StoryEditorOCM
4 kantunaPOPUŠTA DISCIPLINA

Kirurg Barčot: Ja masku satima nosim i ne shvaćam one kojima je to teško 10 minuta u trgovini ili autobusu. Odvjetnik Nobilo: Uvedimo novčane kazne!

Piše Saša Jadrijević Tomas/PSD
21. kolovoza 2020. - 18:46
Dok stariji građani nose maske, mladi ih ne nose i tako mogu uroziti svoje starije sugrađane za koje korona može biti kobna Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Kad je Nacionalni stožer civilne zaštite donio odluku da se nose maske u zatvorenim prostorima, građani su prvih dana slušali naputke, ali discipline je sve manje. Napravili smo đir trgovinama, vidjeli smo da većina kupaca, i stranaca i domaćih, drži masku na ustima, ali je nos otkriven, piše Slobodna Dalmacija.

I kakvog smisla onda maska ima? Nikakvog. Eventualno da spriječi kapljice koje se šire kašljanjem, međutim kapljice se šire i iz nosa, a što je još gore, taj nos koji je izvan maske je prijemčiviji za viruse iz okoline. Dakle, "nosonje" ugrožavaju sebe, ali i druge.

I sada, ako ljude pitate zbog čega ne mogu nos utrpati ispod maske tih 10 minuta koliko su u trgovini, ponudit će vam pregršt odgovora. A evo nekih: a) maske ionako ne štite, ovo je moj način prkosa, b) inače nemam nekih zdravstvenih problema, ali ne mogu disati, c) ugodnije mi je s nosom izvan maske, d) ne vjerujem uopće u virus, a masku samo nosim jer moram e) neka mi država kupi masku, f) alergična sam, g) tlaka mi je toooo...

Osim trgovina, problematičan je i javni prijevoz. Napravili smo đir gradom, pregledali smo nekoliko autobusa Prometa. U njima vozači nose maske, većina starijih također ima maske, međutim mladi ljudi ih ne nose. Stariji građani nas zovu, prosvjeduju, kažu da upozoravaju mlađe sugrađane, ali njih nije briga.

- Evo u jednom autobusu svi mi stariji nosimo maske, ali ove mlade cure ne. Nabila je slušalice u uši i briga nju za nas. Ona je zdrava i - sebična, virus joj možda neće ništa, ali ako ga prenese meni ja sam gotova. A mladi, čitala sam, i kad nemaju simptome prenose bolest i kliconoše su - kaže nam Splićanka u zlatnim godinama koja živi izvan centra i osuđena je na javni prijevoz.

Penzija joj je mala, a za taksi nema. Plućna je bolesnica, ima aritmiju i još nekoliko dijagnoza i zaista, ako ona uhvati koronu loše joj se piše.

Da je gospođa u pravu svjedoče i fotografije našeg fotoreportera - stariji nose maske, a mlade baš boli briga. Bitno da nisu zaboravili mobitele, slušalice i naočale.

I u pojedinim taksijima masku nosi samo vozač. On ne bi trebao ni uzimati mušterije koje nemaju masku, ali na taj način gubi zaradu, pa radije riskira i prima sve.

Koliko je sve otišlo u neku stvar, svjedoči i jedan od komentara na naš tekst o maskama: "Žele nam slomit volju i učinit nas poslušnima. Danas su maske, a sutra ko zna šta drugo. I šta je najgore, navode nas da jedni druge izdajemo i prijavljujemo. Jadno je to sve i bijedno. Di su sad drugi problemi, koliko ljudi umire u svijetu...".

Nažalost, većina komentara je na tragu tog, a tu su još i sulude zavjere da su u maskama žice preko kojih nas prisluškuju, pa se opet uplela i 5G mreža i kojekakve teorije o tome kako se zbog kirurških maski maski pada u nesvijest ili da ljudima slabe kognitivne funkcije.

