StoryEditorOCM
4 kantunaPALME POSVAĐALE ZADRANE

Projektom predviđeno vađenje, pa vraćanje na obalu Jazina ispred Ljepotice. Pod izlikom da su bolesne žele ih zamijeniti – murvama!

Piše M. Kalajžić
16. travnja 2019. - 22:15
palme6-150419

"Četrnaest palmi na otoku sreće..." pjeva Daleka obala u svom davnom hitu, a u Zadru se zbog 15, a ne 14, palmi, već danima vode rasprave na Kalelargi, jer se – ne s otoka sreće – već s parkirališta na Branimirovoj obali ispred stambenog kompleksa Ljepotica, bagerima vade iz zemlje, da bi se nakon obnove obalnog zida i šetnice toga dijela uvale Jazine vratile natrag.

Ali možda čak i – ne. Komplicirana situacija uz svakom slučaju koja je uzbunila duhove Zadrana, jer su navikli vidjeti na tom dijelu obale poznate vizure palmi uklopljene sa skladnim stambenim kompleksom Ljepotica. Grad Zadar i Županijska lučka uprava (ŽLU) zajedno su krenuli u realizaciju treće faze uređenja obalnog pojasa u uvali Jazine što će zajednički i sufinancirati čime bi cjelokupni obalni pojas uvale Jazine bio rekonstruiran.

Plan je bio da kapacitet postojećih pontona za vezove brodica ostane kakav jest, a uredio bi se obalni pojas koji bi se popločao. Uredila bi se i šetnica sukladno projektu kojega je za cjelokupnu uvalu Jazine radio projektni biro "D&Z" vlasnika Zdravka Livakovića.

- Taj je dio obale bio pod asfaltom, na nekim mjestima je i utono, a ovim bismo projektom taj cjelokupni prostor uredili, posebno obalni zid koji bi se popločao uz opremanje svega što ide uz to. Postojeće palme na tom dijelu obale morat će se presaditi i onda opet vratiti natrag, pod uvjetom da su zdrave, odnosno da ih nije napala palmina pipa – kazao je uoči početka izvedbe projekta ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar Davor Škibola.

U planu je dakle bilo vraćanje palmi, ali sumnju u to da, prema svemu sudeći, od toga neće biti ništa, dao je sam ravnatelj Škibola nakon što su radovi pokrenuti.

- Mi prema troškovniku imamo obvezu uklanjanja palmi i vraćanja tih istih palmi natrag. Ali postoji u tome jedan problem. Te palme su bolesne. Sve su bolesne jer su zaražene palminom pipom. Ako struka kaže da ih se ne može izliječiti i spasiti, onda ćemo morati nabaviti drugih 15 palmi. U razgovorima s ljudima iz struke, rekli su nam da je to glupo jer su sve palme zaražene ili će biti zaražene. Kakva ćemo druga stabla nabaviti, odredit će stručne službe, odnosno grad Zadar. Kakva god oni požele, mi ćemo tamo staviti. Nije upitno hoće li biti palma ili murva, ali da bude nešto što će ostati i zadovoljiti sve i to je predviđeno u troškovniku – kazao je.

I odmah se "ugrizao za jezik" jer su reagirali Nasadi, gradska tvrtka za održavanje zelenila. Oni su demantirali da su palme bolesne s obzirom da su ih godinama uspjeli štiti od palmine pipe i tako sačuvati.

Kakva će biti daljnja sudbina tih palmi nitko ne zna, jer kada se izvade iz zemlje i vrate, pitanje je hoće li buiti zdrave ili će se u međuvremenu zaraziti. To nitko ne može znati, ali do sada su bile zdrave. Ne želimo da nam netko imputira da nismo dobro obavljali svoj posao. U hortikulturni projekt uređenja toga dijela Branimirtove obale nismo uključeni – kaže direktor Nasada Lenko Ugrinić. Palme se nakon vađenja mogu vratiti nazad, kao što se na sličan način postupilo s tzv. lepezastim palmama kod crkve Sv. Šime koje su s te lokacije – što je također tada izazvalo reakcije Zadrana – uspješno preseljene na Gradsko groblje gdje i danas "žive".

