Škifić: Koriste se najprizemnijom populističkom manipulacijom građana. Evo što je prava istina o koncesiji za Gaženicu!

"Ovim činom se teritorij RH te krvavo stečeni novac svih građana uložen u izgradnju Luke Gaženica kao strateškog projekta RH, doslovno poklanja (po sistemu ključ u ruke) stranom "investitoru" kojem se u 20 godina koncesije traži da uloži cijelih 14 milijuna kuna... Ne možemo dopustiti da se Zadar rasprodaje – jer danas je to Gaženica, sutra će biti Jazine itd., sve dok ono što je i malo profitabilno ne ode u ruke stranih i domaćih mešetara potpomognutih lokalnim manipulatorima... Radi naše djece, radi naših branitelja, radi života koji su dani u obrani RH u Domovinskom ratu ne možemo dopustiti da Zadar postane ičije kolonija bez obzira o kome se radi... Postoji sumnja u regularnost "natječaja" odnosno sumnja u pogodovanje, korupciju i kriminal najgore vrste, a profitirat će naravno "zaslužni" na ovaj ili onaj način..."

Ovo su samo neke od "teza" inicijative "Obranimo Gaženicu" koja je prošlog tjedna u Zadru istupila u javnost tražeći hitnu smjenu upravnog vijeća Lučke uprave Zadar (LUZ), smjenu ravnatelja LUZ-a i poništenje njihove odluke o dodjeli koncesije za pružanje usluga u međunarodnom prometu korištenjem i održavanjem putničkog terminala tvrtki Zadar International Ports Operations (ZIPO) u vlasništvu turskog Global Ports Holdinga, jedne od najvećih kompanija na svijetu u tom biznisu. GPH kontolira 25 posto kruzerskog prometa na Mediteranu, većinski je dioničar u lukama Barcelona, Malaga, La Valetta, Cagliari, Catania, Ravenna, Kusadasi Izmir, Budrum i Antalya, a manjinski u kruzing lukama Singapur, Lisabon, Venecija i Bar u Crnoj Gori.

Iza inicijative "Obranimo Gaženicu" stale su opozicijske stranke MODES, Akcija mladih i MOST, a sa istim ili sličnim tezama o "kriminalu i korupciji u Gaženici" oglasilo se zadarski SDP, HSLS i HVIDR-a. Štoviše, upućeno je i pismo premijeru Plenkoviću i predsjednici Grabar Kitarović od kojih se traži zaštita hrvatskih interesa i hitna intervencija, a kulminacija podignute prašine zbog odluke o dodjeli koncesije tvrtki ZIPO, dogodit će se u četvrtak 29. ožujka, kada pred saborskim odborom za promet trebaju "odgovarati" ravnatelj LUZ-a Robert Škifić te predsjednik Upravnog vijeća LUZ-a i aktualni zadarski župan Božidar Longin.

Ukratko, Nova luka Zadar u Gaženici, u kojoj je država uložila 177 milijuna eura, po tko zna koji put, ponovno je postala (politička) tema naslovnica, suprotstavljenih tumačenja njene svrhe i gospodarske uloge, ali i razlog brojnih objeda, lažnih informacija, iskrivljenih činjenica, otvorenih manipulacija pa i govora mržnje prema "nepoćudnim investitorima". Kao vrhunac tog pokrenutog javnog linča garniranog objedama o korupciji i kriminalnu bez ikakve "osnovane sumnje", županijski vijećnik Akcije mladih Marko Pupić Bakrač pokrenuo je krajem prošlog tjedna službenu inicijativu da se ulica Gaženička bb, u kojoj stoluje, kako je napisao, "najveći zadarski ratni profiter", preimenuje "u Ulicu zadarskih poturica"! Istovremeno, u obranu odluke o koncesioniranju dijela Gaženice stala je zadarska Turistička zajednica, načelnici otočkih općina i brojni drugi pojedinci i udruge povezane sa strankom na vlasti...

