Šefica Neurologije dr. Anamarija Mrđen: Moja je kći krvavo radila za specijalizaciju na mom odjelu. Dr. Karuc: Nismo diskriminirali liječnicu Krpinu!

- Je li Ivana Mrđen zaposlena samo zato što je moja kćer? Ne. Moja kćer je krvavo radila za specijalizaciju na Neurologiji – kazala je dr. Anamarija Mrđen.

- To ne znači da i drugi nisu krvavo radili – replicirao joj je odvjetnik Toni Primorac.

- Moja je kćer zbog toga imala više otegotnih nego olakotnih okolnosti – odgovorila je šefica zadarske Neurologije.

- Je li se po bolnici govorilo da je natječaj za specijalizaciju raspisana za vašu kćer? - dodao je zastupnik tužiteljice.

- Prigovor! Pitanje je zlonamjerno, to su insinuacije! - uskočila je Vedrana Vitlov, pravna zastupnica Opće bolnice Zadar.

Ovo je samo dio atmosfere s glavne rasprave održane u četvrtak na Općinskom sudu u Zadru povodom privatne tužbe liječnice Marije Krpine protiv zadarske bolnice zbog kršenja pravilnika i diskriminacije prilikom ocjenjivanja kandidata za specijalizaciju na Odjelu na neurologiju. Na natječaj za specijalizaciju raspisan u rujnu prošle godine primljena je Ivana Mrđen, kći šefice Odjela dr. Anamarije Mrđen, koja je od drugih kandidata bila bolja za 0,03 bodova. Da je Povjerenstvo nije diskriminiralo, smatra tužiteljica, specijalizaciju je trebala dobiti dobila ona, a ne Ivana Mrđen, koja je godinu dana dulje studirala od nje.

Tužba nekog liječnika protiv bolnice za diskriminaciju kod prijema na specijalizaciju, iza koje se zapravo otkriva priča o navodnom pogodovanju i nepotističkim odnosima u zadarskoj bolnici, presedan je za hrvatsku sudsku praksu. Naime, liječnica Krpina tužila je zadarsku bolnicu temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije po dvije osnove. Po prvoj osnovi, OB Zadar je pogrešno primijenila pravilnik po mjerilima za prijem specijalizanata jer povjerenstvo Ivani Mrđen nije odbilo jedan bod iako je godinu dana dulje studirala od doktorice Krpine. Mrđen je studij medicine završila nakon šest godina i deset mjeseci, odnosno nakon sedam akademskih godina. Za razliku od Marije Krpine koja je diplomirala nakon pet godina i deset mjeseci, odnosno nakon šest akademskih godina. Da je povjerenstvo sukladno pravilniku kojeg propisuje Ministarstvo zdravstva oduzelo jedan bod kandidatkinji Mrđen, kao što su to napravili kandidatima na drugim natječajima za specijalizaciju u OB Zadar, na spornom bi natječaju pobijedila Marija Krpina, a ne Ivana Mrđen.

Po drugoj osnovi, tužiteljica smatra da je povjerenstvo prilikom razgovora s kandidatima dalo prednost Ivani Mrđen, a ne njoj, koju su prvi put vidjeli na razgovoru s kandidatima, jer nju osobno poznaju, što ne može biti kriteriji za ocjenjivanje. Naprotiv, liječnica Krpina smatra da to predstavlja diskriminatorni razlog, doktorica Mrđen se favorizirala po osnovi društvene pripadnosti, odnosno društvu kolega liječnika u OB Zadar.

Početak glavne rasprave pred sucem Tomislavom Bagom protekao je u trosatnom ispitivanju samo dvoje svjedoka. Voditeljice Neurologije i majke doktorice Mrđen te zamjenika ravnatelja OB Zadar Edija Karuca i voditelja JIL-a, inače člana gotovo svih povjerenstva za prijem specijalizanata. Sud je kao svjedokinju pozvao i doktoricu Ivanu Mrđen, ali je OB Zadar u njeno ime dostavila ispričnicu jer je kao liječnica prebačena na bolnički Covid odjel.

- Nadzor Ministarstva zdravstva nije bio u OB Zadar zbog natječaja, ali znam da ih je tužiteljica o tome obavijestila. Prijave je poslala na četiri adrese, a jedna od njih je bio i USKOK koji je pozvao na razgovor neke moje kolege s odjela. Od njih sam i saznala za te prijave, kazala je dr. Anamarija Mrđen, dodajući da se kao voditeljica odjela „izolirala” od procedure natječaja na kojem je sudjelovala njena kćerka na način da nije bila u povjerenstvu za odabir najboljeg kandidata. O svemu je razgovarala sa svojom kćerkom, ali da će joj se kći prijaviti na natječaj, nije prethodno obavijestila ravnatelja bolnice, niti svoje kolege s odjela.

- Oni su znali da je to moja kćer jer su je znali otprije, kao liječnicu iz bolnice - kazala je dr. Anamarija Mrđen dodajući da je četiri od pet članova povjerenstva bili s Neurologije. Oni su njene dugogodišnje kolege i njezinu kćer su poznavali otprije. Također je rekla da Mariju Krpinu ne zna, ali zna njene roditelj, oca koji je radio kao oftalmolog u zadarskoj bolnici i majku medicinsku sestru.

