neusporedivo manju pokrivenost. Ovaj radar pokriva radijus od 300 do 600 kilometara u promjeru. Zašto se iznose netočne tvrdnje, ne znam, ali stvaraju neugodan osjećaj, kao da se skrivaju činjenice – kaže Krešimir Maté, stanar nebodera u blizini radara.
Kako doznajemo, komunalni odjel zadarske gradske uprave poslao je Građevinskoj inspekciji link članka o postavljanju radara po spoznaji iz medija kako bi postupili u skladu sa svojim ovlastima, što može sugerirati da strana mađarsko-češka tvrtka nije ni zatražila građevinsku i lokacijsku dozvolu za radar u Gradu Zadru.
– Na znanje Građevinskoj inspekciji informaciju su poslali komunalni redari na temelju opažanja – kazao je pročelnik komunalnog odjela Robertino Dujela.
Državnom hidrometeorološkom zavodu još smo prošloga tjedna poslali upit o tome zašto su stranci prije njih postavili prvi meteorološki radar koji pokriva Dalmaciju, ali nam nisu odgovorili. I Državnom inspektoratu poslali smo upit je li MeteoSense ishodio potrebnu dozvolu za postavljanje radara u stambenoj zoni. Odgovorili su nam kako je inspekcijski nadzor građevinske i sanitarne inspekcije Državnog inspektorata u tijeku te će nas o rezultatima nakon okončanja pravodobno izvijestiti.
I zabrinuti građanin ističe kako je razgovarao s HAKOM-om koji su mu poslali odobrenje za radar, te potvrdili da su obavljali ispitivanja, pa kad budu gotova, poslat će mu ih na mail.
– Nisam shvatio odobravaju li oni lokaciju ili je onaj koji postavlja radar samo prijavi. Lokacija na dozvoli je pogrešna. Naime, kad sam u GPS uređaj ukucao koordinate koje su navedene kao mjesto zadarskog uređaja, pojavila se lokacija negdje na sredini Jadrana, a ne na vrhu nebodera u gusto naseljenoj zoni Zadra. Slučajno ili ne? – pita se Krešimir Maté, kojemu je neobično i to što prvi meteorološki radar u Zadru i Dalmaciji postavlja strana, odnosno mađarsko-češka tvrtka, a ne DHZ koji je, prema nekim informacijama u medijima, imao takve namjere, ali su ga Mađari očito preduhitrili.
Radar je postavljen na tzv. trećem neboderu, za naknadu koja je uplaćena u stambenu pričuvu, doznali smo od predstavnika stanara Branka Miškovića, koji je kazao kako su prikupili suglasnost većine stanara, više od njih 60 posto. Za postavljanje radara dobili su i novčanu naknadu od 10 tisuća eura za razdoblje od pet godina.
Nagy Gergely, direktor mađarsko-češke tvrtke MeteoSense, poslao je medijima fotografije postavljanja radara u Zadru tvrdeći kako nije štetan za zdravlje ljudi.
– Svi su naši radari pregledani i utvrđeno je da su sto posto sigurni za zdravlje ljudi, i to od HAKOM-a, nezavisne telekomunikacije agencije RH. U Zadru je, kao dodatna mjera opreza, obavljeno čak i cjelodnevno službeno mjerenje koje su proveli službenici HAKOM-a, ne samo na krovovima zgrada i krovu na kojem se nalazi radar, nego i na višim katovima okolnih zgrada – kako bismo bili sigurni da se mjerenja podudaraju s proračunima. Važno je pritom napomenuti da je meteoradar u Zadru (i u Puli, kao što će biti i na Hvaru) u osnovi isti kao i morski radari koje koristi svaki brod srednje veličine ili veći brod, jahte i trajekti koji pristaju u luke i marine svakoga dana. Jedina razlika je što je taj prijemnik – signalni procesor – u našim radarima promijenjen i pretvoren u meteorološke svrhe, ali prijenos je vrlo sličan – naveo je Gergely još prilikom postavljanja radara.
– Naš radar usmjeren je prema gore – prema nebu. Tako se u stvarnosti zračenje meteoradara gotovo ne može otkriti ispod stvarne visine radara i znatno je ispod dopuštenog ljudskog sigurnosnog praga (manje od 0,1 posto dopuštenog zračenja) čak i na najbližoj zgradi, uključujući i krov gdje je radar smješten – istaknuo je Gergely.
Više informacija o meteorološkom radaru zatražili smo od Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) kako bi nam objasnili način rada, ali i upozorili na nelogičnosti koje se javljaju u specifikacijama radara te mogućnosti kršenja zakona.