- Iznenađen sam i žalostan načinom što je naša odluka o dodjeli koncesije dočekana na na nož kod pojedinaca u gradu Zadru. Ne samo zato što je riječ o projektu koji će idućih 50 godina biti nosilac razvoja Zadra, već stoga što se o njemu govori na temelju potpuno krivih informacija i premisa, što se koristi za najprizemniju populističku manipulaciju građanima. Da je samo jedan posto od onoga što su ovih dana iznijele razne stranke i inicijative u vezi koncesiji za Gaženicu točne, vjerujte mi da bih ja prvi bio protiv! To je samo dio teze da se sve napravljeno u Zadru u zadnjih desetak godina popljuca – kaže razočarano ravnatelj LUZ-a Robert Škifić na početku razgovora vođenog u društvu pomoćnika ravnatelja Đonija Štambuka i voditelja financija Marina Slavića, nakon što smo zajedno obišli novu zgradu putničkog terminala vrijednu 180 milijuna kuna. Zgrada je praktički završena i opremljena, a novom koncesionaru bi trebala biti predana na upravljanje 1. srpnja, na rok od 20 godina.

- Ovakva javna "galama" sigurno nam ne ide u prilog. Ugovor još nismo potpisali, a očekujem da to napravimo kroz desetak dana. Za sada nismo imali nikakve signale da bi odabrani koncesionar htio odustati od posla – ističe ravnatelj Škifić.

Gospodine Škifić, optužuju vas za netransparentan natječaj, pogodovanje jedinom prijavljenom natjecatelju i korupciju. Iako za ništa od toga nitko nije iznio nikakve dokaze, lavina javnih objeda ne zaustavlja se...

- Zbog toga želim krenuti od početka. Još na početku izgradnje Gaženice 2007. na traženje banaka kreditora, Njemačke razvojne banke (KFW) i Europske investicijske banke (EIB), ugledna francuska konzultantska kuća EGIS izradila je studiju isplativosti Nove luke Zadar. Već tada je rečeno da će se međunarodni promet u budućoj luci, kruzerski i linijski, uključujući terminal, dati u koncesiju. To su, dakle, bili uvjeti banaka, a država je na te uvjete pristala.

Naime, Hrvatska i Zadar nemaju iskustvo u vođenju tog segmenta poslovanja luke, a LUZ je, kao neprofitna organizacija, dužna osigurati usluge putem koncesije. Ako nema zainteresiranih, onda te usluge mora preuzeti na sebe. Podsjećam, da LUZ bez suglasnosti banaka kreditora ne može niti jedan korak napraviti. Svaka ponuda, svaki natječaj prolazi njihovu provjeru, banke svaka tri mjeseca sa svojim inženjerima provjeravaju dinamiku i kvalitetu izgradnje zgrade terminala. I kad dođu, svaki put pitaju: "Imate li koncesionara za terminal?" Pitaju nas jer znaju da je zgrada bez koncesionara mrtvo slovo na papiru.

Tvrdi se da je natječaj bio namješten?

- LUZ je ovaj natječaj provela potpuno transparentno uz poštivanje svih zakona i pozitivnih propisa RH! Od prvog do zadnjeg dana, svaki korak, svaki iskazani interes, sva pitanja kandidata i sva traženja za produljenje rokova natječaja, uredno smo oglašavali na našim službenim stranicama. Novinari koji su to pratili mogli su se uvjeriti da smo svaki korak prednatječaja i samog natječaja učinili javno dostupnim. Ništa se od nikoga nije skrivalo. Tekst natječaja izradili su stručnjaci s Pomorskog fakulteta u Rijeci na temelju studije isplativosti EGIS-a iz 2014. godine.

Ponovit ću, tražio se koncesionar za međunarodni promet putnika i vozila uz upotrebu i održavanje zgrade terminala, ne za cijeli prostor Nove luke Zadar u koji je država uložila 177 milijuna eura. S time se namjerno manipulira. Ukupna površina koncesioniranog područja iznosi oko 145 tisuća četvornih metara. U to ulazi dio zgrade terminala, gatova, mora i parkiralište. Zgrada terminala je velika 24.000 četvornih metara, a koncesionar će koristiti samo jednu trećinu zgrade, iako će morati voditi brigu o cijelom objektu jer su takvi tehnološki zahtjevi.

Dobro, ali natječajni uvjeti su bili postavljeni dosta visoko. Budući koncesionar je, među ostali, trebao zadnje tri godine imati godišnji promet od minimalno 200 milijuna kuna. Iz LUZ-a su se hvalili da je interes velik, a na kraju se javila samo jedna kompanija...

