StoryEditorOCM
4 kantunaBORBA ZA (NE)RAD

Pet sudaca Općinskog suda u Zadru ustalo protiv šefa Marija Pešića: optužuju ga za mobing, štetu i osvećivanje, ali Đerđ im odbio sve prigovore!

Piše Ivica Nevešćanin
20. ožujka 2022. - 22:32

„Predsjednik našeg suda vrši neviđeni mobing, šikaniranje, tlačenje do iživljavanja, „progon vještica” i rukovodi sudom na način koji je štetan ugledu suda, zaposlenima u sudu i građanima, dakle državi. Da li to radi iz neznanja i nesposobnosti, da li iz nekih niskih pobuda poput želje za osvetom, revanšom ili možda netrpeljivosti, da li zato što kalkulira i želi potjerati što više zaposlenih da bi doveo „svoj kadar”, da li to radi samoinicijativno ili po naputku nekoga tko ga je doveo na tu poziciju jer možda nekome itekako odgovara da u neredu i konsternaciji koja je na sudu zavladala „lovi u mutnome” i u nekim postupcima pred sudom postigne ono što inače ne bi mogao postići, to je na vama da istražite i utvrdite, a ako ne budete to učinili bit ćete sudionici u njegovim rabotama.”

Ovim se riječima Slaven Vrdoljak, sudac Općinskog suda u Zadru, krajem prosinca prošle godine obratio ministru pravosuđa Ivanu Malenici, Upravi za pravosudnu i upravnu inspekciju te saborskom Odboru za pravosuđa, zbog odluke predsjednika Općinskog suda Marija Pešića da njega i njegove kolege premjesti s Prekršajnog na Parnični odjel Općinskog suda u Zadru. 

Sudac Vrdoljak u svojoj predstavci upućenoj i predsjednicima Vrhovnog i Visokog prekršajnog suda te Državnom sudbenom vijeću, ističe da se obraća „ne sam, već zajedno sa većinom kolega pa i službenika koji se neće potpisati uz mene, a kad pročitate do kraja bit će jasno i zašto”. On se pak ne želi skrivati jer „pred kraj sam radnog vijeka i nemam što izgubiti i želim da svi budu upoznati sa situacijom na ovom sudu. Ne samo to nego i da poduzmu nešto i to što prije”.

Iza ovog žestokog uvoda Vrdoljak na tri stranice gustog teksta iznosi problem koji muči „većinu kolega”, odnosno šest sudaca i jednu višu sudsku referenticu, koji su uložili prigovor na Godišnji raspored poslova (GRP) predsjednika Pešića za 2022. godinu. Prigovore višem sudu podnijeli su suci Prekršajnog odjela Nada Olić, Magda Troskot, Ankica Karuc i Slaven Vrdoljak, sutkinja Sonja Miljak s Parničnog odjela te sudska službenica Danka Vidas. Međutim, predsjednik Županijskog suda u Zadru Željko Đerđ je sve njihove prigovore i primjedbe odbacio kao neosnovane i potvrdio novi radni raspored kolege Pešića. 

Reakciju sudaca izazvala je odluka predsjednika Pešića da u sklopu akcijskog plana za saniranje loših rezultata Općinskog suda, ukine Prekršajni odjel i formira novi Kazneno-prekršajni odjel. Tako su svi suci Prekršajnog odjela, osim sutkinje Lorinde Tolić, raspoređeni na Parnični odjel. Kako ih većina ima oko 65 godina i nemaju nikakvog iskustva u radu na parnicama te ih samo nekoliko godina dijeli od starosne mirovine i 70 godina života, suci su takav premještaj na završetku karijere doživjeli kao oblik mobinga i kršenje sudačke etike. Štoviše, protive se prelasku na novi odjel ističući da će krive Pešićeve odluke imati odraz na učinkovitost i ugled suda, a štetu će najviše platiti građani. 

image

Zadar, 100316.
Na fotografiji: zgrada Opcinskog suda u Zadru.
Foto: Luka Gerlanc/CROPIX

Luka Gerlanc/Cropix

Tijek ovog međusudačkog sukoba na Općinskom sudu u Zadru rekonstruirali smo iz nekoliko sudačkih predstavki te rješenja predsjednika Županijskog suda Đerđa koji je u potpunosti stao iza Pešićeve „reforme pravosuđa”, kako sudac Vrdoljak ironično naziva gašenje Prekršajnog odjela.

