Delegacija Grada Zadra u sastavu Šime Erlić, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove, Darko Kasap, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo i Tomislav Korona, pročelnik za gospodarenje gradskom imovinom – posjetili su prošlog tjedna grad Lucca na sjeveru Italije gdje su se upoznali s njihovom situacijom prometnog povezivanja u strogoj gradskoj jezgri, kao i primjerima iz nekih europskih gradova.
Grad Zadar kao što je poznato ima velik problem s ulazom kamiona i kombija u staru gradsku jezgru Poluotok zbog dostave, osobito u ljetnim mjesecima kada se zbog turističkih gužvi događa kaos na zakrčenim trgovima i kalama kojima neprestano „prometuju“ dostavna vozila. Stoga su predstavnici gradske uprave pokušali pomoću talijanskih iskustava doći do rješenja za Zadar.
- Nama najbliži primjeri su upravo iz talijanskih gradova i premda to većini ljudi zvuči kao jednostavno rješenje do kojega se može doći tek boljom regulacijom, ipak, kad se malo zađe u tu problematiku vidi se da to nije baš jednostavna tematika i da se ona stalno mijenja i razvija, a da različiti gradovi na različit način pristupaju tom problemu, s različitom uspješnosti. Lucca je istaknut kao primjer grada koji već godinama na najambiciozniji, a možda i najradikalniji način, rješava taj problem. Oni su išli u osnivanje nove tvrtke s obzirom da im je gradska jezgra zbilja velika, otprilike kao naša dva-tri Poluotoka a s četiri su kilometra opasani bedemima. Imaju problem prometovanja unutar tih bedema, jer se kod njih vozi automobilima i po staroj jezgri. Oni to pokušavaju riješiti zoniranjem središta i napravili su taj sustav access control, odnosno kontrola pristupa identificiranjem pri ulasku. Postoji sustav kamera i znakova kojima se regulira promet u staroj jezgri, a grad je nabavio i električna vozila za transport tereta u gradskoj zoni kojima se opskrbljuju trgovine, kafići i svi ostali koji rade ili žive u staroj jezgri. Naravno, to se može i ignorirati pa ući i mimo odobrenja, ali onda ste u prekršaju i riskirate kaznu, a kod njih je jurisdikcija nad policijom na razini grada, pa je sve to znatno pojednostavljeno – prenio nam je talijanska iskustva Erlić.
Talijanski susjedi jesu unaprijedili sustav pomoću te tvrtke, ali nisu u potpunosti riješili situaciju jer su različite potrebe ljudi u staroj jezgri, od stanara do onih koji tamo rade. Postoji i vremensko određenje ulaska u staru jezgri, s tim da mala električna vozila gradske tvrtke mogu voziti tijekom cijeloga dana, ali to ipak nije u potpunosti zamijenilo potrebe drugih komercijalnih tvrtki da kombijima i kamionima ulaze u grad, ali u zadanom vremenu.
- To nam pokazuje da ne možemo donijeti odluku da zabranimo ulaz na Poluotok i zamijenimo ga električnim transportnim vozilima, jer ne bi mogli udovoljiti svim potrebama ljudi, a u Italiji su se pojedine gradske uprave čak izlagale i sudskim tužbama zbog potpune zabrane i davanja monopola jednoj tvrtki za prijevoz jer se to ipak smatralo monopolom. Zaključak je da se osnivanje tvrtke sa sustavom s transportnim vozilima na razini grada obzirom na veličinu Poluotoka, broj komercijalnih tvrtki i postojeće zakonodavstvo nama ipak ne isplati. Nema smisla raditi skladište na Ravnicama, kupovati vozni park, osnivati tvrtku koja će to raditi i ograničavati nekog drugog, te ulagati i velika sredstva u sve to, mi trebamo tražiti riješenja u poboljšanju odluke, u njenom čvršćem provođenju u suradnji s policijom, boljem sustavu kontrole ulaza i izlaza, senzorima, kamerama ili stupićima. U daljnjem razvoju sustava dugoročno rješenje bilo bi u postupnom smanjivanju razdoblja kad se može ulaziti u grad i alternative pomoću malih električnih vozila – „karića“. Znači do 8 sati ujutro opskrba bi se mogla obavljati normalno, a nakon toga alternativa bi bila električnim vozilima. To je samo ideja, prije toga treba napraviti detaljnu analizu koliko brojčano vozila ulazi u staru jezgru, u kojem je vremenu najveći promet, koliko dugo traje zadržavanje i tek onda potražiti rješenja. Rezultati te studije doći će nam do veljače, a sada trenutno, u prvoj fazi, znači do idućeg ljeta, ono što možemo napraviti je odluka o pojačanom nadzoru ulaza i izlaza, a onda nakon toga postupno uvoditi sustav nadzora kamerama, s tim da se ne smije ograničiti ulaz hitne pomoći, policije, Čistoće, Vodovoda, HEP-a i drugih službu, kao i prijevoz novca iz banaka itd. Tu otprilike vidim rješenje projekta urbane logistike u gradu Zadru – zaključuje Erlić.