Dr. Ognjen Barčot je abdominalni kirurg u KBC-u Split i dobar dio svog života je proveo pod maskom, te je on idealan sugovornik za ovu tematiku. Pa doktore, recite nam nešto o maskama i kako vi skoro cijeli život živite ispod maske?

image
Dr. Ognjen Barčot je abdominalni kirurg u KBC-u Split, te je svaki dan više sati pod maskom 
PRIVATNA ARHIVA

- I dok s vama pričam nosim masku, navikao sam se. Maska je na meni i tijekom višesatnih operacija i pri velikim naporima i onda stvarno ne mogu shvatiti nekoga, posebno mlade ljude, koji ne mogu deset minuta staviti masku i pokriti usta i nos dok su u trgovini ili gradskom prijevozu. To je prvenstveno stvar komoda, a mogao bih reći i nepristojnosti. Jer stavljanjem maske prvenstveno štitimo druge, ali mladi valjda računaju da im neće biti ništa, pa ih nije ni briga za starije sugrađane - kaže nam kirurg Barčot, koji se osvrnuo i na tvrdnje da maska uzrokuje nakupljanje ugljičnog dioksida i posljedično šteti zdravlju.

- Evo kolege kirurzi i ja godinama nosimo maske, zdravi smo i mentalne funkcije nam nisu opale. Šalim se, ne znam uopće što reći na te netočne tvrdnje. Nama na glavi ne stoji vrećica nego maska koja sprječava da se kapljice šire, te unos kisika nije drukčiji ni kod normalnog disanja, a što su potvrdile i znanstvene studije. Pojedinci u svemu vide zavjere i s tim tvrdnjama na društvenim mrežama odvraćaju ljude od nošenja maski, koja se pokazala kao efikasno sredstvo zaštite i suzbijanja epidemije - zaključuje kirurg Barčot.

Kako onda ljude natjerati da nose masku? Možda zakonskim rješenjima? Nakon pojave koronavirusa nadopunjen je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, u njega su stavljene i odredbe o kažnjavanju ljudi koji krše samoizolaciju (kazna od 8 do 15 tisuća kuna).

Odvjetnik Anto Nobilo kaže da bi spomenuti Zakon trebalo još nadopuniti, jer nitko ne može očekivati od trgovaca, zaštitara i vozača autobusa da se tuku s neposlušnima.

image
Odvjetnik Anto Nobilo
Matija Djanjesic/ HANZA MEDIA

- Trgovac koji želi prodati što više robe neće tjerati mušterije iz trgovine, makar na ustima nemaju maske. Od trgovaca i radnika koji rade u zatvorenim prostorima ne bi ni trebalo očekivati da budu policajci. To je posao države i zakonodavca. Stoga bi se spomenuti Zakon trebao promijeniti i nadopuniti objašnjenjem tko i kada izdaje obvezu o nošenju maski, te kada ta obveza prestaje. Primjerice, da obveza prestane kad prestane epidemija ili kada to određeno tijelo odluči, primjerice HZJZ. Također bi se kršenje te obveze trebalo i prekršajno kažnjavati.

Primjerice policija bi, slično kao i u prometu, trebala imati mogućnost na licu mjesta kazniti nekoga tko ne nosi masku pravilno ili je ne nosi uopće, s recimo 1000 kuna. Ako kaznu ne želi platiti onda može i na prekršajni sud. U članku zakona bi jasno trebalo precizirati kako se maska nosi, tj. da prekriva nos i usta i specificirati od kojeg je materijala. Naravno, ako je netko plućni bolesnik i maska mu pričinja problem, onda bi njih trebalo izuzeti od toga, ali mislim da tim ljudima baš i nije mjesto u trgovinama u vrijeme epidemije COVID-a - kaže Nobilo, zaključujući da će svako bahaćenje ljudi i odbijanje nošenja maski prestati kada u medijima vide da je 10 ljudi kažnjeno s po 1000 kuna jer nisu nekoliko minuta držali masku.

A mi bi kao zaključak na kraju rekli da para vrti di i burgija neće. Mlađi koji ne nose masku i ne razumiju ovu pouku neka pitaju svoje roditelje i djedove i bake koje ugrožavaju svojim ponašanjem.

Krizmanić: Stožer se malo pogubio, a tu je i pitanje komocije kod mladih


Zbog čega su se ljudi opustili i ne žele nositi maske ili ih pak nose, a da im nos viri vani, pitali smo i našu psihologinju Mirjanu Krizmanić.

