Pohlepa je dobra - reče onomad Gordon Gekko, alias Michael Douglas, u Stoneovom filmu „Wall Street”. Otada traju rasprave je li tim korporativnim geslom Gekko obznanio konačni slom svih moralnih vrijednosti kapitalističkog društva, ili je iznio formulu prosperiteta ljudskog roda.
Pandemija koronavirusa upravo nam daje odgovor u realnom vremenu: pohlepa doslovno ubija ljudski rod.
Konkretnije: zbog pohlepe farmaceutskih tvrtki, koje se ne žele odreći patenta na cjepivo, onemogućuje se procijepljenost Trećeg svijeta, zbog čega će mnogi pripadnici spomenutog ljudskog roda umrijeti – oni iz siromašnih zemalja izravno zbog nedostatka cjepiva, a žitelji bogatih zemalja zato što će zbog nedovoljne globalne procijepljenosti pandemija trajati i dalje, jer će virus kružiti svijetom u sve novijim mutacijama.
Situaciju otežava i sebičnost vlada bogatih zemalja, koje svojim „nacionalizmom cjepiva” – prisvajanjem veće količine cjepiva od one nužne za njihovu populaciju - prolongiraju okončanje pandemije. Recimo, iako ima dovoljno drugih cjepiva za svoje građane, SAD zalihu AstraZeneca cjepiva odbija podijeliti čak i s EU saveznicima, koji grcaju u problemima zbog manjka cjepiva.
Od skoro pola milijarde doza cjepiva dosad iskorištenih u svijetu, 90 posto primili su žitelji država s visokim i srednjim prihodima, a preko 70 posto ih živi u 10 razvijenih zemalja. S druge strane, analize pokazuju da će žitelji siromašnih država uz ovakav tempo proizvodnje cjepivo dobiti tek 2024. godine. Kapitalizam se pokazao krajnje neefikasan za ovakve situacije.
Poučak dr. Ghebreyesusa
Iako su cjepiva tako brzo razvijena isključivo zbog milijardi eura/dolara koje su farmaceutske tvrtke u tu svrhu dobile od poreznih obveznika, ideja da bi cjepivo trebalo biti opće dobro – odnosno da bi tehnologija proizvodnje trebala biti dostupna svakoj zemlji, kako bi sama mogla proizvesti doze potrebne za vlastitu populaciju – nasukala se na hrid kapitalističke pohlepe.
Nejednaku raspodjelu, odnosno nedostupnost cjepiva zemljama Trećeg svijeta, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus još je u siječnju nazvao „katastrofalnim moralnim neuspjehom”, istaknuvši da će cijena tog neuspjeha „biti plaćena životima u najsiromašnijim zemljama svijeta”.
Ovog tjedna čelnik WHO-a još je zaoštrio kritike, ocijenivši da se nepravedna raspodjela cjepiva u međuvremenu čak i povećala, što je nazvao „moralno uvredljivim”:
„U siječnju sam upozorio da će svijet doći na rub moralnog sloma ako ne osigura jednaku raspodjelu cjepiva (...), ali šokantno je kako je malo učinjeno. Jaz između broja cjepiva primljenih u bogatim i siromašnim zemljama se produbljuje i svakog dana postaje sve groteskniji”, rekao je Ghebreyesus, dodavši kako nije pošteno da zdrava mladost u bogatim zemljama dobiva cjepivo prije ranjivih skupina u siromašnim državama.
„Zemlje koje danas cijepe mlađe, zdrave osobe, koje su izložene slabom riziku zaraze Covidom-19, čine to na štetu života zdravstvenog osoblja, starijih i rizičnih skupina u drugim zemljama”, naglasio je čelnik WHO-a.
Poučak WTO-a
Zbog takvog stanja sve više zdravstvenih radnika i nevladinih organizacija poziva zapadne vlade da pooštre odnos prema farmaceutskim tvrtkama, na način da se one odreknu intelektualnog vlasništva za opće dobro, te da objavom formule za proizvodnju cjepiva omoguće svim zemljama da ga sami proizvode.
U tom smislu, Indija i Južna Afrika još su u listopadu pozvale Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) na suspenziju patenata za cjepiva protiv Covida-19, upravo kako bi siromašnije zemlje mogle što prije početi s proizvodnjom cjepiva.
Inicijativi se pridružilo još stotinjak manje razvijenih država, a početkom ovog mjeseca i čelnik WHO-a Ghebreyesus je pozvao na privremenu suspenziju patenata na cjepiva, jer „fleksibilnost u trgovinskim regulacijama postoji za izvanredna stanja, a globalna pandemija (...) zasigurno spada u to”.
