StoryEditorOCM
4 kantunaPOD POVEĆALOM

Policija odbija kazniti ljude koji su u Nadinu napali novinarku Klimatskog portala i Faktografa Melitu Vrsaljko

Piše Petar Vidov/Faktograf.hr
22. srpnja 2024. - 17:33

Policija i državno odvjetništvo u Zadru neće podići kaznene prijave protiv ljudi koji su fizički napali novinarku Klimatskog portala i Faktografa Melitu Vrsaljko zato što je radila svoj posao. donosi Faktograf.hr

Podsjećamo, kolegicu Vrsaljko napali su otac i sestra moćnog zadarskog HDZ-ovca Darija Vrsaljka, Ivan Vrsaljko i Iva Perić. Najprije ju je 15. srpnja na javnoj površini fizički napao Ivan Vrsaljko, da bi joj njegova kći Iva Perić idućeg dana upala u dom i opet je fizički napala, gušila i čupala za kosu te joj pokušala oduzeti mobitel. Iako dijele prezime te su u daljnjem srodstvu, Melita Vrsaljko nije imala privatnih kontakata s osobama koje su je napale. Napadnuta je isključivo zbog svog novinarskog rada.

Zadarska policija i državno odvjetništvo, međutim, u svemu tome ne vide nikakvo kazneno djelo. Potvrdili su to u dopisu poslanom Europskoj federaciji novinara i Hrvatskom novinarskom društvu.

“Naglašavano kako je sa svim do tada utvrđenim saznanjima upoznato i nadležno državno odvjetništvo koje je potvrdilo kako se radi o događajima iz domene prekršajne odgovornosti odnosno da u događajima nisu ostvarena obilježja kaznenog djela. Sukladno tome, a uvjetovani zakonskom kvalifikacijom događaja i činjenicama koje su do ovog trenutka utvrđene, ne možemo primijeniti Protokol o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća.

Naime, u ponedjeljak, 15. srpnja policijski službenici Policijske postaje Benkovac-Obrovac su, nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv 59-godišnjeg hrvatskog državljanina i 31-godišnje hrvatske državljanke zbog narušavanja javnog reda i mira podnijeli optužni prijedlog i to zbog počinjenog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (tuča, svađa i vika na javnom mjestu), te su im izrečene mjere opreza (mjere zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom).

Nadalje, u utorak, 16. srpnja policijski službenici su, na temelju provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv 36-godišnje hrvatske državljanke, nadležnom sudu dostavili optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te joj je izrečena mjera opreza zabrane približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom odnosno s oštećenom 31-godišnjom hrvatskom državljankom iz događaja od prethodnog dana. Naime, policija je utvrdila da je 36-godišnjakinja navedenog dana došla na adresu prebivališta oštećene 31-godišnjakinje te ju verbalno, a potom i fizički napala pri čemu joj mobitel iz ruke bacila na tlo”, napisalo je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Europskoj federaciji novinara i Hrvatskom novinarskom društvu. Dopis istog sadržaja poslala je i PU zadarska.

Maja Sever: Policija svim novinarima šalje opasnu poruku

Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, kaže nam da ne može shvatiti kako je policija zaključila da u slučaju napada na Melitu Vrsaljko nema elemenata kaznenog djela.

“Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i ja smo tražili od MUP-a da aktivira protokol o zaštiti novinara. Kad smo dobili odgovor da osuđuju napad, ali to smatraju prekršajem, odgovorili smo im da se ne slažemo s takvom kvalifikacijom. Ako upad u nečiji dom i fizički napad nisu kazneno djelo, onda što jest?”, pita se Maja Sever.

“Osim što je ovo vrlo loše za kolegicu koja je napadnuta, loše je i za sve nas novinare i naš budući rad. Policija upućuje vrlo opasnu poruku, i to nakon što su se potpisima na nekim protokolima obvezali da će raditi na zaštiti novinara, nakon što su hrvatske vlasti u zakon uvele odredbu kojom se novinare tretira kao osobe koje obavljaju posao od javnog interesa, upravo s ciljem da ih se kvalitetnije zaštiti od nasilja. Republika Hrvatska se u Europi hvali napretkom koji je postignut u zaštiti novinara, ali očigledno je to sve mrtvo slovo na papiru. U stvarnosti to izgleda tako da lokalni moćnici mogu napadati novinarke na cesti, da ljudi mogu upadati novinarkama u kuće, čupati im kosu, gušiti ih, a da se to onda smatra kršenjem javnog reda i mira. Iz svega toga možemo zaključiti da se hrvatske institucije zaštitom novinarki i novinara žele baviti samo fiktivno i deklarativno”, poručuje predsjednica Europske federacije novinara.

Kako nečiji dom može biti javno mjesto?