ŠTAMBUK: Na dva prethodna natječaja za iskaz interesa javila su nam se četiri najveća svjetska terminal operatera. Shvatili smo da, ako želimo koncesionara s novom vrijednosti, da to mora biti već afirmirano ime, s poslovnim ugledom i financijskom snagom. Promet od 200 milijuna kuna godišnje prelaze svi najveći terminal operatori.

ŠKIFIĆ: Uvjeti natječaja su i postavljeni s takvim ciljem. Da dobijemo operatera koji će luku razvijati. Zato smo za osnovnu fiksnu naknadu stavili 1,455.000 kuna, a u varijabilnom dijelu 10 posto od osnovne djelatnosti (putničkog prometa) i 3 posto od ostalih gospodarskih djelatnosti. Taj dio ponude bodovao se s 30 posto, a s po 10 posto bodovala se ponuda investicije i broj zaposlenih. Ostalih 50 posto bodova išlo je na povećanje prometa u luci. U tom dijelu 25 posto se odnosio na promet home porta, odnosno na matičnu luku za kruzere.

SLAVIĆ: Takvim sustavom bodovanja ponude iskazana je snažna namjera LUZ-a da budući koncesionar osigura prvenstveno razvoj luke. Samo rast prometa može razvijati Gaženicu. Ostalih 25 posto odnosilo se na tranzitni, ro-ro promet (15 posto) i međunarodni linijski promet (10 posto).

Je li točno da se na natječaju pogodovalo ZIPO-u? Jeste li zbog njih u dva navrata produžavali rok za predaju ponuda?

ŠKIFIĆ: To su potpuno krive informacije. Podsjećam da se svaki korak natječajnog postupka mogao pratiti na našoj web stranici gdje je još uvijek dostupna kompletna dokumentacija. Svi zainteresirani su je mogli na vrijeme pogledati i upoznati se s projektom. Primjerice, 12. prosinca u obilazak luke su došli ponuditelji iz International Cruise & Excursion (ICE) i Global Ports Holdinga (GPH). O svemu tome vođen je zapisnik, tko je na sastancima bio prisutan, o čemu se govorilo, koja se pitanja postavljali. Odmah nakon sastanka potpisani zapisnik smo objavili na web stranici.

Prvo produljenje roka za mjesec dana tražio je španjolski ICE. Bilo je to vrijeme božićnih blagdana, njihovi direktori nisu se mogli okupiti. LUV im je odobrio produljenje za prijavu, ali na 15 dana. Dva tjedna prije isteka roka talijanski Venezia Terminal Passeggeri (VTP) traži odgovore na 25 pitanja i produljenje roka na tri mjeseca. Odgovorili smo im na svih 25 pitanja, i poslali ih svim zainteresiranima, ali nismo mogli prihvatiti produljenje roka. Potom ICE krajem siječnja, zbog manjka jednog dokumenta, traži produljenje roka od mjesec dana. Taj jedan dokument, po ničemu bitan, uistinu je nedostajao u dokumentaciji, mi smo im ga ustupili i rok produžili na 15 dana, do 15. veljače. Mogli smo ih formalno odbiti, ali smo im izašli u susret da bi postigli konkurenciju. GPH dakle nijednom nije tražio produljenje roka.

Što se događa na otvaranju ponuda, 15. veljače?

ŠKIFIĆ: Stiže nam ponuda samo jednog ponuditelja, GPH. Stručno povjerenstvo konstatira da je pristigla ponuda formalno važeća i uzima ponudu u razmatranje. U tom sedmeročlanom povjerenstvu su bili predstavnica Ministarstva financija, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dva predstavnika Zadarske županije, dva predstavnika LUZ-a i jedan član Upravnog vijeća LUZ-a.

Što je GPH ponudio?

