Direktor Biograd Boat Show-a Milan Šangulin ne krije zadovoljstvo ovogodišnjim 24 izdanjem srednjoeuropskog nautičkog sajma u organizaciji Ilirije d.d. Biograd na Moru, lidera u hotelijerstvu, kampingu i nautičkom turizmu.
Opet su oboreni brojni rekordi s okupljenih više od 350 izlagača i 300 izloženih plovila. Premijerno je predstavljeno više od 70 novih plovila do 22 metra duljine, a bilježi se porast i u segmentu luksuznih motornih jahti. Organiziran je i inovativni Biograd B2B, business to business platforma za nautičko-poslovno umrežavanje, uz to je i Hrvatska gospodarska komora održala svoje 6. Dane hrvatske nautike, a važan dio manifestacije bio je i Croatian Charter Expo. Nakon dvije pandemijske godine u kojima je Biograd Boat Show opstao, ovogodišnje izdanje pokazalo je punu snagu sajma, ali i Biograda kao nautičke baze Jadrana, o čemu će Milan Šangulin reći:
Ja sam zadovoljan ako su mi izlagači i posjetitelji zadovoljni. A ono što je bitno da su svi jednoglasno izjavili da je sajam bio fenomenalan, na razini iznad očekivanja. Bio je rekordan u svakom pogledu, s posjećenošću većoj od 20 tisuća ljudi. Što se tiče nautičke industrije u Hrvatskoj, ona ima izuzetno zdravu poziciju. To je pokazala i prisutnost izlagača na našem sajmu s velikim brojem eksponata. Snaga hrvatske nautičke industrije je daleko iznad naših kapaciteta kao države i to je velika stvar. Ovogodišnja nautička sezona bila je izvrsna. Nautička branša je toliko jaka jer je naš položaj u svijetu nautike je iz godine u godinu sve jači i jači. Pogotovo kad se uzmu u obzir problemi kao što su pandemija koronavirusa, inflacija i krize koje su nas dotakle ove godine. Unatoč tome, Hrvatska je sve jača u nautici, jer imamo veliki adut, a to je da gosti mogu doći svojim automobilom na Jadran i to je velika prednost jer nismo toliko ovisni o udaljenim aviogostima. Kroz ovih nekoliko godina izuzetno dobro smo radili. Evo jedan podatak: mi smo pomaknuli sajam u četvrti tjedan listopada jer je čarter bio preaktivan prošle godine u tom razdoblju, a ove godine je u trećem tjednu 10. mjeseca preko 75 posto plovila još bilo van, s tim da imamo više od 300 plovila u marini! To vam dovoljno pokazuje koliko se produljila sezona i koliko je jaka naša čarter industrija.
Je li se već zahuktao buking za sezonu 2023. godine?
Svakako! Imali smo na sajmu Charter Expo u najvećem izdanju do sada više od 3 tisuće plovila koji su bili direktno predstavljeni. Oni su došli upravo s namjerom ugovaranja bukinga za slijedeću godinu. Bitno je reći da smo organizirali taj Charter Expo upravo na zahtjev domaćih čarteraša iz južne Dalmacije, osobito sa splitskog područja, koji su nas molili da se malo ozbiljnije uhvatimo toga, jer su uvidjeli da im je to najizglednija prilika da mogu potaknuti prodaju hrvatske flote koja je daleko najveća na svijetu. Jako smo dobro u tome prošli ovih par godina, a ove godine izuzetno dobro, pa je čak oformljena nova radna skupina s namjerom poticanja dovođenja najjačih agenata na Charter Expo, u isto vrijeme organizirajući putovanja po našim marinama i čarter bazama. Ta se suradnja odvijala jako dobro s kolegama sa splitskog područja koji su bili partneri za Charter Expo i sad su inicijatori daljnje i još bolje suradnje. Na splitskom području imali su malo teži izazov jer su se više trebali boriti za aviogoste u vremenu pandemije, ali jako dobro su se vratili na scenu zadnjih godinu dana.
Iz Splita dolazi jedan pomalo nevjerojatan podatak da je čak polovica svjetske čarter flote prisutna u Splitu?