Zamjenik ravnatelja Opce bolnice Zadar dr. Edi Karuc

Jure Miskovic/Cropix

- Poznajem oca i majku doktorice Krpina. Poznajem i njene stričeve liječnike, rođake i njihove žene. Svi oni koji su bili specijalizanti u našoj bolnici specijalizaciju su dobili jer su dobri doktori, a ne zato što se prezivaju Krpina – kazao je u svom svjedočenju dr. Edi Karuc.

- Ne smatram da je Ivana Mrđen dobila specijalizaciju samo zato što joj je majka voditeljica Odjela neurologije. Specijalizaciju je dobila zato što je dobra, vrijedna i poštena liječnica te što ima sve pozitivne karakteristike koji su po mome mišljenju potrebne za to mjesto – nastavio je Karuc odgovarajući na detaljna pitanja odvjetnika Primorca oko primjene pravilnika prilikom odabira najboljih kandidata za prijem na specijalizaciju. Dr. Karuc se nije mogao sjetiti koju je ocjenu dao kandidatkinji Krpina za završetak školovanja u redovnom roku, naglasio je da povjerenstvo računa kalendarske, a ne akademske godine, te da on „nije matematičar”.

- Moja je namjera uvijek bila da na natječaju primamo najbolje kandidate. Natječaje ne raspisujemo kad je nas volja, nego u sklopu petogodišnjeg plana za prijem specijalizanata. U tom planu je jedno mjesto bilo predviđeno za specijalizaciju na Neurologiji – govorio je Karuc koji se nije mogao točno sjetiti razgovora s kandidatkinjom Krpinom i kakav je dojam ostavila na njega. Na to ga je podsjetio odvjetnik tužiteljice citirajući njegovu izjavu kako kandidatkinja nije bila dovoljno zainteresiran za rad na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP), iako se nigdje u pravilniku to ne navodi kao jedna od kriterija.

- Nastojimo odabrati najbolje ljude koji su se pokazali u radu. Kandidate koji imaju znanje, volju, socijalnu i emocionalnu inteligenciju, koji su vrijedni i hoće raditi. U bolnici imamo problem što nitko ne želi raditi na OHBP-u, a tamo se najbolje vide potencijali kandidata – kazao je Karuc uz objašnjenje da je njegova procjena temeljena na osnovi školovanja dužeg od 26 godina i preko 30 godina radnog iskustva.

- To su moji kriteriji kad nekoga ocjenjujem u njegovom radu. Za mene je dobar kandidat onaj koji u 12 sati pregleda 150 ljudi a ne napravi propust. Koji kad ga zovem na telefon, odmah dotrči. Da je dobar u komunikaciji s pacijentima i kolegama. Da je u ponoć ako treba spreman nešto napraviti. Uvijek tražim dobre, radišne i vrijedne kandidate, jednako kao što se traže u privatnim firmama – objasnio je Karuc.

To ne znači da kandidati iz drugi sredina automatski dobivaju bod manje od onih iz Zadra, nastavio je Karuc, dodajući kako u zadarskoj bolnici rade liječnici iz Splita, Zagreba i drugih gradova, odnosno da se ne preferiraju kandidati koji su već imali neka radna iskustva u zadarskoj bolnici ili na OHBP-u, kao što ga je imala Ivana Mrđen koja je jedno vrijeme radila u neurološkoj ambulanti OHBP-u. Za razliku od dr. Mrđen, liječnicu Mariju Krpinu osobno ne poznaje, ali je s njom bio u komunikaciji kao s kandidatom. Karuc je osporio i pitanje tužitelja da daje prednost kandidatima koji su prije natječaja za specijalizaciju bili u kontaktu s kolegama s odjela, što je među ostalim OB Zadar navela u svom odgovoru na tužbu.

- Ne, ne dajemo im prednost, ali mislim da je stvar osobne kulture da se neki liječnik koji se želi natjecati za specijalizaciju na nekom odjelu dođe predstaviti i iskaže svoj interes, kao što je to bilo u vrijeme moga studiranja. Danas toga više nema, nema ni osjećaja poštovanja prema starijim kolegama i šefovima odjela – rekao je Karuc koji je na pitanje tužitelja je li imao saznanja da je natječaj na Neurologiji bio navodno raspisan baš za Ivanu Mrđen odgovorio da bolnica ne može raspisivati natječaje za specijalizaciju kako hoće, nego sukladno petogodišnjem planu koje odobrava Ministarstvo zdravstva.

Tužitelja je dodatno zanimalo je li upoznat s činjenicom da liječnica Mrđen već radi na Neurologiji, što je u svjedočenju potvrdila i njezina majka, te da svoje nalaze potpisuje kao specijalizantica, iako još nije dobila službeno rješenje Ministarstva, takozvani dekret, bez kojeg specijalizacija ne može početi. Unatoč uloženom prigovoru Vedrane Vitlov zato što rad liječnice Mrđen nije predmet ovog sudskog postupka, sudac Bago je ipak dozvolio pitanje.

- Svaki nalaz specijalizanta je pod nadzorom mentora ili starijeg liječnika u službi, ali je činjenica da specijalizacija teče tek dolaskom dekreta. On još nije došao, a kako to netko tumači, ne znam - kazao je Karuc.

Iduće ročište održat će se 1. travnja, a ne njega su kao svjedoci pozvani Ivana Mrđen, te članovi povjerenstva za prijem kandidata, neurolozi dr. Klaudia Duka-Glavor i dr. Ante Tolić iz OB Zadar. Sud je također, na traženje tužitelja, naložio bolnici da dostavi kompletan spis o provedenom natječaja za specijalizaciju kojeg bolnica tužiteljici još uvijek nije kompletno dostavila.