Kao novoizabrani predsjednik Općinskog suda u srpnju 2020. godine Pešić se suočio s poraznim podacima Ministarstva pravosuđa o niskoj učinkovitosti Općinskog suda u Zadru. Sudac Đerđ navodi kako je Prekršajni odjel u 2020. „napravio uvjerljivo najveći negativni rezultat na Općinskom sudu u Zadru, a na što je ukazao i sam ministar pravosuđa i uprave u posjetu tome sudu u rujnu prošle godine”. U kolovozu 2020. je održan razgovor s predsjednicom Prekršajnog odjela o „nužnosti poduzimanja mjera za saniranje negativnog rezultata”, održan je i sastanak sa svim sucima Prekršajnog odjela 2. studenoga 2020. „gdje im je ukazano loše stanje u odjelu”, no ni nakon toga stanje se nije promijenilo na bolje „već je i u 2021. iskazan novi negativni rezultat u pogledu rješavanja priliva spisa, što je ponovno aktualizirano posebice izradom akcijskog plana”. Unatoč svemu tome Prekršajni je odjel završetkom studenoga 2021. riješio čak 1733 predmeta manje nego što ih je primio. 

Đerđ pritom sugerira da je takvom stanju kumovala komocija i nerad sudaca, kaže kako su se na Prekršajnom odjelu rješavali uglavnom „najjednostavniji predmeti prekoračenja brzine, snimljeni postavljeni fiksnim kamerama, a rasprave se zakazuju samo prije podne od 9,00 do 10,30 sati, odnosno jedan do dva ročišta prosječno dnevno i to dva do tri dana u toku tjedna”. 

Nasuprot tome, naglašava Đerđ, Parnični odjel ima problema s manjim brojem sudaca i velikim brojem zaduženih predmeta, posebice starih, pa je predsjednik Pešić odlučio „sve moguće snage usmjeriti na poboljšanje i povećanje broja riješenih predmeta”. A to je napravio tako da je rješavanje prekršajnih predmeta prepustio sudskim savjetnicima, a prekršajne suce je prebacio na parnice, kako bi povećao broj riješenih predmeta na tom najkritičnijem odjelu. Đerđ također smatra da godine starosti nisu i ne smiju biti prepreka za redovno izvršavanje sudačkih obveza, kao i za stjecanje novih znanja potrebnih za kvalitetno obavljanje sudačkog posla.

Sutkinja Nada Olić međutim smatra da je gašenje Prekršajnog odjela neosnovano jer je u 2021. tamo ostalo neriješeno 9060 predmeta, što jedan sudac i nekoliko sudskih savjetnika neće moći riješiti. Smatra da je za toliki broj predmeta i očekivani priliv trebalo ostaviti Prekršajni odjel s barem pet sudaca i nekoliko savjetnika, a ovako se opterećenje prebacuje na kaznene suce koji će sada morati dežurati 365 dana u godini na prekršajima hine naravi. Istovremeno je, navodi, na Parničnom odjelu raspoređeno 30 sudaca i sedam sudskih savjetnika iako je u tom odjelu na kraju studenog 2021. bilo neriješeno 7659 predmeta „pa je upitno da li je za toliki broj predmeta neophodan ovako predviđeni broj sudaca”.

Sutkinja Ankica Karuc tome dodaje da je na Prekršajnom odjelu konstantno velik priliv predmeta (trenutno oko 8000 predmeta), a na Parničnom oko 7060 predmeta „pa parničari imaju u radu svaki oko 235 predmeta, što je jedva dostatno za ispunjenje Okvirnih mjerila za rad sudaca”, tzv. sudačke norme. Osim toga, s obzirom da je cijeli radni vijek provela na Prekršajnom odjelu, prelaskom na parnice koje nikad nije radila, sutkinja Karuc iskazuje „bojazan da neće moći ispunjavati Okvirna mjerila odnosno stručno i profesionalno rješavati predmete kako to nalaže članak 6. Kodeksa sudačke etike”. Budući da za najduže dvije godine namjerava ići u mirovinu, smatra da „za taj kratki period neće uspjeti niti savladati tako složenu materiju”.

image

Zadar, 100316.
Na fotografiji: zgrada Opcinskog suda u Zadru.
Foto: Luka Gerlanc/CROPIX

Luka Gerlanc/Cropix

Sudac Đerđ potvrđuje da je do kraja studenoga na Prekršajnom odjelu ostalo neriješeno preko 8700 predmeta i to unatoč tome što su svi suci na Prekršajnom odjelu u prosincu 2021. ispunili više od 100 posto norme. „Prema mjesečnim pokazateljima proizlazi kako je ta Okvirna mjerila sutkinja Nada Olić ispunila s preko 100% već u lipnju u 2021., a da bi u preostalih šest mjeseci ispunjenje Okvirnih mjerila bilo znatno manje (svega 14% za šest mjeseci), što ukazuje da se kontinuirano radilo istim tempom cijelu godinu da bi broj neriješenih predmeta bio znatno manji nego što to stvarno jeste”. 

