Obalni zid je podlokan, gat će rušiti svaka jača nevera - riva mora u hitnu obnovu!

Nedavno urušavanje dijela gata na rivi u more za jakog nevremena pokazalo je u kakvom je stanju Obala kralja Petra Krešimira IV. Strukturno, riva je zbog djelovanja morskih valova podlokana, a izgled na površini također upućuje na nužnu obnovu. Ono što je možda najvažnije, sadašnja riva nije ni funkcionalno određena kroz osmišljenu namjenu u društvenom životu građana, niti je zamašnjak turističke ponude Zadra, što bi po svojoj poziciji i namjeni trebala biti.
Priprema li Grad Zadar neki cjelovit projekt obnove i revalorizacije rive? – pitali smo pročelnika Upravnog odjela za EU fondoveŠimu Erlića i pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Darka Kasapa.
Pročelnik Erlić kazao nam je kako projekt rive nije apliciran za financiranje sredstvima iz nekog od EU fondova, a objasnio je i zašto.

Obnova i sanacija

– Postoji projekt cjelovite obnove rive, s tim što tu treba odvojiti projekt sanacije od projekta nove namjene rive, za što i konzervatori trebaju dati svoju suglasnost. Koliko znam, za sanaciju postoji projekt koji vodi odjel pročelnika Kasapa. Za nedavnog posjeta Josipa Bilavera, pomoćnika ministra mora, prometa i infrastrukture, pokušalo se utvrditi postoje li neka sredstva kojima bi se to moglo financirati, kojim mehanizmima i u kojem razdoblju – kratko je rekao Erlić.

Pročelnik Kasap znatno je više upoznat s projektom obnove rive, koji je zapravo već davno napravljen, prije desetak godina, i sad se radi njegova revizija koja će uskoro biti završena, nakon čega će biti pokrenut postupak izdavanja građevinske dozvole.

– To se odnosi isključivo na izgradnju novoga potpornoga zida i produženje gata, i to od Pozdrava Suncu i Morskih orgulja do Sveučilišta u Zadru, što iznosi 970 metara. Radi se o projektu obnove, odnosno izgradnje rive, a nekog drugog projekta, u smislu turističke namjene, nema. Mi smo, doduše, prije nekoliko godina pokrenuli arhitektonsko-urbanistički natječaj za rivu i za Jazine. To je zapelo na konzervatorskim smjernicama, a tada se preispitivalo što s rivom, i to faze do koje smo mi došli, a to je bila provedena sociološka studija, pa do tehničkih studija valovanja itd. Obavili smo i razgovore sa svim zainteresiranim subjektima u Jazinama, od Županijske lučke uprave, veslača, Državne lučke uprave... svih koji su imali u tom segmentu nešto reći. Ti razgovori nikada nisu dovršeni jer nismo uspjeli doći do jasnih konzervatorskih smjernica gdje i u kojem pravcu krenuti. Što se tiče rive, stajalište svih bilo je da bi riva trebala ostati ovakva kakva jest, "lišo", bez nekih intervencija i veće izgradnje. Eventualno bi se možda moglo razmišljati o revitalizaciji zgrade koja je nekad postojala između Sveučilišta i hotela "Zagreb", a sve ostalo prema Sv. Donatu i Forumu, te prema Pozdravu Suncu i Morskim orguljama ostalo bi ovako kakvo jest. S obzirom na to da je to bio arhitektonsko-urbanistički natječaj, Zadar bi neke svoje sadržaje klasičnog turističkog tipa, kao što su šetnice, kafići, restorani i slično, tražio unutar Jazina od Inine crpke do Veslačkog doma – prenosi Kasap rezultate zadnje velike rasprave o Jazinama i rivi koja se nakon toga nije više pokretala.

Aktualan i konkretan projekt obnove rive odnosi se na građevinsku obnovu postojeće rive, njezino popločavanje i obnovu obalnog zida, produženje gata, koji bi u različitim vremenskim prilikama služio kao zaštita od juga, odnosno od maestrala i tramuntane, te eventualnog pristajanja brodova. U tom smislu i gradonačelnik Branko Dukić ima stalne razgovore u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kako bi Grad Zadar u suradnji sa Županijom i Ministarstvom pronašao način financiranja projekta, koji je prema troškovniku od prije deset godina iznosio oko 50 milijuna kuna, što danas može biti samo skuplje s obzirom na povećanje troškova cijene rada. Za Grad je to financijski prevelik zahvat, pa bi se i izvedba vjerojatno planirala u tri cjeline, od Morskih orgulja do gata, zatim sam gat kao druga cjelina i treća od gata do Sveučilišta.

Natječaj na proljeće

– S kolegom Erlićem razmatrali smo može li se taj projekt kandidirati na neki od EU fondova s obzirom na to da se radi o povijesnoj jezgri, međutim, za sada to nije realno, nego je vjerojatnije sufinanciranje s državom, Županijskom lučkom upravom kroz neki oblik i formu u kojoj bi se to moglo realizirati. Što se tiče projektne dokumentacije i svih potrebnih dozvola, sve će biti spremno na proljeće iduće godine za raspisivanje natječaja, a onda slijedi iznalaženje financijskog modela – zaključio je Kasap.