Zašto se na dolazak mrtvozornika mora čekati satima? Je li problem u manjku mrtvozornika ili organizaciji sustava?
Prema podacima koje smo dobili u županijskom Upravnom odjelu za zdravstvo, problem nije ni u broju ni organizaciji. Zadarska županija trenutno ima 26 mrtvozornika što je, s obzirom na teritorijalno ustrojstvo, zadovoljavajuća brojka kojom su pokrivene potrebe svih općina i gradova.
No, mrtvozorništo se radi na dobrovoljnoj bazi, a liječnici i medicinske sestre odnosno tehničari koji se mogu prijaviti za taj posao već su zaposleni u nekoj ordinaciji ili ustanovi. I ne mogu u svakom trenutku ostaviti ambulantu punu pacijenata kako bi konstatirali smrt. A moraju izaći po svakom pozivu za smrtni slučaj koji se dogodio izvan ustanove, dakle u kući, u prometu, u domovima za starije...
- Kad je mrtvozornička mreža u pitanju, ona je dosta dobro pokrivena i za svako mjesto imamo mrtvozornika koji izlazi na teren. A da se čekanje može dogoditi, pogotovo u ljetnim mjesecima ili noću, i to je istina. Svi zahtjevi za mrtvozornikom idu preko Službe 112 koja prvo naziva onog liječnika koji je zadužen za to područje, a ukoliko je zauzet, zovu dalje po listi. Primjerice, ukoliko mrtvozornici u Pagu ne mogu, dolazi netko iz Zadra. Važno je istakuti da su svi ti ljudi već negdje u radnom odnosu i da trenutna reakcija često nije moguća iz tog objektivnih razloga- kaže pročelnik odjela za zdravstvo, dr. Marko Kolega, dodajući kako će se do iduće županijske skupštine izraditi revizija mrtvozorničke mreže, ali i naknade koju primaju za taj posao. Ona sada iznosi oko 250 kuna u prosjeku, a osim prijedloga da se taj iznos podigne, namjera je također izjednačiti naknade kod privatnika i djelatnika koji rade u sustavima domova zdravlja.
- Naknade su općenito male i potrebno ih je podignuti te ujednačiti, kao i samu mrežu jer nam se pokazalo kako u ljetnoj sezoni neka mjesta u županiji, poput Vira ili ranije spomenutog Paga imaju veće potrebe. Taj prijedlog bit će gotov do iduće županijske skupštine- kaže pročelnik Kolega.