- Palme je teško sačuvati, pa i jedna Francuska koja je puno bogatija, ili Italija, nisu uspjele sačuvati palme od pipe s obzirom da pouzdano dobar lijek protiv nametnika zapravo ne postoji. Mi smo u suradnji s raznim proizvođačima zaštitnih sredstava uspjeli razviti eksperimentalnu metodu zaštite koja je do sada dala dobre rezultate, međutim generalno gledajući, bolje bi se bilo okrenuti domaćim, autohtonim biljnim kulturama kao što su kostela, crnika ili muška murva koja daje široku krošnju, a nema plod, nego palmama koje su donesene na naše područje s Havaja i nisu naše izvorne biljne vrste, zbog čega su i podložnije oboljenjima. Mislim da u konačnici nije logično i pametno vraćati te palme na Branimirovu obalu kad postoji mogućmnost da se opet zatruju – kaže Ugrinić dodajući kako su te palme zasađene na Branimirovoj obali sredinom 70.-tih godina kad se radio taj dio obale i zgrada Ljepotica čega se sjeća kao dječak.

- Tvrtka Akropolis iz Splita koja obavlja radove na obnovi Branimirove obale, angažirala je specijaliziranu firmu koja ima obvezu izvaditi palme, deponirati i sačuvati ih, te eventualno vratiti na isto mjesto. Palme su deponirane kod ovlaštene tvrtke Eurogarden u okolici Zadra gdje su iskopane rupe za njih gdje će biti privremeno smještene dok se ne odluči gdje će s njima. Ako su palme zdrave, mi ćemo ih vratiti jer bi nam to bilo i najjeftinije, ali ako struka kaže da su zaražene ili da bi mogle biti ugrožene presađivanjem, ići ćemo na neko rješenje. Kakvo, odlučit će struka – kazao nam je Škibola koji je dodao kako će više informacija o svemu imati u srijedu kad je zatražio da mu tvrtka Akropolis da točan izvještaj o preseljenju palmi i načinima eventualnog povratka.

- Tamo neće biti beton i gola trava, već će sigurno biti posađeno zelenilo, možda čak i više stabala nego što ih je bilo. Koja točno i kako, moći ću vam točnije reći tek kad dobijem sve potrebne informacije jer nadzirem projekte za uređenje šest luka i ne mogu u jednom trenutku imati podatke o svim detaljima – zaključio je Škibola.

 

Na tom dijelu obale nema 200 parkirnih mjesta kako je bila pogrešno informirana javnost, već 70-tak, a toliko bi ih trebalo i ostati nakon uređenja. Također i broj vezova za brodice ostaje isti, ali će se urediti obalni zid i napraviti šetnica, produbit će se obala uz obalni zid kako bi se uredila vrhunska lučica u centru grada, što je bila i glavna namjena projekta. Prema projektantima rok dovršenja je 160 dana, međutim s obzirom da će do 1. srpnja radovi s teškom mehanizacijom prestati, preostat će kamenoklesarski radovi pa ćemo pokušati iz Grada Zadra dobiti odobrenje da se taj dio finijih radova obavlja i u ljetnim mjesecima. Nadam se da bi do rujna to trebalo biti završeno. To ovisi o puno stvari, ali izvođač je ozbiljna tvrtka Akropolis iz Splita koja je već radila u uvali Jazine – ističe Škibola.

 

Projekt rekonstrukcija obalnog zida 3. faza obuhvaća 220 metara, izlicitirana vrijednost radova s PDV-om je 5,1 milijuna kuna, od čega Grada Zadar sudjeluje s milijun kuna.

 

07. studeni 2024 23:17