Međutim, WTO je pokazao da ne haje za WHO. Još u listopadu ovaj je stožerni komitet globalnog kapitalizma poručio da bi „suspenzija intelektualnih prava čak i na ograničeni vremenski period (...) potkopala zajedničke napore koji se već događaju”, da bi ovog mjeseca i službeno odbio prijedlog WHO-a, Indije i Južne Afrike, ostavši na braniku profitnog pristupa.
I bogate zemlje - SAD, Britanija, EU članice – ustale su protiv tog prijedloga, jer da se time suzbija inovacija i demotivira farmaceutske tvrtke da dalje razvijaju i istražuju cjepiva. Čitaj: korporativni profit ima prednost pred ljudskim životima.
Poučak Gordona Gekka
Svjesne da bi ova inicijativa ugrozila njihov konjukturni monopol, protiv nje od početka snažno lobira i farmaceutske industrija. Generalni direktor Međunarodne federacije farmaceutskih tvrtki Thomas Cueni u New York Timesu je ustvrdio da bi takva suspenzija „ugrozila buduće medicinske inovacije”, dok je Udruženje vlasnika intelektualnih prava - čije su članice i američki farmaceutski giganti Pfizer i Johnson & Johnson - uputilo novom predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu pismo u kojemu se prijedlog Indije i Južne Afrike ocjenjuje „opasnim i kontraproduktivnim”.
Za takav stav farmaceuti imaju stotine milijuna, čak i milijarde razloga. Prema analizi Wall Street Journala, menadžeri i direktori 13 velikih farmaceutskih tvrtki lani su prodali vlastite dionice ukupne vrijednosti 500 milijuna dolara, dok su ih godinu ranije prodali u vrijednosti od 132 milijuna dolara, tako da su zbog pandemije lani zaradili četiri puta više nego prethodne godine.
Nadalje, prema analizi Guardiana, Pfizer i njemački BioNTech ove bi godine od cjepiva trebali zaraditi najmanje 15 milijardi dolara, Moderna 18,4 milijarde, Johnson & Johnson 10 milijardi, a
AstraZeneca dvije milijarde dolara. Slične zarade predviđaju im se i iduće tri godine.
Sada shvaćamo zbog čega sirotinja iz Trećeg svijeta mora umrijeti: da bi se ove milijarde realizirale. Sjetite se što o pohlepi reče Gordon Gekko.
Poučak Borisa Johnsona
Čini se da Gekko živi vječno, jer se neprestano inkarnira u razne figure kapitalističkih moćnika. Ovog tjedna tako je Gekkov duh ušao u britanskog torijevskog premijera Borisa Johnsona, koji je na stranačkom sastanku u utorak navečer poručio da su za uspjeh kampanje cijepljenja u Britaniji zaslužni „kapitalizam i pohlepa”.
„Razlog zašto imamo uspješno cjepivo je kapitalizam, razlog je pohlepa, prijatelji moji”, prenose Johnsonove riječi The Sun i Reuters.
Osim što je degutantna i nezahvalna (kad je lani i sâm obolio od koronavirusa, spasio ga je upravo sustav javnog zdravstva), ova Johnsonova tvrdnja je i činjenično pogrešna, jer implicira da samo kapitalističke zemlje mogu stvoriti cjepivo protiv koronavirusa, što ne odgovara istini: komunistička Kina već ima dva cjepiva (Sinopharm i Sinovac), a komunistička Kuba paralelno razvija čak četiri cjepiva, od kojih Soberana-2 prolazi finalno testiranje.
Od četiri zadnje komunističke zemlje na svijetu, dvije su uspjele razviti vlastito cjepivo. A od 200 kapitalističkih država one koje su razvile svoje cjepivo možemo nabrojiti na prste jedne ruke. Očito, pohlepa nije jedina pokretačka snaga čovječanstva. Zemlje koje su kroz kapitalističko uređenje ozakonile totem privatnog vlasništva i pohlepu nisu ispale efikasnije od socijalističkih zemalja. Naprotiv.
Poučak Hillary Clinton
Dubinu moralne deformacije suvremenog kapitalističkog društva, čak i više od Johnsona, iskazala je nesuđena predsjednica SAD-a Hillary Clinton, koja je intervjuu za Foreign Affairs kritizirala Bidena jer je dopustio Rusiji i Kini da napreduju u „diplomaciji cjepiva”, te je predložila da SAD podijeli višak cjepiva siromašnim zemljama kako Rusija i Kina ne bi tamo jačale utjecaj.
„Kina i Rusija guraju svoja cjepiva, to me rastužuje”, rekla je Hillary Clinton.
Shvaćate: ne rastužuje je što u tim siromašnim zemljama zbog nedostatka cjepiva ljudi umiru, već to što ih iz smrti izvlače američki rivali. To je ta „pustoš srca” kapitalističkog svijeta: zov profita i nadmoći jači je i od rođene majke, a kamoli od milijardi siromašnih neznanaca.