Zaokruženi sustav održivog gospodarenja otpadom je skupa, ali neizbježna priča u kojoj je cilj do 2030. godine u Hrvatskoj reciklirati šezdeset posto komunalnog otpada, što su neke usporedive zemlje, kao štos su Slovenija i Bugarska, već dostigle. U Europskoj uniji, koja godišnje proizvede 2,2 milijarde tona otpada od čega je četvrtina komunalni otpad, na odlagalištima je 2020. godine završavalo 18 posto, a intencija je da se taj postotak u sljedećih 11 godina svede na deset posto ili manje.
Sve se to moglo čuti na Konferenciji o održivom gospodarenju otpadom u Zadarskoj županiji čiji su organizatori bili portal Zadarski.hr i Slobodna Dalmacija pod pokroviteljstvom Grada Zadra, Čistoće Zadar, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Općine Preko te EU parlamentarke Sunčane Glavak.
-CGO je jedan od tri stupa cjelovitog sustava gospodarenja otpadom naše županije koji još uključuje izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u županiji. Kad smo kod recikliranja, svakako treba istaknuti da je u proteklom razdoblju ostvaren određeni napredak u odvajanju otpada, no to nisu brojke koje nas mogu i trebaju zadovoljiti. Mi smo trenutno na brojkama od 20-ak posto, dok prosjek u razvijenim državama Europske unije ide i do 60-70 posto. Pred nama je dakle veliki posao, prvenstveno u edukaciji, jer odvajanje otpada jednostavno treba postati naš način života, izjavio je zadarski župan Božidar Longin podvlačeći da je Zadarska županija prva u Hrvatskoj po korištenju obnovljivih izvora energije.
Otvaranjem Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim cijena zbrinjavanja komunalnog otpada sigurno će porasti, a Dino Perović, direktor tvrtke "Eko” koja vodi projekt izgradnje CGO-a navodi o čemu će poskupljenje ovisiti:
- Od početka sam govorio da će cijena porasti, jedino se nije moglo znati koliko, 50 ili 100 posto. To ovisi o sadašnjim cijenama i tome jesu li jedinice lokalne samouprave uskladile svoje cijene s novim zakonskim odredbama ili nisu. Po sadašnjim procjenama, cijena bi trebala iznositi od 150 do 200 eura po toni miješanog komunalnog otpada koji će se dovoziti u CGO. Vjerujem da će to biti bliže 150 nego 200 eura, a t nešto niža cijena bit će po toni bio otpada, najavio je Perović.
Perović je objasnio da je u prvotnom projektu CGO-a bila i sortirnica, ali je ona naknadno izbačena jer se smatra komercijalnim objektom, pa će ih trebati graditi po jedinicama lokalne samouprave. Slična je situacija i s građevinskim otpadom: CGO će ga reciklirati za svoje potrebe, ali su te količine kudikamo manje od onih koje su deponirane na deponij kod Dikla, pa je predviđena uspostava više punktova za recikliranje građevinskog otpada po gradovima i općinama. Perović je naveo i zanimljivu procjenu: sortirnica za područje Grada Zadra bi ostvarivala godišnji minus od čak 600.000 eura.
Usluge zadarske „Čistoće” u prikupljanju komunalnog otpada koristi 19 gradova i općina, ali čak njih osam nije uskladilo svoje cijene s novim Zakonom o gospodarenju otpadom, a među njima je i Grad Zadar čije Gradsko vijeće bi uskoro po drugi put trebalo razmatrati dizanje cijena.
- Odluka je spremna i vjerujem da će ovog puta biti izglasana. Dosada je na deponij kod Dikla išlo 35.000 tona otpada, pri čemu smo 2020. godine imali 10, a prošle godine 20 posto odvajanja. Gradu će puno značiti implementacija podzemnih spremnika na Poluotoku i polupodzemnih na širem području grada, pri čemu nastojimo zadržati visoku kvalitetu usluge našim građanima kojima su radnici "Čistoće” od 10 do 12 puta mjesečno na kućnom pragu. Čak ako odluka i ne bude donesena, naći ćemo načina da zadržimo kvalutetu usluge koju već imamo, kazao je gradski komunalni pročelnik Robertino Dujela.
Kako je prethodno spomenuto da Gradsko vijeće Zadra još nije uskladilo cijene s novim Zakonom, europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ) im je poručila:
-Nikome nije lako reći „poskupljenje”! Ali, svi moraju biti svjesni da to nije i ne smije postati političko pitanje nego je to civilizacijski doseg. Mi svoje ciljeve u zbrinjavanju komunalnog otpada još nismo dosegli, morat ćemo kontinuirano educirati građane. Sredstva su nam na raspolaganju i postaje sve evidentnije kako fondovi EU mijenjaju vizuru naše zemlje, rekla je Glavak navodeći Split kao „negativno žarište” s obzirom na nizak postotak odvajanja otpada od svega 12-13 posto.
Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je navela da je Fond zaprimio deset zahtjeva za projekt sortirnica.
- Ali, među njima nema zahtjeva s područja Zadarske županije iako bi bilo oportuno pripremati takve projekte. Pogotovo zato što „pikovi” preko turističke sezone znaju biti i tri puta veći. Trebalo bi graditi sortirnice i kompostane kako bi u CGO dolazio samo miješani komunalni otpad, rekla je Feketić.
Direktor „Čistoće” John Krstićević je objavio informaciju kako je Grad Zadar pred dobivanjem lokacijske dozvole za sortirnicu na području Gospodarske zone Crno.
Načelnik Preka Jure Brižić je naveo koliko poskupljenje očekuje građane ove otočne općine.
- Do kraja godine ćemo na Općinskom vijeću donijeti odluku. Ubuduće će cijena imati svoj fiksni i varijabilni dio. Taj fiksni dio je sada 5,71 eura, a ubuduće bi trebao iznositi 12,19 eura. S obzirom na inflaciju, poremećaje na tržištu i cijene goriva, nije to neke preveliko poskupljenje, a dosadašnja je cijena bila manja od realne. U Preku smo preko Fonda dobili kompostere i podijelili ih građanima, ali ga nisu svi prihvatili, pa očekujemo da će novi način obračuna cijene (s fiksnim i varijabilnim dijelom) motivirati i one koji prethodno nisu uzeli kompostere, rekao je načelnik Brižić.