Đerđ smatra neprimjerenim uspoređivanje broja neriješenih parničnih spisa (7659 na kraju studenoga 2021.), s brojem neriješenih prekršajnih spisa (8700 na kraju studenoga 2021.) „s obzirom da težina parničnih i prekršajnih spisa nisu usporedivi niti u pogledu složenosti niti u pogledu dužine trajanja postupka...”.

Od predsjednika Marija Pešić zatražili smo razgovor na ovu temu, ali smo umjesto susreta dobili njegovo očitovanje u kojem navodi da su prigovori sudaca i drugog službeničkog osoblja uobičajeni kod izgrade GRP-a. Prije donošenja GRP-a održao je sjednicu sa svim sucima s ciljem iznošenja mišljenja o osnivanju novih odjela, rasporeda i podjele poslova u sudskim odjelima te zaduženjima sudaca. Neki se suci, kao Vrdoljak, nisu pojavili na toj sjednici, a nakon što su im primjedbe odbijene, on i sutkinja Troskot su otišli na „dugotrajno bolovanje”.  

„Općinski sud u Zadru u 2021. godini je zaprimio ukupno 60.667 predmeta i riješio 60.141 predmet te su upravo GRP-om Općinskog suda u Zadru za 2022. godinu poduzete mjere kako bi se povećala učinkovitost određenih odjela. Radi šire slike napominje se da je rad suda tijekom prošle godine bio znatno poremećen velikim brojem bolovanja djelatnika suda uslijed zaraze Covid 19 virusom kao i da su brojne rasprave morale biti odgođene jer su i stranke bile zaražene ili u samoizolaciji i nisu mogle pristupiti na ročišta. Također većem brojem djelatnika suda prošle godine prestao je radni odnos; dva suca ovog suda su udaljena od obnašanja sudačke dužnosti (od kojih jedno udaljenje traje još od 2016. godine); još uvijek nisu popunjena četiri upražnjena sudačka mjesta za suce koji su proteklih godina otišli sa suda i popunjavanje kojih je u tijeku pred Državnim sudbenim vijećem te da ovaj sud prošle godine nije imao ispomoć jednog suca koji je prethodnih godina bio privremeno premješten na rad na ovaj sud obzirom da je navedeni privremeni premještaj istekao”, naveo je predsjednik Pešić.

„Ukoliko ovo bude 'mrtvo slovo na papiru' – piše sudac Vrdoljak na kraju svoje predstavke – onda ćemo biti prisiljeni (...) presliku ovog obraćanja ili vapaja poslati Uredu predsjednika RH, medijima (...) i odgovarajućim institucijama unutar Europske unije koje će sigurno biti veoma zainteresirane za ovaj sadržaj, a možda konačno i pokrenuti stvari na bolje. Europski istražitelji iščačkaju uvijek nešto što naši ne vide ili ne čuju”.

Ako suci ne znaju kakvo je stanje na sudovima, tko zna?

Sutkinja Miljak i službenica Vidas

 

Sutkinja Sonja Miljak prigovorila je Pešiću što je premještaj iz Zadra na Pag svih pet dana u tjednu. Iako kao glavni razlog za premještaj Pešić navodi broj neriješenih prigovora na zemljišno knjižnog referenta u Pagu, istovremeno je iz nadležnosti sutkinje Miljak oduzeo zemljišnoknjižne predmete koje je radila na Općinskom sudu u Zadru. Miljak zato smatra da je takvu odluku Pešić donio iz osvete, odnosno zato što je sa sutkinjom Terezom Mitrović „protiv njega podnijela prijavu”. Premda se ne navodi o kakvoj je prijavi riječ, prigovor sutkinje Miljak Đerđ je odbacio jer argumenti za tobožnju osvetu „nisu prihvatljivi, niti životni, a niti je u tom pravcu dat valjani dokaz niti takve okolnosti i činjenice proizlaze iz sadržaja pobijanog GRP-a za 2022. godinu”. 

Državnoj službenica Danka Vidas nezadovoljna je Pešićevom odlukom da kao viša sudska referentica za izvršenje prekršajnih sankcija mora biti i ispomoći u radu sudske pisarnice Stalne službe u Pagu, gdje već rade tri osobe. Ističe da je ona tu pisarnicu vodila više od 20 godina i nikad u njoj nije bilo više od dvije osobe, a u to vrijeme je predmeta bilo više. Smatra da za takvom ispomoći nema potrebe, a Pešićevu odluku ponižavajućom, no Đerđ je i njoj objasnio da joj je primjedba neosnovana. 

15. studeni 2024 22:38