Sve smo usamljeniji na dnu europske ljestvice razvijenosti. Odavno su nas preskočili Česi, Poljaci, Mađari i Slovaci, lani su nas sustigli i prestigli Rumunji, pa danas i njima gledamo leđa pitajući se koliko će još vremena proći dok to ne naprave i Bugari, jedini od 28 članica Unije koji nam prave društvo pri dnu ljestvice.
Bugari su u prizemlju, mi u visokom prizemlju, Rumunji su se popeli na prvi kat. Eto, tako to nekako slikovito rečeno izgleda raspored zemalja po razvijenosti i standardu u neboderu Europske unije. Dok smo tranziciju iz socijalizma počeli tako da smo sa Slovenijom bili najrazvijeniji, danas su stvari stubokom drugačije. Drumovi odoše, a ja osta, kaže pjesma.
I stvarno je tako, Čehe više i ne vidimo koliko su zaprašili naprijed, prestigli su i Slovence, a početkom "devedesetih" i bili predmet grubih šala na račun automobila, tehničkih uređaja, odjevnih kombinacija i slično. Danas su se stvari iz temelja promijenile. Prema posljednjim Eurostatovim podacima, a dostupni su oni za 2015., te smo godine po stanovniku imali 16.700 eura BDP-a po paritetu kupovne moći, Česi su s 25.200 eura bili vrlo blizu EU prosjeku od 28.900 eura, Rumunji su imali 16.500 eura, a Bugari 13.600 eura.
A Bugari? Još smo sigurni
Pitali smo prof. Ljubu Jurčića koliko bi vremena trebalo da nas Bugari sustignu i prestignu, na što nam je taj ekonomist rekao da je to vrlo teško govoriti, no ako bi već morao onako ugrubo procjenjivati, bilo bi to za jedno desetljeće. Dakako, ako mi nešto ne bi značajno promijenili u tom vremenu, nego ostali ovakvi kakvi smo trenutačno.
Dr. Damir Novotny veli da će nas teško sustići, ali da mi značajno nazadujemo, dajući nam primjer Slovačke koja je od početka tranzicije do danas povećala svoj BDP za sedam puta, a mi upola manje, za samo 3,5 puta.
Prema procjenama Europske komisije, naglašava Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, ove i iduće godine BDP obiju zemalja, Hrvatske i Bugarske, trebao bi rasti po vrlo sličnim stopama. Pritom, Hrvatskoj trenutno statistički pomažu i negativni demografski trendovi koji utječu na povećanje BDP-a po stanovniku u odnosu na njegov ukupni rast. Stoga Savić veli da za sada ne može predvidjeti hoće li i kada Bugarska prestići Hrvatsku, ali teško je očekivati da bi do toga uopće moglo doći.
Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke, nije pesimist. Misli da Hrvatska ne mora čamiti na dnu europske ljestvice.
- Po mom mišljenju situacija nije dramatična jer Hrvatska relativno lako može uhvatiti priključak za ekonomijama istočne Europe koje su rasle brže ako politička stabilnosti omogući provođenje reformi u cilju jačanja konkurentnosti - ističe ovaj ekonomist. Objašnjava da Rumunjska i Bugarska brže konvergiraju zbog snažnijeg privlačenja inozemnih stranih investicija od tri do četiri posto BDP-a, Hrvatska ispod dva posto BDP-a te povoljnije strukture u korist prerađivačke industrije.
- Obje zemlje su ranije ušle u EU, što znači da su ranije započele integraciju u takozvane globalne lance vrijednosti, a u većoj mjeri i ranije su započele s korištenjem EU fondova. Relativno raniji ulazak u EU pozitivno je utjecao u smislu institucionalnog pritiska od strane Europske komisije te donošenja mjera za jačanje konkurentnosti, općenito, poboljšanja uvjeta poslovanja. Štoviše, hrvatska ekonomija se u proteklom srednjoročnom razdoblju suočila s relativno većim imperativom razduživanja, što je moglo imati negativan utjecaj na rast – navodi Stojić.
Što su sve napravili?
Rumunjska prednost je efikasnija ekonomska politika, smatra Zvonimir Savić i dodaje kako je ta zemlja znatno veće tržište s približno pet puta više stanovnika i znatno manjom stopom nezaposlenosti, relativno je bogata sirovinama, uspjela se specijalizirati u IT industriji te postati značajan proizvođač i izvoznik automobila.
- U odnosu na Hrvatsku još je u razdoblju prije krize ostvarila znatno veći porast domaće potražnje, kao i izvoza roba i usluga u odnosu na ostvareni rast vanjskog duga. Niža razina vanjskog duga u BDP-u, kao i znatno niža razina javnog duga, Rumunjskoj omogućavaju aktivnu ekonomsku politiku koja i dalje potiče rast. Tako su u 2016. godini ukupno porezno rasterećenje i rast plaća u javnim službama doveli do osjetnog rasta potrošnje, posebno osobne potrošnje, čiji je rast bio najviši u posljednjih devet godina. Rumunjska bi i u ovoj godini sa stopom rasta BDP-a od 4,3 posto trebala biti među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a – veli Savić.
Jednostavno je objašnjenje zbog čega nas je Rumunjska prestigla, njezin je BDP rastao brže od hrvatskog, pa se nekadašnja prednost Hrvatske topila.
Osim toga, analitičari Raiffeisenbank ukazuju da je Rumunjska krajem 2015. godine smanjila porez na dodanu vrijednost s 24 na 20 posto, smanjila još nekoliko bitnih poreznih stopa, pojednostavila porezni sustav i povezane procedure, te se ta zemlja godinama promovira kao "mjesto gdje se mogu zaposliti programeri koji govore engleski po razumnim cijenama".
Danas u Bukureštu posluju Adobe, Microsoft, IBM, Intel i Oracle, a u narednom se razdoblju očekuje još veća zastupljenost IT sektora u rumunjskom gospodarstvu.
- U 2016. godini više od tisuću javnih dužnosnika je optuženo za korupciju, uključujući ministre i gradonačelnike te suce. U veljači ove godine Rumunji su uspješno suzbili odluku o smanjivanju kazni za korupciju prosvjedom u kojem je sudjelovalo više stotina tisuća ljudi.
Nemamo reformi
Rumunjska je očigledno pokazala i želju i volju za okretanjem slobodnom tržištu i približavanjem razvijenijim zemljama EU-a, a to je dokazala smanjivanjem poreznog opterećenja u svrhu poticanja gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti, dok je stopa nezaposlenosti ispod pet posto, poticanjem poduzetničke klime i borbom protiv korupcije i gospodarskog kriminala – konstatiraju analitičari Raiffeisenbank.
- Najkraće rečeno, Hrvatska zaostaje zbog izostanka značajnijih reformi. Dugi niz godina se raspravlja o niskoj razini robnog izvoza, rastrošnoj državi, relativno visokom poreznom opterećenju, neefikasnoj administraciji, neefikasnom pravosuđu, slabom privlačenju greenfield investicija, visokim plaćama u odnosu na zemlje usporedivih značajki i jakoj domaćoj valuti, a na svim tim poljima ovih godina nema značajnijih pomaka osim nešto izraženijeg rasta izvoza omogućenog pristupanjem EU-u – reći će Zvonimir Savić i prisnažiti da istraživanje Doing Business Svjetske banke, unatoč određenom napretku u posljednjih devet godina, pokazuje da je Hrvatska u deset područja koje određuju ukupnu lakoću poslovanja bila i ostala lošije rangirana od svih 10 zemalja središnje i istočne Europe, pa tako i od Rumunjske i Bugarske.