Peronja: uzrok zagađenja plaže Jadran nije ispust Odvodnje, vjerojatno se radi o crnom mulju iz nekog broda ili kampera, naše je more čisto!

Nakon dojave o iznenadnom onečišćenju plaže Jadran i zatvaranja plaže za kupanje, Zavod za javno zdravstvo Zadar izvršio je 26. kolovoza ispitivanje kakvoće mora kojim se utvrdilo da je ocjena kakvoće mora izvrsna. Za potvrdu rezultata rade se dodatna ispitivanja, ali kupanje na toj plaži više nije opasno.

Ovakav rezultat nije iznenadio direktora Odvodnje Grgu Peronju u čiju su tvrtku ovih dana mnogi uperili prstom zbog sumnje da je do onečišćenja plaže Jadran došlo zbog izlijevanja fekalnih voda iz „zaboravljenog ispusta“. Peronja kaže kako je odmah znao da ispust nije uzrok onečišćenja, a tvrtka kojom on upravlja krivac.

Imamo uredan rad sustava tamo bez ikakvih problema. Mi smo odgovorili svima u lancu kome je to trebalo pa i inspekciji. Svakodnevno kontroliramo cijeli svoj sustav i crpna stanica uredno radi. Dakle naš sustav je u redu i nikakvih izlijevanja iz cjevovoda nema. Mi s tim zagađenjem nemamo ništa, a ako je točna informacija da je drugi uzrok bio, onda će se zabrana kupanja ukinuti. Analiza je pokazala da se tamo pojavila Escherichia coli (E. coli), to je bakterija koja može biti izazvana bilo kako, od ispuštanja crne vode iz nekog broda do pražnjenja kampera. Tamo su dvije velike nautičke marine, tu je i ulaz u zadarsku luku kamo ulaze mnogi brodovi, od manjih do većih, čak i kruzeri tamo pristaju. Uzrok je mogao biti od bilo koga čije su fekalne vode evidentirane u tom trenutku analizom – ističe Peronja.

Luka Gerlanc/Cropix

Što se tiče ispusta na koji se sumnjalo, direktor Odvodnje tvrdi da je on uglavnom neaktivan.

To znači da se radi o interventnom preljevu koji se aktivira samo za eksternih oborina da se spriječi potapanje kvarta i da se oborinske vode u tom slučaju radije preliju u more. Takvih interventnih preljeva ima dosta po gradu, postoji interventni bajpas u Jazinama i na više drugih mjesta. Kad je bila ona poznata poplava 2017. godine, upravo su ti interventni preljevi i otvaranje svih zapornica prema njima, spriječili veću štetu po gradu. Onoliku količinu vode sustav ne bi mogao popiti i došla bi do prvoga kata da nije bilo propuštanja u more – ističe Peronja.

Zadar je ovoga ljeta u nekoliko navrata ipak došao na loš glas zbog sumnji u ispuštanje fekalija u more i to baš na plažama, a bilo je po društvenim mrežama i dosta prigovora obitelji s djecom da su se iz Zadra u Zagreb vratili s kupanja i oboljeli od crijevnih zaraza.

Crijevna zaraza može se nažalost zaraditi i u neadekvatnom restoranu koji izbacuje po tisuću obroka vani, nekoj zalogajnici, slastičarnici… Puno je mjesta gdje se može „pokupiti“ i proširiti u vrućim ljetnim danima takva infekcija. Nitko to ne spominje kao mogući uzrok, nego se ističe kupanje. To nije istina! Najlakše je uprijeti prstom i lupetati bezveze. Činjenica je da je more u Zadru iznimno čisto, plaže u Zadarskoj županiji kontinuirano se provjeravaju čitavog ljeta i imaju najviše ocjene kakvoće mora i to među najboljima na čitavom Jadranu, mi i Primorsko-goranska županija koja se ipak ne može usporediti s nama jer su ispod Velebita gdje je puno manje naselja. Od svih ostalih županija mi imamo puno kvalitetnije rezultate, jer na ostalim područjima ima znatno više incidenata i smanjenja kvalitete mora. To su činjenice koje se mogu vrlo lako provjeriti, sve ostalo su naklapanja rekla-kazala – uvjerava nas Peronja.

Luka Gerlanc/Cropix

Riva je obnovljena, ali je ispust kod hotela Zagreb ipak ostao „sačuvan“, je li i on neaktivan?

Još od prije dvadesetak godina tamo postoji kišni preljev koji „proradi“ po kiši, a na potezu je od hotela Zagreb do mula, naslonjen je na betonski rub od rive. To je čisti oborinski ispust koji pokupi oborinske vode od Županije do škole Petra Preradovića ukoliko se radi o iznimnim oborinama.

Sjećamo se i nedavnog ispuštanja otpadnih voda na kupalištu Kolovare?

Što se tiče incidenta kod bivšeg Zavoda za javno zdravstvo kada je na kupališni prostor Kolovare došlo do izlijevanja otpadnih voda, teško je reći je li ta situacija riješena. Mi smo pomogli kao što uvijek pomognemo, ali stvar je u tome što se radi o objektu koji je prodan privatnom vlasniku. Kupivši zgradu bivšeg Zavoda za javno zdravstvo, vlasnik je kupio i crpnu stanicu koja otpadne vode iz tog objekta podiže na razinu ulice do tzv. bolničkog kolektora. Objekt je zaključan i upravljanje crpnom stanicom je unutar objekta tako da u prvi mah mi nismo mogli pomoći dok se nisu pronašli ključevi i ušlo se unutra i interveniralo, ali to nije trajno rješenje. Što smjera novi vlasnik s objektom mi ne možemo znati. Radi se o pumpama starijeg tipa koje nemaju tzv. reverz. Novije pumpe kad zaglave iz bilo kojega razloga, a najčešće su u zadnje vrijeme to vlažne maramice koje se ne bi smjele bacati u zahod, zavrte unazad tri četiri kruga i ponovno naprijed. Automatski to rade kad dođe do blokade. Na taj se način vrlo često sama odblokira, a ukoliko nakon trećeg puta ostane pumpa blokirana, izbacuje se i nama dolazi signal da je ta pumpa bez struje. U zgradi na Kolovarama tamošnja pumpa nema takvu mogućnost i najvjerojatnije je ostala zaglavljena. Naši ljudi su je uspjeli odblokirati, ali pukne li osovina toj pumpi što onda? Remont te pumpe je možda 40 posto cijene nove, ali tko će o tome odlučivati? Do idućeg ljeta o tome bi trebalo razmisliti jer taj se problem na Kolovarama opet može pojaviti – zaključuje Peronja.