ŠKIFIĆ: Ponudili su više od postavljenih uvjeta. U fiksnom dijelu ponudili su 1,65 milijuna kuna godišnje, što je oko 32,5 milijuna kuna na 20 godina. Ponudili su 12 posto od bruto prihoda na putnički promet, što je 20 posto više od uvjeta iz natječaja, i 6 posto od ostalih gospodarskih djelatnosti, što je sto posto više od početnih uvjeta. Kako investiciju naveli su gangway (iskrcajne stepenice s kruzera) vrijedan 1,5-2 milijuna eura i drastično povećanje broja putnika. Nakon tri godine, dakle 2012., broj putnika u home port luci iznosio bi 72.528, a on je sada nula.

Broj putnika u međunarodnom tranzitu 2021., koji sada iznosi 134 tisuće, narastao bi na 246.544 tisuće. Primjerice, u prošloj godini na liniji Zadar – Ancona imali smo 8.500 vozila i 38.000 putnika. GPH je dao ponudu da će 2021. imati 13.677 vozila i 64.933 putnika. LUZ tu u prosijeku ima 1,5 eura po putniku i 2 eura po vozilu. Dakle paralelno s rastom prometa rasli bi i prihodi LUZ-a, plus bi iz njihove bruto zarade dobivali 12 odnosno 6 posto.

Možete li to malo objasniti? Ako broj putnika za tri godine naraste na 250 tisuća, što je gotovo dvostruko od sadašnjih brojki, koliko će LUZ od toga zarađivati?

ŠKIFIĆ: LUZ u ovom trenutku po putniku i BRT-u broda ima oko 4 eura. Ista cijena te naknade je i u Splitu, koji godišnje ima preko 230 tisuća kruzer putnika. Ta naknada ostaje ista i ako se promet podigne na 250 tisuća, LUZ će zarađivati milijun eura. Osim toga, LUZ će na svaki prihod koncesionara, ovisno o vrsti poslovanja, dobivati još 12 odnosno 6 posto.

Kako će koncesionar odrediti cijenu naknade po putniku? I kolika ona može bit?

ŠKIFIĆ: Stavit će onu cijenu koja mu bude tržišno opravdana. Venecija ima najveću cijenu, oko 12 eura po putniku. Dubrovnik malo veću od 5 eura. Moguće je da će ona sutra biti 5 eura, a možda bude simbolična, ili je uopće ne bude ako mu se to ne isplati. A mi ćemo uvijek ubirati svoja 4 eura. Naime, izvori prihoda koncesionaru su iz sigurnosne naknade (security fee: zaštitari, pregled putnika, pregtled prtljage) i najma prostora za obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti u putničkom terminalu (terminal fee), gdje ima oko 1300 kvadrata komercijalnog prostora. Pritom niti jednu cijenu koncesionar ne smije povećavati bez naše suglasnosti. Štoviše, sve postotke koje je dao u ponudi, koncesionaru ulaze u ugovor. Ako one ne budu ispunjene, mi imamo mogućnost raskida ugovora.

Kakvi su uvjeti za organizaciju home porta, matične luke za kruzere? Ipak je to najznačajniji dio ponude jer ima veliki multiplikator na druge djelatnosti?

ŠKIFIĆ: Koncesionar se obvezao u roku tri godine od preuzimanja upravljanja lukom odsigurati home port za kruzere. Ukoliko to ne ostvari bez valjanog opravdanja, mi možemo raskinuti ugovor. Home port u njihovoj ponudi znači mjesto ukrcaja i iskrcaja gostiju i posade. To znači da bi jedan kruzer s oko 1500 putnika trebao godišnje imati 30 dolazaka i odlazak iz Zadra. U Zadru bi se "punio" putnicima i potom vraćao nakon sedmodnevnih tura po Mediteranu. Takav home port ima i Dubrovnik od prije dvije godine za kompaniju Thompson.

ŠTAMBUK: U ovom trenutku 26 kompanija dolazi u Zadar. Do 2025. godine izgradit će se još oko sto kruzera u svijetu. Sada ih je u prometu oko 350. Prema tome, industrija će značajno porasti, a time sigurno i broj dolazaka i putnika do nas. Kruzer gosti su bolje platežne moći, njih 20-30 posto dolazi u destinaciju tri dana prije polaska broda, a isto toliko ih se zadržava u destinaciji nakon završetka krstarenja.