– Kod radara je vrlo teško reći koji bi mogao biti učinak zračenja u konkretnom slučaju jer su oni vrlo specifični, a studija ima malo, pa treba biti na oprezu kada je riječ o zračenju – kaže Robert Markušić, inženjer medicinske radiologije i član HUZEZ-a, navodeći kako zapravo za opće radare postoji vrlo malo informacija, jer su gotovo svi podaci koje je moguće pronaći vezani uz profesionalnu izloženost radarima kao što je to kod vojnog.
Markušić upozorava na podatak sa stranice MetoSense gdje se navodi da je zbog ljudske sigurnosti radar potrebno postaviti od 10 do 50 metara daleko od najbližeg objekta. Na svojim stranicama, međutim, ne navode za koje točno radare vrijedi koja vrijednost, ali zato u HAKOM-ovu izvješću stoji da je udaljenost zadarskog radara do prvog objekta 46,3 metra. Bi li ona trebala biti već od 50 metara ili ne, pitanje je za nadzorna tijela.
Markušić također ističe da snaga radara nije 25 vati, kako su isticali u svojim promidžbenim materijalima, jer se u specifikaciji, kao i u HAKOM-ovu izvješću, navodi kako je snaga radara tisuću puta veća, odnosno 25 tisuća vati.
Osim toga, postavljeni radar, po svemu sudeći, nije ni u skladu s uvjetima Prostornog plana grada Zadra, u kojem stoji “u cilju preventivne zaštite stanovništva, jakost električnog polja (E) ne smije premašiti 6,1 V/m, a ukupna gustoća toka snage (S) 66 mW/m² na čitavom području obuhvata Plana”.
Iako u Prostornom planu nisu precizirano obuhvaćeni radari, oni, kao uređaji, zajedno s baznim stanicama, spadaju u Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja. Stoga bi se njihovi izračuni trebali moći primijeniti i na Prostorni plan. Ako prema Planu grada Zadra jakost električnog polja ne smije premašivati 6,1 V/m (volti po metru), onda je u sva tri HAKOM-ova mjerenja ta vrijednost premašena, negdje i za 218,44 puta! Naime, HAKOM je proveo mjerenja na trima lokacijama, drugom i četvrtom neboderu te točno ispod zgrade nasuprot “Kauflanda” koja se nalazi u sklopu ŠC-a Višnjik. Utvrđeno je da su izmjerene razine niže od propisanih graničnih vrijednosti. Ali...
– Razlike mjerene preko električnog polja su eksponencijalne, što znači da se omjer njihove vrijednosti kvadrira. Tako je vršna vrijednost radara pokraj zgrade na Višnjiku 1,12 puta veća, na drugom neboderu 161,94 puta veća, a na četvrtom neboderu 218,44 puta veća – upozorava inženjer radiologije Robert Markušić.
Znači li to da je vlasnik radara namjerno prešutio neke informacije važne za zračenje njegova uređaja? Što premašena jakost električnog polja za više od 218 puta znači za ljudsko zdravlje? O tim i drugim prijepornim činjenicama gospodin Markušić se nije htio određivati, ali svakako stoje kao pitanja bez odgovora, koja bi trebala dati nadležna državna tijela i nadzorne institucije.
– Zašto taj radar, koji prema navodima specifikacije ima domet od 95, 114 ili 150 nautičkih milja, nije instaliran na nekakvo brdo, nego u području guste naseljenosti? – pita se inženjer Markušić.
Ali nevoljama sa zadarskim radarom tu nije kraj. Naime, vlasnik je priskrbio suglasnosti 60 posto stanara nebodera koji su se složili da se iznad njihovih glava postavi meteorološki radar. Međutim, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, točnije članku 41., koji kaže da “za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja, naročito (...) davanje cijele stvari u zakup ili najma na dulje od jedne godine (...), potrebna je suglasnost svih suvlasnika”. Zadarski radar je postavljen na rok od pet godina za 10 tisuća eura, što znači da je trebao suglasnost svih stanara, a ne 60 posto suvlasnika koje je pribavio predstavnik stanara Branko Mišković. Dakle, ni u tom elementu nije sve u skladu sa zakonom.
Što će se dogoditi s radarom nakon svih ovih zamjerki, hoće li netko pozvati na red tvrtku koja ga je postavila i tražiti njegovo usklađivanje sa propisima ili će biti, kao u većini slučajeva kad su bazne postaje u pitanju i slični uređaji kojima se pripisuju štetno zračenja, “izio vuk magare”, ostaje nam vidjeti...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....