Katastrofalne poplave koje su pogodile područje Nina, osim štete na mostovima, domaćinstvima, Solani i infrastrukturi, "zbrisali" su i poznate pješčane plaže koje su jedan od osnovnih pokretača i "pogonska snaga" ninskog turizma. Bujica je najviše oštetila plažu Ždrijac gdje je odnijela čitav površinski sloj pijeska, pa su gradske vlasti Nina zatražile pomoć u sanaciji plaža bez kojih nema niti ninskog turizma.
Snimili smo situaciju, pod hitno ćemo morati ići u sanaciju, samo je pitanje kako, moramo to još vidjeti. Već smo stupili u kontakt s tvrtkama koje bi mogle izvesti tu sanaciju, da vidimo kako i na koji način bi se mogao taj pijesak dohraniti ponovno na plaže. Najviše je stradao Ždrijac, a ostale su plaže stradale uz obalni dio i prema ninskoj punti. Jedna i druga plaža su stradale, ali Ždrijac je zbilja neizmjerno puno. Bujica je "prebrisala" plažu jer je naišla s dvije strane i isprala pijesak. Kraljičina plaža je ostala sačuvana, tamo je stanje zadovoljavajuće, ali je i nje dosta nestalo tako da ćemo morati i na njoj dohranu raditi – kaže gradonačelnik Nina Emil Ćurko.
Plaže se mogu sanirati pomoću refulera, specijalnog stroja koji jaruža pijesak s morskog dna i pomoću dugačkih cijevi izbacuje more i pijesak na plažu. Nakon što voda isteče u more, pijesak ostaje nataložen na plaži, potom se ravna bagerima po površini i na taj se način plaža "dohranjuje". Sreća u nesreći je što u ninskom zaljevu ima dovoljno pijeska, pa se nadohrana može raditi s takvim strojevima.
Već smo kontaktirali neke tvrtke tako da vidimo tko raspolaže s takvom opremom jer je osim bagera s jaružalom potrebno najmanje kilometar isisne cijevi prema kopnu kojim bi se crpkama na plaže izbacivalo more s pijeskom. Mi smo do sada imali situacije u kojima smo morali dubiti kanal između naše dvije plaže, Kraljičine i Ždrijaca, za ulazak u ninski porat. To smo radili prije nekoliko godina sa refulerom, ali ovo sada je ogroman zahvat jer će se morati više od 50 tisuća kubika materijala vratiti natrag na plaže. Morat će se ići javnim natječajima i to uz pomoć države, jer se štete na plažama procjenjuju na iznos od 5 do 6 milijuna kuna. Mi bi iz proračuna mogli nešto zakrpati što se može s kraja učiniti, ali ovoliki projekt sanacije definitivno je nemoguće izvesti bez pomoći države – ističe Ćurko.
Ukoliko se osigura novac, posao će se sigurno stići obaviti do iduće turističke sezone, jer se nadohrane plaža pijeskom ionako redovno rade u proljeće. Na ninskom području sezona obično počinje u svibnju kada se otvara kamp u turističkom naselju Zaton, pa bi do tada trebao biti saniran barem dio plaža, ako ne sve.
To nam je prioritet u svakom slučaju. Za dva ninska mosta sad kreću istraživanja, pa projektiranja, s tim što bi bilo prioritetno prvo obnoviti donji ninski most kojim se kreće najveća količina pješačkog prometa, i turista i domaćih ljudi. I taj bi most trebalo obnoviti do početka sezone, jer gornji most nije toliko nužan kao donji kojim se kreće većina ljudi. Štete su velike, a poslovi obnove su specifični, kako za mostove tako i za plaže – zaključuje Ćurko.
Niska kućanstva također su imala velike štete kao i brojni restorani, a najveća katastrofa dogodila se u ninskoj Solani. Tamo ne rade crpke pa se ne može ispumpati voda da se vidi kakvo je stanje sa bazenima. Trenutno je plima i voda ne istječe vani, crpke su krenule prema Ogulinu koji je i sam pogođen poplavama, pa se još ne može utvrditi što se dogodilo s bazenima za taloženje soli. Ovogodišnji, rekordni, urod soli je uništen, a i zalihe ispred skladišta bujica je isprala i odnijela, tako da je vrlo malo ostalo soli i štete su skoro stopostotne...