Takav stav ima vrlo jasno uporište i u samom zakonu na koji se policija poziva. Oni, naime, tvrde da je fizičkim napadom na Melitu Vrsaljko u njenom domu prekršen članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. To, međutim, nije moguće, s obzirom na to da se u tom članku zakona eksplicitno navodi kako se ta odredba odnosi samo na prekršaje počinjene na javnom mjestu. Dom Melite Vrsaljko, za slučaj da to treba posebno naglašavati, nije javno mjesto.

Kako policija i sama priznaje da je Melita Vrsaljko fizički napadnuta u svom domu, tako su samo dva moguća razloga zbog kojih u čitavom slučaju nisu pronašli osnovu za kazneni progon: ili štite članove obitelji moćnog HDZ-ovca, ili ne znaju raditi svoj posao.

Prva mogućnost čini se znatno vjerojatnijom. Iako široj hrvatskoj javnosti nije poznat, ime Darija Vrsaljka u Zadarskoj županiji prilično je zvučno. Radi se o čovjeku od povjerenja Božidara Kalmete, najmoćnijeg zadarskog HDZ-ovca, dugogodišnjeg ministra prometa uz čije ime su se vezivale brojne korupcijske afere, istrage i sudski postupci, ali nikad nije nizašto osuđen. U politiku je Vrsaljko ušao kao Kalmetin čovjek od povjerenja, godinama je bio njegov vozač, a za odanost je nagrađen zaposlenjem u zadarskoj gradskoj firmi Nasadi te foteljom vijećnika u Županijskoj skupštini (gdje se rijetko pojavljuje i još rjeđe govori). O razini Vrsaljkovog utjecaja unutar zadarskog HDZ-a dovoljno govori činjenica da je na nedavnim izborima za članove gradskog odbora zadarskog HDZ-a dobio više glasova čak i od Kalmetinog sina Ante.

Ako ipak pretpostavimo da je postupak zadarske policije “samo” znak nesposobnosti, a ne ilustracija malignog utjecaja koje politički moćnici (posebno tzv. lokalni šerifi) imaju na institucije hrvatske države, ostaje nam samo da ih uputimo na Kazneni zakon Republike Hrvatske, u kojem vrlo jednostavno mogu pronaći odgovor na pitanje koja bi bila ispravna kvalifikacija slučaja napada na novinarku Klimatskog portala i Faktografa.

U članku 141. tako je opisano kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma, za koje je predviđena zatvorska kazna do godinu dana. U člancima 117. i 118. opisana su kaznena djela nanošenja tjelesne ozljede odnosno nanošenja teške tjelesne ozljede; za oba djela predviđene su zatvorske kazne, i to do godinu dana za kršenje članka 117. odnosno do pet godina za kršenje članka 118. Zatim je tu, u članku 139. Kaznenog zakona, opisano i kazneno djelo prijetnje, također kažnjivo zatvorom; štoviše, posebno stroga kazna – do pet godina zatvora – predviđena je u slučaju prijetnje novinarki u vezi s njenim poslom.

Hrvatske i međunarodne novinarske organizacije traže pravdu

I dok hrvatska policija smatra kako u slučaju napada na Melitu Vrsaljko nema potrebe za kaznenim progonom, potpuno drugi stav imaju hrvatske i međunarodne novinarske organizacije. Brojne organizacije već su se oglasile povodom napada na kolegicu Vrsaljko te od hrvatskih institucija zatražile da naprave svoj posao i procesuiraju napadače.

Podršku su, kako smo već pisali, javno izrazili Europska federacija novinara, Međunarodna federacija novinara, Reporteri bez granica, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske, međunarodna fact-checkerska mreža IFCN, europska fact-checkerska mreža EFCSN, regionalna mreža fact-checkerskih organizacija SEE Check te regionalna mreža za zaštitu novinara SafeJournalists, u čijem su članstvu Udruženje novinara Kosova, Udruženje novinara Makedonije, Udruženje BH novinari, Nezavisno udruženje novinara Srbije, Sindikat medija Crne Gore i Hrvatsko novinarsko društvo.

U međuvremenu se zajedničkim priopćenjem oglasile i organizacije okupljene u platformu Media Freedom Rapid Response (MFRR) koja nadzire i reagira na napade na novinare u Europi.

“Potpisane organizacije izražavaju duboku zabrinutost zbog fizičkih napada na Melitu Vrsaljko, novinarku koja radi za Faktograf.hr i Klimatski portal. Vrsaljko je napadnuta dva puta u istom tjednu, na ulici i u svom domu u Nadinu, zbog svog novinarskog rada. Pozivamo hrvatske vlasti da ne dopuste da ovi neviđeni napadi ostanu nekažnjeni”, stoji u priopćenju koje potpisuje Europska federacija novinara, Međunarodna federacija novinara, Međunarodni novinarski institut, OBC Transeuropa, Europski centar za novinarske i medijske slobode i Free Press Unlimited.

15. studeni 2024 08:31