Može se reći da je polovica svjetske flote čartera bez skipera prisutna u Hrvatskoj. Znači Hrvati imaju pola svjetske flote. Splitsko-dalmatinska županija sad dominira, nešto su malo jači Šibenik i Zadar, ali zapravo je flota dosta dobro raspoređena između te tri dalmatinske županije. Možemo slobodno reći da se od Zadra do Splita nalazi nešto više od polovice svjetske flote čarter brodova bez posada. Vrijeme je svoje pokazalo. Jadran je sam po sebi vrlo interesantno područje jer imamo razvedenu obalu s puno otoka, a vrlo je važno da je Jadran dosta mirno more, za razliku od Grčke, Turske, Korzike, Sardinije, Italije… gdje možete doživjeti vrlo opasne nautičke uvjete. Mi smo dosta zaštićeni, imamo izvrsnu infrastrukturu u marinama, a ono što je najvažnije, gravitira nam tržište od 100 milijuna ljudi koji mogu doći jednodnevnom vožnjom automobilima do mora kojega nemaju u svojim zemljama. To je velika prednost i razlog zbog kojega se taj čarter tako razvio. Počeli smo sa susjednim zemljama, Austrijom i Njemačkom, a kasnije se to proširilo na dobar dio kontinentalne Europe, Skandinavije, Engleske… Sad čitav svijet polako otkriva prednosti čartera u Hrvatskoj i to je razlog zbog kojega smo postali najjači.
Kako će se galopirajuća inflacija i uvođenje eura u Hrvatskoj od 1. siječnja odraziti na formiranje cijena u nautici u idućem razdoblju?
To bi trebalo pitati ekonomiste, ali što se tiče mene, malo se bojim uvođenja eura u vremenu velike inflacije. Do sada se nije uvođenje eura pokazalo kao neki veliki faktor. Inflacija će sigurno imati svoj utjecaj, ali ono što je već puno puta dokazano jest – ploviti se mora. I do sada smo se uvjerili da su se ljudi spremni odreći puno toga, ali ne i svog godišnjeg odmora. Iako za bareboat čarter u Hrvatskoj (čarter bez posada) mnogi ljudi smatraju da je to neki egzotičan i vrlo skup način odmora, zapravo to i nije toliko skupo. Uvijek se može malo uštedjeti u tranzitu, u odlascima na večere i sl., ali za čarter se neće štedjeti jer ljudi vole otploviti za svoj godišnji odmor i nisu se spremni toga odricati kao od nekih drugih stvari.
Hoće li cijene bareboat čartera ipak rasti u idućoj godini?
Pa svake godine se cijena podiže u nekoj nominalnoj vrijednosti. Iza nas je velika borba s popustima, ali ta je borba došla do nekih svojih limita i na kraju će tržište diktirati konačne cijene. Treba reći da su i troškovi za čarteraše dosta porasli, ali takvih problema i izazova ima u svakoj branši pa tako i u čarteru.
Tko je Hrvatskoj trenutno najveća konkurencija u nautičkom turizmu na Mediteranu?
Grčka se probudila, ona nije bila ozbiljan konkurent do prije četiri – pet godina, ali njihova država je počela subvencionirati kupnje brodova i ulagati u infrastrukturu i promidžbu i Grci su se znatno probudili. Turci su prije pet godina bili ozbiljna "prijetnja", ali Turska ima i političku situaciju koja ima ne ide u prilog. Osim toga bogati Turci u svoje top marine i ne žele baš previše čarter brodove, tako da je Turska otpala kao konkurencija, postala je zadnjih godina više destinacija za ruske goste. Ali Grčka se budi.
Što bi Vlada RH mogla učiniti da više pomogne nautičkom turizmu?
Oni su izjavili da su napravili novi strateški plan razvoja u kojemu bi nautički turizam trebao dobiti veću pozornost. Rekli su da su više sredstava usmjerili u promidžbu nautičkog turizma. Poručili su našim udrugama čarteraša i marina da pametno osmisle projekte u smislu promidžbe. Trebalo je vremena, ali mislim da su prepoznali da nautičari troše više novca nego gosti na kopnu i da je to najkonkurentnija grana našeg turizma. Mislim da će u idućih nekoliko godina uslijediti puno jača promidžba hrvatskog nautičkog turizma nego do sada. Pri tome treba naglasiti potrebu održivog razvoja. Treba kvalitetno proširiti postojeće nautičke baze i ravnomjerno ulagati u satelitske destinacije, pogotovo na otocima, te raditi na tome da to sastavni dio razvoja ima održivu i ekološku komponentu. Jednako, trebamo dalje dizati kvalitetu ponude i sadržaj, kao i dalje razvijati izvansezonske turističke regate čarter brodovima jer tako dobivamo maksimalne prihode s minimalnim opterećenjem na okoliš. Ono što imamo, moramo i sačuvati – zaključuje Milan Šangulin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....