ŠKIFIĆ: To znači da Zadru u ovom trenutku nedostaje najmanje tisuću kreveta u hotelskom smještaju. Njihova popunjenost će biti 10-11 mjeseci godišnje, a to, opet, znači produljenje sezone, povećanje letova u zračnoj luci i proširenje piste za internacionalne letove. Pokušavamo dogovoriti da budemo u tom smislu home port luka za kineske goste. Paralelno sa svim tim, raste turističke usluge, logističke, trgovačke, ugostiteljske...

Koliko je realno očekivati da će lokalni proizvođači hrane imati koristi od home porta? Zar te velike globalne kompanije ne rade i nabavu globalno po najpovoljnijim cijenama? Poznato je da se radi o velikim količinama koje lokalni proizvođači jednostavno ne mogu ni proizvesti ni isporučiti.

SLAVIĆ: Treba početi, ovo je tek otvaranje putova u razvoju. Nitko još ne može predvidjeti što se sve ovdje može dogoditi. Tko je bio u Gaženici preko ljeta može vidjeti kolika masa svijeta tu prolazi. Samo prošle godine imali smo preko 1500 autobusa s kruzer gostima. Želim reći da home port ne može riješiti sve druge probleme, ali može biti generator bržih promjena i prilagodbi lokalne sredine potrebama takve industrije. U tom smislu se govori i o povećanju broju zaposlenih.

ŠKIFIĆ: Upravno tijelo koncesionara zaposlit će izravno oko 30 ljudi, ali indirektno u svim drugim djelatnostima i objektima otvorit će se na desetine novih radnih mjesta. To je taj multiplikativni efekt kojeg očekujemo i koji se dogodio u svakoj home port luci.

SLAVIĆ: Koncesionar će svoje lučke naknade imati pravo naplaćivati samo putnicima i vozilima u međunarodnom prometu. To ne mijenja dosadašnji sustav naplate lučkih pristojbi od strane LUZ-a koja će i dalje kao i do sada naplaćivati samostalno svoje pristojbe bez ikakvog utjecaja koncesionara.

ŠKIFIĆ: Koncesionar je, što se tiče zgrade, dužan brinuti o njenom održavanju, ali će je koristiti samo u jednoj trećini. On je dužan osigurati prostor za potrebe Lučke kapetanije i LUZ-a bez naknade, prostor za carinu i policiju u sklopu schengenskog prijelaza, što vam je 95 posto uredskog prostora zgrade. Koncesionar dakle treba brinuti o njenom održavanju i prilagodit radno vrijeme prema zahtjevima prometa, a parkiralište sa 300 mjesta moći će koristiti isključivo za potrebe home porta, ne i za domaći promet.

Kritičari kažu da je ponuda koncesionara ispod 0,0001 posto uloženih sredstava u Gaženicu. Odnosno da će s ubranim prihodima od koncesionara trebati stotinjak godina da se vrati uloženo u Novu luku.

ŠKIFIĆ: Država je strateški uložila u infrastrukturu Gaženice. Dakle, nisu uložili samo građani Zadra, nego cijele Hrvatske, zato me čude te maliciozne kritike pojedinaca iz Zadra. LUZ-u, kao i sve lučke uprave u RH, je neprofitabilna ustanova i prema zakonu je dužna osigurati pružanje usluga od općeg interesa ili iste obavljati sama za one djelatnosti za koje ne postoji gospodarski interes drugih subjekata. Naši prihodi na razini godine sada iznose oko 15 milijuna kuna i rastu na temelju izdanih koncesija i povećanja putničkog prometa. Dolaskom koncesionara za međunarodni promet i terminal naši će prihodi dodatno porasti.

Naše kreditne obveze godišnje iznose 16,3 milijuna eura. Taj se kredit vreća iz državnog proračuna i dosad je vraćeno 60 milijuna eura. Do 2022. godine bit će vraćen cijeli kredit prema KFW koji je iznosio 120 milijuna kuna, a do 2038. godine vraća se 76 milijuna eura kredita od EIB-a. Rastom naših prihoda, s obzirom da nemamo još uvijek visoke troškove održavanja luke, moći ćemo sudjelovati u otplati kredita, ali sigurno ne u cijelosti. Niti je moguće ukupni gospodarski efekt Gaženice sagledavati kroz proračun LUZ-a.