U Bilišanima ne postoji temeljni ogranak HDZ-a i to bi, ako se „kuloarske informacije” potvrde, mogao biti jedan od razloga zbog kojih će otpad s područja cijele Zadarske županije završiti baš u Bilišanima, mjestu kod Obrovca na čijem se području nalazi tamošnji deponij zvan Kljakovača. Zasada je, ponovimo, riječ o „kuloarskim”, dakle nepotvrđenim informacijama, ali s obzirom na iskustvo koje govori da neslužbene informacije u Zadru iznenada i preko noći postanu jako službene, valjalo bi obratiti pažnju na ozbiljan problem pred kojim se nalazi ne samo lokalna politička elita nego i cjelokupno stanovništvo županije.
A problem se pojavio u trenutku kada je inspekcija ispisala rješenje da u roku od tri mjeseca, dakle do Nove godine, deponij kod Dikla mora biti zatvoren. Malo tko vjeruje da je, eto, inspektorica zaštite okoliša, baš iz čistog mira, potpuno samostalno i bez znanja nekoga od „viših instanci”, ispisala takvo rješenje. A to je rješenje, je li, izazvalo „šok i nevjericu” lokalne političke elite koja sada na brzu brzinu i u „dogovoru s nadležnim Ministarstvom”, kako je to najavio gradonačelnik Zadra Branko Dukić, traži novu lokaciju za dvogodišnje deponiranje otpada iz cijele Zadarske županije.
Problem s tim rješenjem je jednostavan: deponij kod Dikla, kao najveći deponij u Zadarskoj županiji, trebao bi biti zatvoren najmanje dvije godine prije nego što u funkciju bude pušten Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim! Zato je otvorena rupetina u „strategiji zbrinjavanja otpada” jer, želi se da vjerujemo, nitko ne zna gdje će u novim okolnostima završiti otpad iz cijele Zadarske županije. A otpad, to je jasno, u svom dvorištu ne želi nitko.
Prvi su se, po špranci, snašli političari, „šok i nevjerica” su neočekivano brzo nestali, a u javnosti se pojavila kuloarska informacija da će umjesto kod Dikla otpad biti odlagan na obrovačkom deponiju Kljakovača. I tako najmanje dvije godine, sve dok CGO u Biljanima Donjim ne proradi.
Kašnjenje tog megaprojekta poremetilo je ovdašnju statiku strategije zbrinjavanja otpada. Na deponiju Kljakovača je nedavno završena jedna „kazeta” za koju se smatralo da je namijenjena sanaciji obrovačkog deponija, ali „poznavatelji materije” odmahuju glavom na pomisao da bi ta „kazeta” sada mogla primiti dvogodišnji otpad iz cijele Zadarske županije. I podsjećaju da već odavno postoje službeni dokumenti iz kojih proizlazi da bi Kljakovaču trebalo što prije zatvoriti jer postoji mogućnost da procjedne vode stignu do Zrmanje i – vodocrpilišta Dolac Muškovci”! Kljakovača je također na putu sanacije, ali bi ona, završi li obrovački deponij u ulozi „rezervnog Dikla”, mogla biti odgođena za najmanje dvije godine.
Što eventualna odluka o odvozu otpada u Bilišane znači u financijskom smislu? Procjenjuje se da bi taj pothvat mogao koštati oko 20 milijuna kuna, jer bi za oko 200 dnevnih tura do Bilišana porasli troškovi goriva, kamiona, vozača.. Dvadeset milijuna, ali godišnje! U tom bi slučaju godišnji proračun zadarske Čistoće mogao narasti za dodatnih 20 i sa sadašnjih 70 poskočiti na 90 milijuna kuna.
A Dukićeva administracija ionako učestalo ponavlja da im korona ždere proračunske prihode. U završnici, malo tko sumnja da bi troškovi odvoza otpada mogli pasti na građane kojima se valja pripremiti na paprenije račune. Što će biti samo uvertira rastu računa koji će uslijediti kada proradi CGO...
Neslužbena vijest o Bilišanima nije ni potpuno suluda ni skroz nelogična. Nitko i nikada ne želi u svoje dvorište dovesti otpad, pogotovo to ne žele općinski i gradski političari i to baš u vrijeme kada ih čekaju lokalni izbori. A Obrovac i obrovački gradonačelnik Ante Župan već su pokazali „kooperativnost” kad je trebalo spašavati „strategiju zbrinjavanja” pa su, za nešto više novca u gradskom proračunu, svojedobno odobrili dovoz otpada čak iz Biograda.
Izbor Obrovca i Bilišana čini se logičan i kada je riječ o mogućoj „političkoj šteti” i otporima mikro zajednice: u Bilišanima živi nešto mahom starijih Srba, a temeljnog ogranka HDZ-a nema.