- Ima tu i komocije i nekakvog besmislenog otpora kod mladih ljudi, koji računaju da su oni mladi i neće im se ništa dogoditi i nije ih briga za svoje starije. Međutim, trebalo bi im plastično objasniti da bi virus mogli prenijeti roditeljima, bakama i djedovima, a za njih bi ta bolest mogla biti kobna.

Također, čitam i vidim da i sve više mladih ima ozbiljne posljedice, a o tome se premalo piše, pa adolescenti misle da su nepobjedivi. S druge strane, ova zbunjoza oko maski se javlja jer su nadležni loše komunicirali prema građanima. Čas je preporuka, čas obaveza.Ljudi su zbunjeni. Jedan dio liječnika je govorio da maske ne koriste, drugi su govorili da koriste, da bi se tek na kraju ipak iskristalizirao stav da maske itekako pomažu, ali samo ako ih nose svi.

Ljudima jasno treba reći što i kada trebaju raditi, neke stvari im se ne mogu pustiti na volju i govoriti da je to preporuka. Stožer je u početku dobro komunicirao s građanima, međutim u posljednje vrijeme su se malo izgubili - kaže profesorica Krizmanić.

Činjenice o maskama


KOLIKO NAS ZAISTA ŠTITE?

- Prema infografici koju su podijelili medicinari iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika, maska je najdjelotvornija ako je nose svi, dakle i zaraženi i zdravi.
Ako ste u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom i samo vi nosite kiruršku masku (koja prekriva nos i usta) mogućnost da ćete se zaraziti koronavirusom je oko 70 posto. Ako pak zaraženi ima masku, vi ste zdravi i nalazite se u bliskom kontaktu, mogućnost za zarazu je pet posto. Ako i zaraženi i zdravi imaju masku, vjerojatnost za zarazu je samo 1,5 posto. Zbog toga je važno da maske nose svi.

ZARAŽENE FRIZERKE

- Valja podsjetiti na slučaj zaraženih frizerki. Naime, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti opisao je slučaj u kojemu je nošenje maski spriječilo širenje virusa SARS-CoV-2 koji izaziva bolest COVID-19. Naime, dvije frizerke su u vrijeme najveće epidemije radile s mušterijama, ali su i one i mušterije nosile maske (kirurške ili pamučne), te nisu prenijele virus ni na jednu od 140 mušterija! Stoga, kad idete u frizera zamolite ga da stavi masku.

DOBRE SU I PAMUČNE

- Bitno je napomenuti da je dovoljna i platnena, periva maska, pa otpada argument onih koji govore da bi četveročlana obitelj trebala potrošiti 2000 kuna mjesečno samo za kirurške maske. Platnene su oko 15 kuna po komadu, a mogu se koristiti više mjeseci. Najbolje je kupiti barem dvije takve maske po osobi, pa dok se jedna pere, drugu koristite.

I HZJZ u svojoj uputi kaže kakve su platnene maske dobre.Maske za lice su, u najširem smislu, maske koje se izrađuju od komercijalno dostupnih dvoslojnih pamučnih materijala gušćeg tkanja i nose se u svakodnevnom životu.
Za optimalnu učinkovitost dvoslojnu pamučnu tekstilnu masku za lice, koja ima ulogu tekstilne barijere, treba pravilno nositi (tj. treba čvrsto prianjati na nos i usta), mijenjati je ako je mokra i ne dirati dok se nosi.

MARKIRANE POLIESTERSKE

- Postoje i one "markirane" od poliestera, koje se ne bi smjele prati na više od 60 stupnjeva te nije preporučljivo koristiti omekšivače ili veće doze deterdženta kao vam ne bi iritirale dišni sustav. Njih možete potopiti u toplu vodu s malo sapunice te temeljito isprati i staviti sušiti na sunce.

ISTRAŽIVANJA

- Virolozi imaju sve više kliničkih dokaza da maske za lice "hvataju" zarazne čestice kod govora, kašljanja ili kihanja, što može umanjiti rizik od infekcije druge osobe (Prather i sur. 2020). Pravilno nošenje maske za lice može na jeftin i jednostavan način smanjiti rizik - piše magazin VoxEU. Britanski Lancet analizirao je 172 studije i utvrdio da maske itekako pomažu. Kombinacija maski, fizičke distance od jedan metar i više, zajedno s higijenom ruku, rezultiraju jako dobrom zaštitom.

