Ovo su neke od najboljih fotografija najdugovječnijeg dnevnog lista u Hrvatskoj: pogledajte smo mali dio koji će biti prikazan na zadarskoj izložbi!

U petak, 3. ožujka, u 12 sati, u zadarskoj Gradskoj loži otvara se izložba Slobodne Dalmacije "80 godina u objektivu". U arhivu najdugovječnijeg dnevnog lista u Hrvatskoj desetljećima su se nakupljala remek-djela domaćih majstora, a ova izložba, koja je svoju turneju po Hrvatskoj započela prošloga tjedna u Zagrebu, savršen je hommage osam desetljeća dugoj tradicija najjačeg i najpouzdanijeg regionalnog medija.

Slobodna Dalmacija u životu Zadra prisutna je gotovo od samih početaka. Prvi dopisnik iz Zadra bio je Jerolim Čogelja koji je svoje izvještaje objavljivao još 1949. godine. Kroničari bilježe kako je u utorak, 24. lipnja 1985. godine, po prvi put izašla kronika Zadra na cijeloj stranici. Tog dana Slobodna je počela s redovitim praćenjem zbivanja na području Zadra te Biograda, Benkovca i Obrovca na posebnoj stranici.

"Nastojat ćemo da nam ovim prostorima pružimo radnim ljudima i građanima što širu lepezu novinskog izraza, da im prenesemo pravovremenu i točnu informaciju, da na ovim prostorima nađu i ostale oblike novinskog jezika, jednom rječju da novinski medij još smislenije i odgovornije stavimo funkciju koja mu je namijenjena- zapisano je toga dana u novini.

Oslobađanje Splita, partizani prolaze pored stare Slobodne

Živko Gatin/Živko Gatin

1993. Zadar 

Zeljko Karavida/Slobodna Dalmacija

1972. Toma Bebić i Mišo Kovač u hotelu Lav 

Stanko Karaman/Stanko Karaman

Osamdeset godina Slobodne Dalmacije u puno slika i malo riječi, kako donosi ova izložba, obrnut je proces od dnevnih novina kakve su desetljećima zamišljane i nastajale kod nas i u svijetu. Uvijek je bilo puno više riječi, a puno manje fotografija. Tome je pridonosila i potreba ljudi da više čitaju, a manje gledaju. Ta se klackalica odavno prevrnula i danas je sasvim drukčije: više volimo gledati nego čitati. Na sreću fotografija, koje u doba vizualnih generacija suvereno vladaju svijetom informacija.

Izbor iz golemog arhiva Slobodne Dalmacije ispravlja nepravdu koja se fotoreporterima i njihovoj analognoj djeci i digitalnom pomlatku nanosila dugo vremena: tehničke mogućnosti tiska ograničavale su veličinu i kvalitetu fotografija.

Premda se štampa i fotografija u ranim godinama novinarstva nisu ljubile, u arhivu "Slobodne" nakupljala su se prava remek-djela domaćih majstora.

Tko bi u to vrijeme pomislio kako će prizori "prepečenih" ribara i znojnih radnika, prašnjavih rudara i naboranih pastirica, poštara, škovacina i kupravendi ikad krasiti ugledne galerije?

Nesreća nagibnog vlaka u Rudinama na realciji Zagreb-Split u kojoj je život izgubilo 6 osoba, a ozlijedjeno je 50-ak.

Mario Todoric/Cropix/Cropix

Pogled iz zraka na posljednji ispracaj Olivera Dragojevića iz Splita prema Veloj Luci.

Zvonimir Barisin/Cropix/Cropix

Zadar, 1991. balerina Sanja Petrovska 

Zeljko Karavida/Zeljko Karavida

U svoje vrijeme zabilježeni komunalni radovi i veliki infrastrukturni projekti koji su trebali poslužiti tek kao ilustracija informacija s jednodnevnim rokom trajanja, danas postaju prizori vrijedni divljenja. Portreti mladih umjetnika, skokovi sportaša neizvjesne budućnosti, nezainteresirani političari i svakojaka lica sasvim nevažnih prolaznika snimljenih metodom skrivene kamere, u fermentacijskom procesu u kakvom zaboravljenom registratoru, sada se kače na zidove.

Neizbježni kadrovi rata, u kakvom je uostalom "Slobodnina" iskra i zapaljena, prirodnih nepogoda i katastrofa izazvanih faktorom zvan "čovjek", koje smo u danima nastanka listali s grozom, postaju povijesne bilješke koje se pažljivo čuvaju. Fotografije, poput ovih, pretvaraju se iz dnevnih, potrošnih ilustracija u povijesne kapsule kroz koje virimo očima nekih starih majstora i njihovih nasljednika.

Meštara fotografije koji umiju zabilježiti najumješniju od svih umjetnosti, život onakav kakav jest. Ova je izložba sjajna prilika da se na to podsjetimo.