TEORIJE ZAVJERE

Naši stručnjaci osvrnuli su se i na teorije zavjere koje su krenule u vezi ugljičnog dioksida ili bakterija i plijesni koji se skupljaju na maski, a koji navodno mogu ugroziti zdravlje.

Klinički mikrobiolog i epidemiolog Marijo Parčina rekao je sljedeće:

– Neki liječnici, sestre i tehničari nose maske i po osam sati, naravno s pauzama. Zar bi ih oni nosili toliko dugo da im štete? Slikovito rečeno, svi kirurzi tijekom višesatnih operacija "kao muhe" padali bi u nesvijest – navodi taj naš mikrobiolog, te upućuje apel da se maske nose i da ljudi ne slušaju kojekakve teorije zavjera.

– Maske su dobre i važne, ali samo ako ih nosimo svi. Jer netko može imati koronavirus i ne biti svjestan svoje zaraze, a slobodno se šetati trgovinama.
Međutim, ako ta osoba i zdrava osoba nose maske, onda se znatno smanjuje transmisija. Ako još uz to držimo fizičku distancu i održavamo higijenu, onda smo jako dobro zaštićeni.

Parčina se osvrnuo i na tvrdnje da se na maski skupljaju bakterije, virusi, te da tako navodno štete.

– Teorije zavjere u ovom segmentu su sulude. Normalnim, pravilnim nošenjem maska ne može imati više bakterija i virusa negoli ih ima osoba u svojim ustima.
Bakterije i virusi koji se prenose na masku, znači, pripadaju vlastitoj flori osobe koja nosi masku i koja se od trenutka prenošenja na masku više ne nalazi u svom prirodnom idealnom okruženju i zbog toga ne može nikad premašiti koncentraciju bakterija koje se nalaze u samim ustima – rekao nam je taj mikrobiolog, ipak dodajući da bi se pojedini ljudi, poput onih s nestabilnom anginom pektoris ili kroničnim plućnim bolestima trebali o nošenju maski savjetovati s liječnikom.

MASKE I UNOS KISIKA

Američki mediji raspisali su se o dr. Megan Hall, liječnici kojoj su dosadile teorije zavjere i tvrdnje da maska škodi, tj. da uzrokuje manjak kisika u tijelu. Uzela je oksimetar, uređaj za mjerenje zasićenosti krvi kisikom, te je isprobala koliko kisika u krvi ima ako na licu nosi običnu kiruršku masku i napredniju masku s filtrom.
Također, provjerila je zasićenost kisikom nakon što je bila i bez maske.

Zanimljivo, masku je nosila nekoliko sati i onda provjerila razinu kisika.
Razina kisika s kirurškom maskom bila je 98 posto, s profesionalnom maskom (N95) 99 posto kisika i bez maske – 98 posto kisika.

Dakle, s maskom ili bez maske unos kisika u tijelo je isti. Sličan eksperiment ponovili su i drugi liječnici i dobili sličan rezultat.

Kakav materijal je najbolji


Od kakvog materijala maske? Za platnene maske idealna je kombinacija pamuka i poliestera. Stručnjaci kažu da su platnene maske dobre kao i one kirurške u zadržavaju čestica koje izlaze iz vaših usta i nosa dok govorite, kišete, kašljete...

No, pitanje je koji je materijal najbolji. Magazin "Medical News Today" piše da su istraživači otkrili da je najbolja platnena maska sastavljena od jednog sloja čvrsto i gusto tkanog pamuka i dva sloja šifona od poliestera ili spandexa.

Poliesterski šifon je fina, tanka i prozirna tkanina koja lijepo pada i ne gužva se. Šifon se koristi za lagane ljetne i svečane haljine, tunike, bluze, suknje, šalove, marame i slično.

Takva maska (jedan sloj pamučne tkanine i dva sloja poliestera) može filtrirati 80-99% čestica, ovisno o njihovoj veličini. Druga kombinacija koja dobro djeluje, prema istraživačima, jest sloj čvrsto tkanog pamuka, pa sloj prirodne svile ili flanela i još jedan unutrašnji sloj pamuka.

Ako nemate poliester, onda će zadovoljiti i najmanje dva sloja čvrsto tkanog pamuka.

07. studeni 2024 20:51